Kako možete uživati dobro zdravlje?
TERAPIJE su popularna tema za razgovor. Čini se da gotovo svaki prijatelj ili susjed ima neko omiljeno rješenje za svaki zdravstveni problem. Sasvim je razumljivo da možemo osjećati snažnu želju da se sami liječimo. Međutim, postoje ljudi koji “traže liječničku pomoć tek kad stanje postane kritično”, kaže jedan brazilski liječnik. “Možda imaju neka oštećenja kože koja im mjesecima ne prolaze unatoč raznim lijekovima koje sami uzimaju. Kad ipak potraže liječničku pomoć, ispostavlja se da se radi o vrsti raka koja se trebala liječiti još u ranom stadiju.”
Budući da se ranim dijagnosticiranjem bolesti često spašavaju životi, otezanje može nekoga skupo koštati. “Jedna je 30-godišnjakinja pored zakašnjele menstruacije osjećala prilične bolove u donjem dijelu trbuha. Uzela je veliku količinu analgetika i protuupalnih sredstava, i bol se smanjila”, priča kirurg. Ali tri dana kasnije pala je u hemorgijski šok te je hitno prevezena u bolnicu. Odmah sam je operirao i utvrdio tubarnu trudnoću. Spasili smo je u zadnjem trenutku!”
Jedna je mlada žena u São Paulu mislila da je anemična, a zapravo je bolovala od kronične bubrežne insuficijencije. Budući da je odugovlačila s liječenjem, jedino moguće rješenje za nju bila je transplantacija bubrega. Njena liječnica u zaključku kaže sljedeće: “Čest je slučaj da pacijent zbog toga što oklijeva potražiti medicinsku pomoć i sam se liječi ili pokušava neke druge načine liječenja koje su mu predložili ljudi koji nisu medicinski obrazovani na kraju ima ozbiljnih zdravstvenih problema.”
Mi sigurno ne želimo zanemariti signale koje nam naše tijelo odašilja. No kako ipak možemo izbjeći da ne budemo opsjednuti terapijama ili samoliječenjem? Zdravlje se definira kao “stanje fizičkog, mentalnog i duševnog blagostanja” ili kao “stanje organizma oslobođenog fizičkih bolesti ili boli”. Zanimljivo je da postoje dokazi da se danas većina bolesti u većoj ili manjoj mjeri može spriječiti. Dr. Lewis Thomas kaže da “mi nipošto nismo loše stvoreni, naprotiv, zapanjujuće smo snažni i izdržljivi organizmi, puni zdravlja”. Stoga, umjesto da ‘postanemo zdravi hipohondri i smrtno zabrinuti za zdravlje’, trebali bismo surađivati sa svojim tijelom i njegovim izvanrednim sposobnostima samoizlječenja. Zdravstveni stručnjaci u tom bi nam pogledu također mogli pomoći.
Kad je potrebno potražiti liječničku pomoć
Jedan brazilski liječnik predlaže da se potraži liječnička pomoć “ako se jave simptomi kao što su visoka temperatura, glavobolja, povraćanje, bol u trbuhu, grudnom košu ili zdjelici koje ne možete ublažiti običnim lijekovima ili koji se učestalo javljaju bez nekog očitog razloga ili pak ako osjetite akutnu ili vrlo jaku bol”. Jedan drugi liječnik preporučuje da potražimo liječničku pomoć kad god nismo sigurni kako liječiti simptome koje imamo ili kad osjećamo da imamo neke neuobičajene simptome. Zatim dodaje: “Kad se razboli dijete, umjesto da ga sami liječe, roditelji ga uglavnom radije odvedu liječniku.”
