Pogled u svijet
“Godina u kojoj se zapalio svijet”
Jean-Paul Jeanrenaud, voditelj Međunarodnog programa za zaštitu šuma pri Svjetskoj fondaciji za zaštitu prirode, tvrdi da će se “1997. pamtiti kao godina u kojoj se zapalio svijet”. Opasni su požari izbili na svim kontinentima osim na Antarktici. Naprimjer, u Indoneziji i Brazilu požari su poharali dragocjena šumska područja čija je površina jednaka površini Švicarske. Uzroci požara kreću se od namjernog spaljivanja zemljišta u poljoprivredne svrhe pa sve do suše, za koju se smatra da je posljedica krajnosti u vremenskim prilikama uzrokovanih El Niñom. Visoka razina ugljik-dioksida nastala izgaranjem fosilnih goriva pridonosi postojećoj zagađenosti zraka i povećava opasnost od globalnog zagrijavanja, izvještava londonski list The Independent. Gosp. Jeanrenaud upozorava: “Stvaramo začarani krug uništenja u kojem je povećani broj požara kako rezultat klimatskih promjena tako i faktor koji doprinosi tim promjenama.”
Potrebno je više kalcija
“Budući da im kosti rastu, mladi ljudi trebaju više kalcija”, upozorava njemački bilten Gesundheit in Wort und Bild. Preporučljiva dnevna doza iznosi 1 200 miligrama, ali u Njemačkoj samo 56 posto djevojaka i 75 posto mladića u dobi od 15 do 19 godina uzima tu količinu. “Mlade djevojke širom Evrope ne uzimaju dovoljnu količinu kalcija”, kaže Mary Fraser, iz Evropske fondacije za borbu protiv osteoporoze. Premda ovaj nedostatak dugo vremena ostaje neprimijećen, on može doprinijeti nastanku osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. “Namirnice bogate kalcijem su sir, mlijeko, jogurt, sjemenke sezama, sjemenke amaranta, soja, zeleno povrće, orašasti plodovi i riba”, stoji u članku.
Dominantni dolar
“Iako je možda malo Amerikanaca toga svjesno, veći je dio američke valute u opticaju izvan Sjedinjenih Država nego u samoj zemlji”, tvrdi U.S.News & World Report. “Od 450 milijardi dolara u papirnatim novčanicama i kovanicama koje ljudi trenutno drže pohranjene u novčanicima, blagajnama, bankovnim trezorima i madracima, oko dvije trećine — ili 300 milijardi dolara — nalazi se u inozemstvu.” A taj se iznos povećava godišnje za 15 do 20 milijardi dolara. Dok su u Sjedinjenim Državama u opticaju uglavnom novčanice od 20 dolara, većina gotovine koja se nalazi u inozemstvu u novčanicama je od 100 dolara, što ukazuje na to da se taj novac ne koristi za svakodnevnu sitnu kupovinu, nego kao ušteđevina ili za poslovne transakcije. To je naročito slučaj u zemljama gdje je velika inflacija, pa ljudi nemaju povjerenja u banke. Otprilike 60 posto novih novčanica od 100 dolara koje su tiskane prošle godine direktno je bilo prebačeno u inozemstvo. Prema mišljenju američke vlade, velika količina novca koja cirkulira u inozemstvu može se usporediti s beskamatnim kreditom koji dobiva američka vlada, a koji ne mora otplaćivati u zamjenu za materijalna dobra ili usluge, čime vlada štedi milijarde dolara.
Dozvola za pljačku
“Vodeći ljudi Rimokatoličke crkve u Brazilu progovorili su otvoreno u korist siromašnih i gladnih te su branili one koji kradu hranu da bi preživjeli”, izvještava ENI Bulletin. Pljačke samoposluga i raznih skladišta odobravaju se zbog velike suše na sjeveroistoku Brazila. Prema riječima nadbiskupa Belo Horizontea, kardinala Serafima Fernandesa de Arauja, “crkva ne osuđuje nikog tko uzima hranu, gdje god da je nađe, da bi izbjegao gladovanje”. Citirane su i riječi kardinala Paula Evarista Arnsa, koji je rekao: “Borit ćemo se protiv ovog neoliberalizma uslijed kojeg se bogatstvo koncentrira u rukama nekolicine privilegiranih ljudi dok siromašni postaju još siromašniji.” Dodao je: “Vrijeme je da se ljudi u gradovima i selima konačno osvijeste.”
Opterećenost dugovima
“Prosječan [Kanađanin] potroši 1 236 kanadskih dolara na poklone, zabavu i putovanje za vrijeme blagdana”, izvještava list The Vancouver Sun, a “velik dio tih troškova doći će na naplatu putem kreditne kartice”. Na ljude se vrši ogroman emocionalan pritisak kako bi trošili novac za vrijeme božićnih blagdana, kažu financijski savjetnici, i kad nestane sitnog novca, lako je nastaviti trošiti koristeći kreditne kartice. Jedan savjetnik smatra da je siguran posao ono što potrošačima izgleda daje “pouzdanje da prave još veće dugove umjesto da podmire već postojeće”. Do kraja 1997. Kanađani su dostigli rekordni saldo od 20,42 milijarde dolara neplaćenih računa s kreditnih kartica — što je dvostruko više od svote iz 1991. Stručnjaci procjenjuju da je prosječnom kupcu potrebno šest mjeseci da bi podmirio račune koji nastanu za vrijeme blagdana i da će mnogi još uvijek imati nepodmirenih računa kad sljedećeg Božića započne još jedna “potrošačka groznica”.
