Zlato — mistika koju krije
Zlato — još od drevnih vremena ovaj se mekani, sjajnožuti metal cijeni zbog svojih neobičnih svojstava. Zbog svoje boje, sjaja, pogodnosti za kovanje i sposobnosti da odoli koroziji ističe se među drugim metalima. Zahvaljujući vrijednosti koju su mu pridavali oni koji su tragali za njim, zlato ima prošlost kakvu nema niti jedan drugi metal.
“ZLATO! To je zlato, kažem ti! Zlato!” Pronalazak zlata uzrokuje lupanje srca, ubrzanje pulsa i čovjek biva ponesen maštom. Za njim se tragalo po tlu, u rijekama i potocima, pa čak i na dubinama od nekoliko tisuća metara ispod površine Zemlje.
Kao skupocjeni nakit, zlato je krasilo kraljeve i kraljice. Ukrašavalo je prijestolja i zidove palača. Zlatne idole u obliku riba, ptica, životinja i drugih predmeta obožavalo se kao bogove. Nemilosrdna potraga za zlatom imala je dalekosežne posljedice, kao i njen utjecaj na civilizaciju.
Zlato i povijest
U drevnom Egiptu faraoni su u svojoj potrazi za zlatom, na koje se gledalo kao na apsolutni posjed egipatskih bogova i faraonâ, slali svoje trgovce i vojsku u daleke zemlje. Tutankhamonova je grobnica, koja je otkrivena 1922, bila ispunjena neprocjenjivim zlatnim blagom. Čak je i njegov sarkofag bio napravljen od čistog zlata.
Prema nekim povjesničarima, Aleksandar Veliki “prvotno je bio privučen u Aziju glasovitim perzijskim bogatstvom u zlatu”. Izvještaj kaže da je njegova vojska koristila na tisuće teglećih životinja kako bi u Grčku odnijela zlato koje je osvojio u Perziji. Zbog toga je Grčka postala zemlja bogata zlatom.
Jedan povjesničar izvještava da su rimski “imperatori velikodušno koristili zlato da bi osigurali lojalnost svojih službenika i da bi utjecali na dostojanstvenike drugih zemalja. Oni bi impresionirali i često drsko zastrašivali svoj narod raskošnošću svog bogatstva, što su lako postizali razmećući se spektakularnim zlatnim ukrasima.” Rimljani su stekli mnogo zlata osvajanjem Španjolske i dobivanjem španjolskih rudnika zlata, izjavljuje se u jednoj publikaciji.
Međutim, priča o zlatu ne bi bila kompletna bez istraživanja po njegovoj krvavoj strani povijesti. To je priča o osvajanju, brutalnosti, porobljavanju i smrti.
Povijest natopljena krvlju
Kako je civilizacija napredovala, tako su veći i snažniji jedrenjaci krenuli na put da otkriju nove zemlje, nasele nove kolonije i traže zlato. Pronalaženje zlata postalo je opsesija mnogim istraživačima, među ostalima i pioniru navigatoru Kristoforu Kolumbu (1451-1506).
Životi domorodaca malo su značili Kolumbu dok je tragao za zlatom. Izvještavajući kralja i kraljicu Španjolske, koji su financirali njegove ekspedicije, o svom iskustvu s jednog otoka, Kolumbo je u svom brodskom dnevniku napisao: “Da bi se ovdje vladalo, potrebno je samo naseliti se i nametnuti vlast domorocima, koji će izvršiti što god im je naređeno. (...) Indijanci (...) su goli i bespomoćni, te stoga pogodni da im se daju naredbe i da ih se iskoristi za rad.” Kolumbo je vjerovao da ima Božji blagoslov. Bogatstvo u zlatu pomoglo bi Španjolskoj da financira svoje svete ratove. ‘Neka mi Bog u svojoj milosti pomogne da nađem zlato’, jednom je rekao nakon što je primio na poklon zlatnu masku.