No jesu li lijekovi uvijek potrebni? Hoćemo li uzimanjem lijekova postići suprotan učinak? Javljaju li se kakve popratne pojave kao što su želučane smetnje ili oštećenja jetre ili bubrega? Osim toga, kako jedni lijekovi djeluju u kombinaciji s drugim lijekovima? “Malo koji pacijent trezveno gleda na svoje probleme, a kamoli da razumije njihovu pravu prirodu”, kaže se u djelu The New Encyclopaedia Britannica. No, liječnik koji savjesno obavlja svoj posao može nam pomoći da uvidimo činjenicu da su svi lijekovi potencijalno štetni te da danas postoji samo mali broj lijekova koji ne izaziva nikakve popratne pojave. Sljedeći put kad kupite lijek koji vam bude prepisan, pročitajte upozorenje o mogućim popratnim pojavama na etiketi i uvjerite se sami! Ako ih se neispravno ili previše uzima, čak i lijekovi koje možete nabaviti u slobodnoj prodaji mogu izazvati posljedice opasne po zdravlje ili čak smrt.
Koliko je potrebno biti oprezan jasno proizlazi iz izvještaja Richarda A. Knoxa u The Boston Globeu: “Istraživači sa Sveučilišta u Stanfordu izvještavaju da su milijuni oboljelih od artritisa koji svakodnevno uzimaju analgetike u opasnosti da naglo ili možda čak do smrti iskrvare.” Zatim dodaje: “Osim toga, istraživači upozoravaju da uzimanje analgetika u kombinaciji s antacidima ili popularnim preparatima protiv želučane kiseline ne samo da vas neće zaštititi od ozbiljnih želučanih tegoba već štoviše može izazvati opasne komplikacije.”
Što reći u vezi s uzimanjem običnih lijekova? Liječnik Ribeirão Prêto iz Brazila kaže sljedeće: “Mislim da bi bilo vrlo korisno ako bismo imali malu kućnu apoteku. (...) Ipak, te bismo lijekove trebali oprezno i razborito uzimati.” (Pogledajte okvir na 7. stranici.) Osim toga, najosnovnije zdravstveno obrazovanje doprinosi boljoj kvaliteti života. Budući da se okolnosti svake osobe razlikuju Probudite se! ne preporučuje neku određenu vrstu lijeka, terapije ili prirodnih lijekova.
Dobro zdravlje — što vi možete učiniti?
“Najbolji su liječnici na svijetu doktor Ishrana, doktor Odmor i doktor Radost”, napisao je Jonathan Swift, pisac iz 18. stoljeća. Doista, raznovrsna ishrana, odmor u dovoljnoj mjeri i zadovoljstvo važni su faktori koji doprinose dobrom zdravlju. Za razliku od toga, dobro se zdravlje ne može kupiti jednostavno tako da uzimamo lijekove, bez obzira na to što lukavi propagandisti tvrdili. “Ako koristimo farmaceutske preparate koji nam ne trebaju ili koji nam čak štete”, možemo oslabiti naš imunološki sustav (Dicionário Terapêutico Guanabara).
Međutim, postupajući odgovorno u životu, kloneći se droge, pušenja, prekomjerne količine alkohola i izbjegavajući prekomjeran stres, možemo daleko bolje živjeti. Marian, koja je već prešla 60. godinu i koja je dugogodišnji misionar u Brazilu, kaže sljedeće: “Zahvaljujući umjerenom načinu života te raznovrsnoj i zdravoj ishrani relativno sam dobrog zdravlja.” Ona dalje kaže: “Volim uglavnom rano ustati, pa je stoga neophodno da rano odem na spavanje.” Ne bi se smjelo podcjenjivati vrijednost razboritog postupanja i dobrih navika te previđati važnost povremenih odlazaka na pregled i dobre komunikacije s liječnikom opće prakse.
Iako želi ostati zdrava, Marian pazi da niti ne zanemaruje svoje zdravlje, a niti da bude suviše njime zaokupljena. Ona kaže: “Također se molim za Jehovino vodstvo u bilo kakvim odlukama koje moram donijeti u vezi sa svojim zdravljem, tako da bih odlučila ono što je dugoročno najbolje, da ne bih trošila previše vremena i sredstava pokušavajući postići bolje zdravlje.” Ona dodaje: “Budući da je vrlo važno ostati aktivan u životu, molim se Bogu da mi pomogne da razumno koristim svoje vrijeme i snagu, tako da se nepotrebno ne štedim ili da, s druge strane, ne pretjerujem.”
