Pogled u svijet
Procjenjivanje neprocjenjivog
Trinaest znanstvenika iz nekoliko zemalja sastavilo je izvještaj u kojem je procijenjeno bogatstvo prirode izraženo u dolarima. Znanstvenici su istražili preko 100 objavljenih studija da bi procijenili koliko bi stajala nadoknada po hektru za raznorazne pogodnosti koje nam pruža Zemlja. Naprimjer, jedna je studija pokazala da u Sjedinjenim Državama na svakom hektru močvarnog područja iskorištenog za stambenu izgradnju “gubitak sposobnosti upijanja poplavnih voda povećava godišnju štetu od poplava za otprilike 3 300 do 11 000 dolara”, piše časopis Science. Premda mnogi premalo cijene Zemljina prirodna bogatstva i sve što ona čini za nas, znanstvenici procjenjuju da novčana vrijednost svega toga godišnje iznosi 33 300 000 000 000 dolara — gotovo dvostruko više od zbroja bruto nacionalnih dohodaka svih zemalja svijeta.
Papa posjećuje Kubu
Za svoje posjete Kubi prošlog siječnja, papa Ivan Pavao II spomenuo je da se Katolička crkva nada širenju svoje uloge u kubanskom društvu. Prema pisanju lista L’Osservatore Romano, izjavio je da se od roditelja “očekuje da budu u stanju izabrati svojoj djeci (...) etičko i društveno gradivo i vjersku orijentaciju na temelju kojih će moći dobiti temeljito obrazovanje”. Premda papa želi da se u toj zemlji nanovo otvore katoličke škole, kubanski funkcionari navodno žele zadržati državni monopol nad javnim obrazovanjem. A o tome kako kubansko državno rukovodstvo gleda na papin posjet, francuski časopis Le Monde Diplomatique komentira sljedeće: “Fidel Castro smatra da ta posjeta predstavlja pobjedu nad bojkotom kojem je njegov režim bio izložen.” I dok su neke papine izjave prilikom boravka na Kubi imale nedvojbeno politički prizvuk, Jehovini svjedoci ostaju politički neutralni u svojim vjerskim aktivnostima.
Najduža kosa na svijetu
Hoo Sateow, 85-godišnji pripadnik plemena Hmong iz sjevernog Tajlanda, nije podrezivao kosu gotovo 70 godina. “Podrezao sam je kad mi je bilo 18 godina, a onda sam se teško razbolio”, rekao je Hoo. Prema nedavnom mjerenju koje je obavio jedan sudac za Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda, kosa mu je duga 520 centimetara i sada se smatra najdužom na svijetu, izvještava Associated Press. Hoo pere kosu jednom godišnje i vješa je o vrtnu rešetku kako bi se posušila. Najozbiljniju konkurenciju čini mu njegov 87-godišnji brat Yi, koji je posljednji put podrezao kosu 1957. A Yiova je kosa duža od kose prethodnog rekordera, neke Indijke čija je kosa duga 420 centimetara. Hoo smatra da je korisno imati tako dugu kosu, naročito visoko u hladnom tajlandskom gorju. “Ona me grije”, kaže Hoo.
Tri načina gledanja na povijest
Bosanski đaci uče tri različite verzije regionalne povijesti, umjetnosti i jezika. Ono što slušaju na nastavi ovisi o tome koja od tri glavne etničke skupine određuje njihov nastavni program, izvještava The New York Times. Naprimjer, učenici u pravoslavnom području pod srpskom upravom uče da je čovjek koji je 1914. ubio nadvojvodu Ferdinanda i pokrenuo prvi svjetski rat bio “heroj i pjesnik”. Hrvatskim rimokatoličkim učenicima govori se da je on bio “atentator kojeg su Srbi obučili i uputili da počini to terorističko djelo”. Muslimanska verzija tog događaja opisuje ga kao “nacionalista čije je djelo izazvalo antisrpske izgrede koji su prekinuti tek nakon angažiranja policije svih triju etničkih skupina”. Od učenika se traži da se izjasne jesu li Srbi, muslimani ili Hrvati kako bi ih se moglo na etničkoj osnovi razdijeliti u zasebne učionice, kaže se u izvještaju.
Zelenija stadionska trava
Stadion sagrađen za nizozemski nogometni klub Vitesse Arnhem, s kapacitetom od 28 000 sjedaćih mjesta, ima veoma kvalitetno travnato igralište, a ujedno je i natkriveno. Te dvije karakteristike prilično su kontradiktorne, budući da trava najbolje raste kad dobiva odgovarajuću prirodnu svjetlost i kišu. U suprotnom, trava žuti i vene. Za taj je problem nađeno arhitektonsko rješenje, izvještava časopis New Scientist. Igralište počiva na betonskoj ploči koja klizi po plastičnom postolju. Kad se ne koristi, čitavo igralište težine 11 000 tona može se pomoću četiri hidrauličke pumpe maknuti sa stadiona i postaviti na otvorenom. Dodatna je prednost takvog sistema to što se tada betonski pod stadiona može koristiti za održavanje koncerata i sličnih manifestacija.