Španjolski su konkvistadori, koji su plovili morima u potrazi za zlatom oponašajući Kolumba, od španjolskog kralja Ferdinanda dobili naredbu: “Donesite mi zlato! Ako je moguće, domognite ga se humano. Ali mi ga donesite, bez obzira kako ćete ga dobiti.” Nemilosrdni su osvajači u pokolju pobili na tisuće domorodaca na koje su naišli u Meksiku te u Srednjoj i Južnoj Americi. Zlato koje su konkvistadori brodovima poslali u Španjolsku, slikovito govoreći, bilo je natopljeno krvlju.
Tada su došli gusari, koji nisu plovili pod zastavom niti jedne države. Na otvorenom su moru pljačkali španjolske galije koje su bile natovarene zlatom i ostalim dragocjenostima. Galije, koje su često bile slabije naoružane i imale manje ljudi, nisu se mogle mjeriti s dobro naoružanim gusarima. U 17. i 18. stoljeću gusarstvo je bilo pošast na morima, posebno u Zapadnoj Indiji i duž američke obale.
Zlatne groznice 19. stoljeća
Godine 1848. pronađeno je veliko nalazište zlata u dolini Sacramentu, u Kaliforniji. Novost se brzo proširila i doseljenici koji su stalno pristizali nahrupili su da dobiju svoj komad zemlje. Do sljedeće godine u Kaliforniju su nagrnuli deseci tisuća sudionika u poznatoj zlatnoj groznici 1849. — tragača za bogatstvom, koji su došli iz svih dijelova svijeta. Stanovništvo Kalifornije poraslo je s oko 26 000 u 1848. na oko 380 000 u 1860. Farmeri su napustili svoje posjede, pomorci ostavili brodove, vojnici dezertirali — samo da bi krenuli okušati svoju sreću u potrazi za zlatom. Neki su bili opisani kao “krvoločni ništarije”. U tom stapanju mnoštva različitih ljudi došlo je do vala kriminala i nasilja. Oni koji su se uhvatili u zamku zlata, ali nisu željeli raditi da bi ga dobili, okrenuli su se krađi, pljački poštanskih kočija i vlakova.
Godine 1851, odmah nakon kalifornijske zlatne groznice, došla je vijest o velikim nalazištima zlata koja su otkrivena u Australiji. “Rezultat je uistinu bio izvanredan”, glasio je izvještaj. Australija je u kratkom vremenu postala najveći proizvođač zlata na svijetu. Neki koji su doselili u Kaliforniju uskoro su spakirali svoje stvari i iskrcali su se u zemlji na dalekom jugu, u Australiji. Stanovništvo Australije naglo je brojčano skočilo — s 400 000 u 1850. na više od 1 100 000 u 1860. Kako su mnogi pojurili da pronađu svoju sreću u zlatu, farmerski i ostali poslovi praktički su stali.
Krajem 19. stoljeća pomahnitali je stampedo ljudi u potrazi za zlatom krenuo putem Yukona i Aljaske nakon otkrića zlata u tim područjima. Tisuće ljudi otišle su na Daleki sjever, u područje Klondike i na Aljasku, boreći se s krajnjom hladnoćom da bi iskolčili svoje zemljište u zemlji bogatoj zlatom.
Potopljeno blago
U 20. stoljeću, s razvojem ronjenja na otvorenom moru, tragači za zlatom svoju su pažnju usmjerili na morsko dno. Tamo su pretraživali olupine brodova tražeći potopljeno blago — zlatni nakit i ostale predmete napravljene prije mnogo stoljeća.
Dvadesetog rujna 1638. španjolska je galija Concepción potonula u Tihom oceanu nedaleko od obale Saipana zato što je zbog jakog nevremena udarila u stijene. Prevozila je zlato i ostale dragocjenosti u današnje vrijeme vrijedne na desetke milijuna dolara. Većina od 400 ljudi na brodu je poginula. Ronioci su iz olupine broda izvadili 32 zlatna lanca, a svaki je bio oko metar i po dugačak i težio je više kilograma. Ronioci su sveukupno iznijeli 1 300 komada zlatnog nakita — lanaca, križeva, dugmadi, broševa, prstenja i kopči.
