Moć reklama

NEKAD davno, ekonomsko-propagandne poruke na televiziji započinjale bi riječima: “A sada nekoliko riječi našeg sponzora.” Sponzori su kompanije koje plaćaju reklamiranje svojih proizvoda. Iako se “nekoliko riječi našeg sponzora” pretvorilo u bujicu, sponzori još uvijek financijski podupiru informativne i zabavne medije — televiziju, časopise, novine i radio. Posljedica toga je da sponzori pokušavaju postići kontrolu nad tim što će se pojaviti u medijima, a što neće.

Navest ćemo jedan primjer: Godine 1993. jedna je kompanija koja proizvodi jedan tip luksuznog njemačkog automobila pisala uredništvima 30 časopisa, nalažući im da se reklame za njihov automobil trebaju pojaviti u časopisu “samo ako su članci odgovarajućeg sadržaja”. U pismu je objašnjeno da izdanja časopisa koja sadrže njihove reklame ne bi trebala objavljivati nikakve napise u kojima se kritizira njihov automobil, njemački proizvodi ili sama njemačka država. Naravno, ne iznenađuje da ova kompanija, koja troši 15 milijuna dolara na reklame u časopisima, očekuje ‘članke odgovarajućeg sadržaja’.

Također ne iznenađuje da časopisi koji reklamiraju nove vjenčanice ne prihvaćaju reklame za posudbu vjenčanica ili da vam novine koje navode popis posrednika za kupoprodaju nekretnina ne daju savjet kako kupiti kuću bez posrednika. Isto tako, ne treba nas iznenaditi da mediji koji reklamiraju cigarete ili igre na sreću ne govore kritički o pušenju ili kockanju.

Potrošačka kultura

Dakle, moć reklama ide dalje od prodaje proizvoda. Reklama unapređuje određeni potrošački životni stil, globalnu kulturu u čijem su središtu materijalne stvari.

Ima li nešto pogrešno u tome? To ovisi o tome kome upućujete ovo pitanje. Propagandisti smatraju da ljudi vole kupovati i posjedovati stvari; stoga reklame služe njihovim interesima. Osim toga, oni kažu da reklame omogućuju nova radna mjesta, sponzoriraju sport i umjetnost, pomažu u stvaranju financijski dostupnih medija, potiču konkurenciju, unapređuju kvalitetu proizvoda, zadržavaju niske cijene te omogućavaju ljudima da se na temelju informacija odluče za kupovinu.

Drugi tvrde da zbog reklama ljudi postaju uznemireni i nezadovoljni onim što posjeduju, te da reklame razvijaju i stvaraju u ljudima bezbrojne želje. Istraživač Alan Durning piše: “Reklame, kao i naše doba, podložne su stalnim promjenama, hedonističke su, opterećene su predodžbama i diktirane modom; uzdižu pojedinca, idealiziraju potrošnju kao put do osobnog zadovoljstva te vas uvjeravaju da je tehnološki napredak put do sreće.”

Moć koju imaju nad vama

Da li ekonomska propaganda pomaže u oblikovanju naše osobnosti i naših želja? Vjerojatno je to slučaj. Međutim, da li je njen utjecaj veliki ili mali ovisi o drugim utjecajima.

Ako nas vode biblijska načela i vrijednosti, shvatit ćemo da nema ništa pogrešno u tome da posjedujemo materijalna dobra. Na kraju krajeva, Bog je Abrahama, Joba, Salamuna i druge blagoslovio ogromnim bogatstvom.

S druge strane, ako primjenjujemo biblijska načela, izbjeći ćemo nezadovoljstvo koje osjećaju oni koji u beskonačnoj utrci za materijalnim stvarima traže zadovoljstvo i sreću. Biblijska poruka nije “Kupuj do besvijesti”. Ona nam umjesto toga kaže:

Uzdaj se u Boga. “Bogatima na ovome svijetu zapovijedaj da se ne ponose, niti uzdaju u boga[t]stvo propadljivo, nego u Boga živoga, koji nam sve daje izobilno za užitak” (1. Timoteju 6:17).

Budi zadovoljan. “Ništa ne donesosmo na ovaj svijet, dakle ne možemo ništa ni odnijeti. A kad imamo hranu i odjeću, ovijem da budemo [za]dovoljni” (1. Timoteju 6:7, 8).

Budi skroman. “Žene u pristojnom odijelu, sa stidom i poštenjem da ukrašuju sebe, ne pletenicama, ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenima, nego dobrijem djelima kao što se pristoji ženama koje se obećavaju pobožnosti” (1. Timoteju 2:9, 10).

Spoznaj da je božanska mudrost vrednija od bogatstva. “Blago čovjeku koji nadje mudrost, i čovjeku koji dobije razum. Jer je bolje njom trgovati nego trgovati srebrom, i dobitak na njoj bolji je od zlata. Skuplja je od dragoga kamenja, i što je god najmilijih stvari tvojih ne mogu se izjednačiti s njom. Dug život u desnici joj je, a u ljevici bogatstvo i slava. Puti su njezini mili puti i sve staze njezine mirne. Drvo je životno onima koji se hvataju za nju, i ko je god drži srećan je” (Priče Salamunove 3:13-18).

Pokazuj darežljivost. “Više je sreće u davanju nego u primanju” (Djela apostolska 20:35, NW).

Netko bi mogao prigovoriti da je i ova serija članaka sama po sebi vid reklame, koja “unapređuje” ideju da bi duhovne vrijednosti trebale biti ispred materijalnih. Vi ćete se nesumnjivo složiti s ovim zaključkom.

[Okvir na stranici 9]

Oglašavanje Božjeg Kraljevstva

Koji je jedan od najboljih načina da se dopre do ljudi s uvjerljivom porukom? Knjiga Advertising: Principles and Practice navodi sljedeće: “U jednom idealnom svijetu svaki bi proizvođač mogao osobno razgovarati sa svakim kupcem o proizvodu ili usluzi koju nudi.” Pravi kršćani već gotovo 2 000 godina na ovaj način dobrovoljno razglašavaju Božje Kraljevstvo (Matej 24:14; Djela apostolska 20:20). Zašto više tvrtki ne koristi ovakvu metodu dopiranja do ljudi? Knjiga objašnjava: “To je vrlo skupo. Posjeti koje obave trgovci mogu koštati dobrih 150 dolara po posjetu.” Kršćani su, naravno, “oglašivači” Božjeg Kraljevstva na dobrovoljnoj osnovi. To je dio njihovog obožavanja.

[Slike na stranici 8]

Biblijska poruka nije “Kupuj do besvijesti”