Pogled u svijet
Posljedice buke
Indijsko stanovništvo približava se brojci od jedne milijarde. Prema izjavi dr. S. B. S. Manna, profesora s odsjeka za postdiplomski studij na Sveučilištu u Chandigarhu (Indija), svaka deseta osoba, ili gotovo stotinu milijuna ljudi, pati od neke vrste oštećenja sluha. U govoru koji je održao na početku godišnje konferencije Indijskog udruženja otolaringologa, dr. Mann je rekao da je za taj veliki zdravstveni problem krivo zagađenje bukom koje uzrokuju automobilske sirene, motori, strojevi i avioni. Velik dio krivice, kazao je on, mogao bi se pripisati i petardama, koje su veoma popularne u vrijeme slavljenja svetkovina. Naprimjer, za vrijeme svetkovine Daśahre u svim se dijelovima zemlje ogromni kipovi koji predočavaju likove iz hinduističke mitologije, predstavnike zlih sila u društvu, napune stotinama petardi i potom zapale, tako da iznenada nastaje silna buka. Nakon tog događaja slijedi petodnevna svetkovina Dīvālī, prilikom koje se pali na milijune petardi.
Fragmentacija kišne šume
“Lov, sječa šuma i požari nisu jedini faktori koji ugrožavaju opstanak biljaka i životinja”, izvještava brazilski Jornal do Commercio. Fragmentacija također dovodi žive vrste u opasnost od izumiranja. Fragmentacija se dešava kad se prilikom sječe šuma neki manji dijelovi ostave neposječeni. Prema riječima brazilskog agronoma Marcela Tabarellia, mnogi od tih fragmenata šume zauzimaju površinu manju od deset hektara. “Na područjima te veličine ne mogu živjeti krupni sisavci”, kaže Tabarelli. Fragmentacija u prvom redu “ometa ustaljeni način širenja i seobe” živih vrsta. To dovodi do “smanjenja [biljnih i životinjskih] populacija”. Uzmimo za primjer šumske ptice kao što su tukani. Tabarelli kaže: “Još ih se uvijek može pronaći, no vjerojatnost za njihov opstanak veoma je mala.”
Zainteresirani očevi imaju sretnije sinove
Očevi koji pokazuju zanimanje za brige, domaće zadaće i društveni život svojih sinova odgajaju “poletne i optimistične mlade ljude koji su puni samopouzdanja i nade”, izvještava londonski The Times. U studiji projekta Tomorrow’s Men u kojoj je sudjelovalo 1 500 mladića u dobi od 13 do 19 godina, kod više od 90 posto mladića koji su smatrali da im očevi posvećuju vrijeme i da se živo zanimaju za njihov napredak uočavala se “znatna mjera samopoštovanja, zadovoljstva i samopouzdanja”. Suprotno tome, kod 72 posto mladića koji su smatrali da očevi rijetko pokazuju zanimanje za njih, ili da su potpuno nezainteresirani, zapažen je “najniži stupanj samopoštovanja i samopouzdanja, kao i veća vjerojatnost da postanu depresivni, da ne vole školu i da imaju problema s policijom”. Adrienne Katz, članica projekta Tomorrow’s Men, napomenula je da zapravo nije važno da otac i sin provode zajedno mnogo vremena. Ona kaže: “Poanta je u tome da pružite djetetu osjećaj da vam je stalo do njega, da ga volite i da slušate što govori.”
Čitanje pod pokrivačem
Čitanje pri slabom svjetlu ispod pokrivača može štetiti djetetovom vidu, izvještava njemački medicinski bilten Apotheken Umschau. Na Sveučilištu u Tübingenu načinjen je pokus s pilićima koji je pokazao da čak i neznatna deformacija vida i slabo svjetlo mogu utjecati na rast očne jabučice. Kad dijete čita u krevetu ispod pokrivača, ispunjavaju se oba uvjeta: deformira se vid, budući da oko ne može ispravno fokusirati tekst ako dijete drži knjigu preblizu očima, a i osvjetljenje je veoma slabo. “Mnoge generacije tinejdžera oboružanih baterijskim svjetiljkama gutale su svoje omiljene priče ispod pokrivača, postavljajući time temelj svog literarnog obrazovanja, ali i kratkovidnosti”, piše u biltenu.
Povratak parnih lokomotiva?
Zaljubljenici u željeznicu s nostalgijom se sjećaju impresivnih parnih lokomotiva iz prošlosti. Premda su zbog neekonomičnosti i velikog zagađivanja okoliša te klasične lokomotive gotovo potpuno izbačene iz upotrebe, Roger Waller, strojarski inženjer koji radi u jednoj švicarskoj tvornici lokomotiva, smatra da lokomotive na parni pogon imaju svijetlu budućnost. Njegovo poduzeće proizvodi parne lokomotive koje voze po brdskim željezničkim prugama sa zupčanicima, a osam takvih lokomotiva već je pušteno u promet u Alpama, izvještava Berliner Zeitung. Osim toga, Waller je nedavno preuredio i jednu stariju parnu lokomotivu kako bi se mogla koristiti na standardnim prugama. Ta preuređena lokomotiva umjesto ugljena koristi dizel gorivo, tako da manje zagađuje okoliš. Ima ugrađen i valjkasti ležaj koji smanjuje trenje te dobru izolaciju zahvaljujući kojoj se gubitak energije i vrijeme zagrijavanja svodi na minimum. Waller kaže: “Jeftinija je i manje šteti okolišu nego dizel-lokomotive.”