Povrede na trambulinu
Posljednjih godina trambulini postaju sve popularniji, no time se ujedno povećava broj povreda djece, piše The New York Times. “Ljudi pogrešno misle da su trambulini meki poput jastuka”, kaže dr. Gary A. Smith iz Dječje bolnice u Columbusu, Ohio (SAD). Dr. Smith je izjavio da se djeca ozljeđuju kod pada s trambulina, nezgodnog doskoka na strunjaču, sudara s nekim drugim djetetom koje skače u isto vrijeme ili pada negdje izvan strunjače. Dodao je da su naročito opasni trambulini s ljestvama, budući da se na njih mogu popeti mala djeca koja se najlakše mogu povrijediti. Prema preporuci Ann Brown, iz Komisije za sigurnost proizvoda široke potrošnje, djeca mlađa od šest godina ne bi smjela skakati na trambulinu i na njemu ne smije istovremeno skakati više djece. Ona je primijetila: “Kao i kad se kupa u bazenu, na trambulinu dijete treba uvijek biti pod nadzorom.”
Ljubav nikad ne zakazuje
“Kod tinejdžera koji su snažno emotivno vezani za svoje roditelje i učitelje postoji daleko manja vjerojatnost da će se drogirati i piti alkohol, pokušati samoubojstvo, upuštati se u nasilno ponašanje ili u ranoj dobi postati seksualno aktivni”, izvještava The Washington Post. Istraživači sa Sveučilišta Minnesote i Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu također su ustanovili da to vrijedi bez obzira na to živi li dijete u obitelji s jednim ili oba roditelja. Važno je da dijete osjeća da ga se voli, cijeni i razumije. Kao jedan daljnji faktor, studija je istakla “važnost toga da se roditelji nastave živo zanimati za život svoje djece u njihovim tinejdžerskim godinama, čak i kad možda osjećaju da u njemu igraju sve manju ulogu”, piše Post.
Idealni konzervacionisti
Britanska Kraljevska mornarica koristi koze za očuvanje ciglenog zida jedne historijske obalne tvrđave, izvještava The Sunday Telegraph. Korijenje trnovitog grmlja, drveća i korova oštećivalo je cigle i žbuku. Uobičajene metode uklanjanja korijenja zahtijevaju skupe motorne pile i herbicide, koji znaju biti i opasni. Osim toga, takvim se zahvatima uništavaju rijetke vrste bilja, lišajeva i insekata. Međutim, lakonoge koze nisu samo jeftina radna snaga nego ujedno čine i manje štete ugroženim biljkama i životinjama. Savjetnik tog projekta, Mike Beauchamp, kaže: “U roku od deset godina većina konzervacionističkih organizacija koristit će koze za početak obnove područja prekrivenog šipragom.”
Nasilne kompjuterske igre
Jedna od najnasilnijih kompjuterskih igara koje su ikad napravljene, Quake II, dobila je novu verziju u kojoj ima više nasilja. Program je “dobio mnoge pobornike zahvaljujući prskanju krvi i razbacivanju dijelova tijela posvuda po kompjuterskom ekranu”, izvještava The Wall Street Journal. “Na temelju povratnih informacija saznali smo da ima premalo krvi”, kaže glavni programer John Carmack, “pa smo zato dodali još malo.” Quake II omogućava igračima da se prepuste “šarenilu krvoprolića” i da se putem Interneta bore s desecima drugih igrača u dvobojima koji se nazivaju dvoboji smrti. Jedna tehnička mogućnost pruža igračima priliku da pokazuju svojim protivnicima prostačke geste. Programeri i kompjuterski animatori koji su napravili tu igru “rade u igračkom raju koji, između ostalog, ima teretanu i kuhinju punu kojekakve bezvrijedne hrane. Broj njihovog apartmana je 666, koji se spominje (...) u biblijskoj knjizi Otkrivenje.”
Biblija bez Boga
Jedan danski liječnik objavio je revidiranu verziju Hebrejskih pisama — izostavivši sva ukazivanja na Boga. Dr. Svend Lings smatra da su Bog i vjera “nešto što pripada prošlosti i što nas samo može sputavati”, pišu danske novine Kristeligt Dagblad. Lings je primijetio da su mnogi ljudi nesretni i usamljeni. “Živimo u židovsko-kršćanskoj kulturi”, kaže Lings. “Stoga ta židovsko-kršćanska kultura mora biti odgovorna za to što smo nesretni.” Prema pisanju novina, Lings želi svojom novom verzijom Biblije “protresti temelje naše kulture”. U Lingsovoj Bible Without God (Biblija bez Boga) 1. Mojsijeva 3:12 glasi: “Adam je pomislio u sebi: ‘Žena koja stoji uz mene dala mi je plod s drveta i onda sam ga pojeo.’” Kristeligt Dagblad pita: “Nije li to kao da iz snijega pokušate izvaditi vodu da vidite što će ostati?”