Pronađene su i druge olupine brodova. Godine 1980. ronioci su uz obalu Floride, u Sjedinjenim Državama, otkrili olupinu španjolske galije Santa Margarita iz 17. stoljeća. Do kraja sljedeće godine ronioci su izvadili više od 44 kilograma zlatnih poluga, zajedno s ostalim zlatnim predmetima.
Zlato opljačkano u ratu
Nakon kapitulacije njemačke vlade 1945, savezničke su trupe u rudnicima soli Kaiseroda, u Thuringii (Njemačka) došle do šokantnog otkrića. Kako navodi The Atlanta Journal, “u rudnicima su nađene zlatne poluge, umjetnine, novac i vrijednosni papiri u vrijednosti od zapanjujućih 2,1 milijardu američkih dolara”. Također su pronađene vreće pune zubnog zlata i srebra, koje je izvađeno žrtvama holokausta, a jedan je dio već bio pretopljen. Ova ogromna tajna zaliha zlata pomagala je nacističkim vrhovnim vojnim zapovjednicima financirati rat koji se već oduljio. Journal izvještava da je u desetak zemalja koje su nekad bile pod Hitlerovom okupacijom vraćeno zlato u vrijednosti od otprilike 2,5 milijardi američkih dolara. Budući da se općenito smatra kako nije pronađeno sve nacističko zlato koje je sakriveno, potraga se nastavlja.
Zlato, dakako, ima svoju vrijednost. Ali Biblija ipak kaže da zlato, kao i ostala materijalna bogatstva, ne može dati život onima koji teže za njim (Psalam 49:6-8; Sofonija 1:18). Jedna biblijska poslovica kaže: “Koliko je bolje teći mudrost nego zlato!” (Priče Salamunove 16:16). Prava mudrost dolazi od Stvoritelja, Jehove Boga, i nalazi se u njegovoj Riječi, Bibliji. Proučavajući Božju Riječ, onaj koji traži takvu mudrost može naučiti Božje zakone, načela i savjete i zatim ih primijeniti u svom životu. Mudrost koja se tako stekne daleko je poželjnija nego sve zlato koje su ljudi ikada pronašli. Takva mudrost može donijeti bolji život već sada, a u budućnosti vječni život (Priče Salamunove 3:13-18).
[Okvir na stranici 27]
Neki podaci o zlatu
• Zlato je od svih metala najpogodnije za kovanje i rastezanje. Može se iskovati na debljinu od 0,1 mikrometra. Tridesetak grama zlata može se čekićem izravnati tako da pokrije površinu od oko 17 kvadratnih metara. Tridesetak grama zlata može se razvući u dužinu od 70 kilometara.
• Budući da je čisto zlato jako mekano, obično se miješa s drugim metalima da bi mu se povećala tvrdoća i da bi se moglo koristiti za izradu nakita i ostalih zlatnih predmeta. Sadržaj zlatne slitine izražava se brojem dvadesetčetvrtina, koje se nazivaju karati; tako 12-karatna zlatna slitina sadrži 50 posto zlata, 18-karatno zlato sadrži 75 posto zlata, a 24-karatno zlato je čisto zlato.
• Vodeće zemlje u proizvodnji zlata su Južnoafrička Republika i Sjedinjene Države.
[Zahvala na stranici 25]
Aleksandar Veliki: The Walters Art Gallery, Baltimore
[Slike na stranici 26]
Slika koja prikazuje dolazak Kristofora Kolumba na Bahame 1492. u potrazi za zlatnim dragocjenostima
[Zahvala]
Ljubaznošću Museo Naval, Madrid (Španjolska) i s dopuštenjem Don Manuela Gonzáleza Lópeza