Banaliziranje smrti
“Roditelji i učitelji su ti koji bi se trebali što je moguće više boriti protiv heroizma koji promiču filmovi i televizija kako se ne bi banaliziralo smrt”, objašnjava Jornal do Brasil. Jedno istraživanje provedeno u Rio de Janeiru pokazuje da 10 posto svih kriminalnih radnji počine djeca mlađa od 13 godina. “To su djeca koja nose vatreno oružje, napadaju, sakate ili ubijaju svoje školske kolege i kriva su za seksualno zlostavljanje mlađe djece”, stoji u članku. Psihijatar Alfredo Castro Neto kaže: “Kultura kakvu danas imamo, koja potiče na rivalstvo i prikazuje u filmovima da čovjek može ubiti kako bi dobio ono što želi, može samo povećati zbunjenost u umovima te djece.” Preporučujući edukativne igračke umjesto vatrenog oružja, pedagog Josefa Pech kaže da je izuzetno važno pokazati djetetu da je ta “predodžba o heroju koji ubija sve redom nerazumna i nerealna te da oružje nije simbol statusa ili moći, nego prije sredstvo kojim se ubijaju ljudi”.
Smrtonosni rekord
“Svake godine od pušenja umire više Amerikanaca nego što ih je ukupno poginulo u borbama za vrijeme drugog svjetskog rata i vijetnamskog rata”, tvrdi University of California Berkeley Wellness Letter. “Svakog dana više od 1 200 Amerikanaca umre od uzroka povezanih s pušenjem, što je jednako kao da se sruše tri ili četiri dupkom puna jumbo-jeta s tim da nijedan putnik ne preživi.”
Pobijen mit o leminzima
Da li leminzi — maleni glodavci koji žive u hladnim sjevernim predjelima — izvrše samoubojstvo masovnim utapanjem? Mnogi ljudi još uvijek u to vjeruju. Znanstvenici su dugo vremena imali skeptičan stav o tome, međutim, jedan je BBC-ev tim, koji radi na seriji Wildlife on One te je šest mjeseci snimao na zapadnom kanadskom Arktiku, sada pobio taj mit. Sve dok traju zalihe hrane, broj leminga enormno raste. Kako se onda pojavila priča o njihovom masovnom samoubojstvu? Norveški leminzi bili su viđeni kako nehotice padaju u vodu dok su se spuštali s planina na sočnije pašnjake, izvještava londonski list The Guardian.
Pljačkanje pacijenata
Njemačke su bolnice preplavljene lopovima. “Sveučilišne bolnice u Kölnu prijave tri stotine krađa godišnje”, izvještava list Emsdettener Tageblatt. “Buket cvijeća u ruci, šarmantan osmijeh — i za lopova u bolnici plijen je više nego siguran.” Lopovi su prerušeni u osobe koje su došle u posjet pacijentima, a njihovo se područje rada proteže od noćnih ormarića pa sve do zidnih vješalica. Stariji pacijenti posebno olakšavaju posao lopovima. Naprimjer, ustanovljeno je da je jedan stariji čovjek držao nekoliko tisuća njemačkih maraka ispod jastuka svog bolničkog kreveta. Neograničeno vrijeme posjeta daje lopovima veliku slobodu, a osim toga više-manje svatko može ući u bolnicu, a da ga nitko ne zaustavi. Zbog toga se pacijente upozorava da novac i dragocjenosti zaključaju u bolnički sef ili negdje drugdje ili pak da ih daju nekom na čuvanje.
Otisci ušiju
U Londonu je nedavno osuđen jedan provalnik kojeg je odalo njegovo vlastito uho. Kako? Iako je uvijek jako pazio da ne ostavlja otiske prstiju na mjestu zločina, imao je naviku naslanjati uho na prozor ili ključanicu prije nego što bi provalio u kuću kako bi provjerio ima li nekoga u njoj, i na taj je način ostavljao za sobom otiske uha. “Otisci uha isto su tako jedinstveni kao i otisci prstiju”, kaže profesor Peter Vanesis, patologijski vještak sa škotskog Sveučilišta u Glasgowu. No za razliku od prstiju, uši odraslog čovjeka nastavljaju rasti tokom cijelog života, kao što rastu i kosa i nokti, izvještava londonski The Daily Telegraph. Međutim, policija zna da su naše uši jedinstvene, bez obzira na njihovu veličinu, kao što su bile i uši ovog provalnika. On je prva osoba u Velikoj Britaniji osuđena na temelju dokaza koje su pružili otisci uha, a priznao je pet optužbi za provalu.