Da bismo zaista bili sretni, ne možemo zanemariti budućnost. Čak i ako smo danas obdareni relativno dobrim zdravljem, bolest, boli, patnje i na koncu smrt i dalje su dio naše stvarnosti. Postoji li ikakva nada da ćemo jednom posjedovati savršeno zdravlje?
[Okvir na stranici 6]
Koristi od uravnotežene brige za vlastito zdravlje
Vaše zdravlje u velikoj mjeri ovisi o tome što jedete i pijete. Ako pokušate voziti automobil na benzin u kojem ima vode ili ako dodate šećera u gorivo, ubrzo ćete uništiti motor. Slično tome, ako konzumirate isključivo nezdravu hranu i napitke, na koncu će cijena za to biti narušeno zdravlje.
Dr. Melanie Mintzer, liječnica opće prakse, pruža sljedeće objašnjenje: “Postoje tri vrste pacijenata: oni koji odlaze liječniku zbog zdravstvenih tegoba kojih bi se i sami mogli lako riješiti kod kuće, oni koji odgovarajuće koriste usluge zdravstva i oni koji ne odlaze liječniku čak ni onda kad bi trebali otići. Oni koji se nalaze u prvoj grupi često trate i svoje i liječnikovo vrijeme, a i svoj novac. Oni koji pripadaju trećoj grupi možda riskiraju život oklijevajući da potraže liječničku pomoć. Liječnici bi bili sretni kad bi više ljudi pripadalo srednjoj grupi.”
“Sedam ključeva za optimalno zdravlje: konzumirajte zdravu hranu i napitke, redovito vježbajte, ne pušite, dovoljno se odmarajte, nadvladajte teret stresa, budite u prisnom kontaktu s ljudima te poduzmite razborite mjere da biste umanjili rizik od bolesti i nezgoda” (Before You Call the Doctor—Safe, Effective Self-Care for Over 300 Medical Problems, liječnice Anne Simons, Bobbiea Hasselbringa i Michaela Castlemana).
[Okvir na stranici 7]
Kućna apoteka
“Procjenjuje se da 90 posto svih svojih simptoma — razne tegobe, bolovi, masnice i drugi znakovi neke smetnje ili bolesti — koje inače zdrave osobe kod sebe primijete jednostavno zanemare i nikad se nikome na njih ne požale. (...) Često samo uzmu neki lijek koji brzo djeluje, kao naprimjer, 2 aspirina za glavobolju.”
“Ono što često omogućava ovakvo ponašanje jest kućna apoteka. Štedi nepotrebne i skupe odlaske liječniku ili u ambulantu” (Complete Home Medical Guide, Udruženje liječnika i kirurga Kolumbijskog sveučilišta).
Ovo isto udruženje preporučuje da u kućnoj apoteci imate flastere, ljepljive trake, steriliziranu gazu, vatu, zavoje, razne masti i kreme, antiseptični alkohol za masažu, škare i toplomjer te druge praktične stvari.
Od lijekova preporučuje antipiretike, analgetike, antacide, sirup protiv kašlja, antihistaminike/dekongestive, blage laksative i sredstva protiv proljeva.
[Okvir na stranici 8]
Riječ upozorenja
“Iako ih se može nabaviti bez recepta, OTC lijekovi [koji se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji] ipak su pravi lijekovi. Kao i lijekovi koji se mogu nabaviti samo preko liječničkog recepta, neki se OTC lijekovi ne bi smjeli uzimati u kombinaciji s drugim lijekovima ili nekom vrstom hrane ili pak s alkoholom. Kao i drugi lijekovi, neki od potonjih lijekova mogu prikriti ozbiljnije zdravstvene probleme ili uzrokovati ovisnost. A događa se ponekad da neki OTC lijek posluži kao jednostavna zamjena za posjet liječniku, što ne bi smio biti slučaj.
Ipak većina njih bezopasna je i djelotvorna (...). Njima možemo postići željeni efekt” (Using Medicines Wisely).
[Slike na stranici 7]
Imajte na umu da nijedna biljka ni lijek nisu potpuno bezopasni
1. Prodaja lijekova na štandu
2. Prodaja lijekova na otvorenom
3. Vrećice s biljnim lijekovima