Naučiti smiješiti se
U Japanu, gdje su ljudi ponosni na kvalitetu usluga, sve veći broj poduzeća “šalje namještenike na tečajeve na kojima uče kako se još ljubaznije ponašati”, izvještava Asahi Evening News. “Poduzeća smatraju da su osmjehivanje, smijeh i humor jeftini i djelotvorni načini kako povećati prodaju u eri učmale ekonomske recesije.” Na jednom takvom tečaju učenici sjede pred ogledalom i vježbaju osmijehe — “nastojeći postići što prijazniji smiješak”. Zamoljeni su da zamisle osobu koju najviše vole. Instruktori nastoje pomoći učenicima da se opuste kako bi se mogli prirodno smiješiti. Osim što šalju svoje namještenike na takve tečajeve, neka ih poduzeća ujedno šalju da primaju narudžbe u “fast-food” restoranima u kojima su radnici naučeni da se stalno smiješe. Da li smiješenje doprinosi uspješnom poslovanju? Novine pišu da je jedna tvornica kozmetičkih proizvoda omogućila svojim radnicima, kojih ima više od 3 000, da pohađaju tečaj smiješenja te da im je prodaja te godine porasla za 20 posto. Jedna je namještenica istakla da je tečaj ujedno poboljšao atmosferu u njenom uredu. Ona kaže: “Lijepo je biti okružen prijaznim šefovima koji su često nasmiješeni.”
Rano otkrivanje raka mnogima spašava život
“Ključ za uspješnu borbu protiv raznih vrsta raka i za njihovo liječenje leži u ranom otkrivanju bolesti”, izvještava Times of Zambia. Nažalost, u nekim dijelovima Afrike nepoznat broj ljudi umire od raznih vrsta raka koji se mogao otkriti još u ranom stadiju samo da su ljudi bili na liječničkom pregledu. Kod žena su najčešći oblici te bolesti rak grlića maternice i rak dojke. Kod muškaraca je to rak prostate i rak crijeva. Stoga zambijsko Ministarstvo zdravstva preporučuje ljudima da odu u bolnicu na pregled i provjere boluju li od raka. Times je napisao da rano otkrivanje bolesti “znači manje boli i traume kako za pacijenta tako i za njegovu obitelj. Osim toga, to omogućava liječnicima da pravovremeno počnu s liječenjem.”
Mehanička muzilica
“Za krave je mužnja dvaput dnevno neprirodni režim”, kaže Sue Spencer, članica tima stručnjaka koji je konstruirao robotsku muzilicu. Prema riječima gđe Spencer, ako u vimenu ima previše mlijeka, to može uzrokovati hromost i druge tegobe. Što onda krava muzara može učiniti kad bi je trebalo pomusti, a još nije došlo vrijeme kada je seljanin obično muze? Možda je rješenje u robotskoj muzilici! Prema časopisu New Scientist, takva se muzilica već koristi na jednoj farmi u Švedskoj. Kad god osjete potrebu, krave s te švedske farme mogu jednostavno otići do otvorene staje u kojoj je postavljen robot. Svaka od 30 krava oko vrata nosi traku s elektronskim uređajem pomoću kojeg je sistem može identificirati. Ako je vrijeme da se kravu pomuze, otvaraju se vrata koja vode do odjeljka za mužnju. Laserski navođena mehanička ruka stroja za mužnju potom pažljivo pronalazi kravine sise te na njih stavlja kape mehaničke muzilice.
Pad nataliteta u Evropi
“Prošle je godine u Evropskoj uniji (EU) zabilježena najniža stopa rađanja još od kraja drugog svjetskog rata”, izvještava Süddeutsche Zeitung. Eurostat, ured EU-a za statistiku, objavio je da je 1998. u EU-u rođeno otprilike četiri milijuna djece, za razliku od sredine 1960-ih kada se godišnje rađalo šest milijuna djece. Prosječno gledano, u zemljama EU-a svake se godine na 1 000 stanovnika rađa 10,7 djece. Koja zemlja ima najnižu stopu rađanja? Italija, iako se Rimokatolička crkva oštro protivi korištenju kontracepcijskih sredstava. U Italiji se na 1 000 stanovnika rađa samo 9,2 djece. Irska ima najveću stopu rađanja, 14,1 dijete na 1 000 stanovnika.
Zajednički obroci
U mnogim zemljama roditelji se žale da njihova djeca rijetko jedu s njima i da obično više vole pojesti neki “fast-food” obrok. No Francuska je vjerojatno izuzetak. Prema pisanju francuskih novina La Croix, jedno nedavno istraživanje pokazalo je da u Francuskoj 84 posto obitelji zajedno večera. Ustvari, istraživanje je otkrilo kako 95 posto mladih u dobi od 12 do 19 godina smatra da atmosfera obiteljskih obroka ima pozitivan učinak. Stručnjaci ističu kako je važno da članovi obitelji redovito zajedno jedu. Dr. François Baudier, iz francuskog Centra za zdravstveno obrazovanje, napominje: “Vrijeme jela ne služi samo tome da se nešto pojede već naročito za razmjenu misli.”