Samoliječenje — koristi i opasnosti

Od dopisnika Probudite se! iz Brazila

“ŠIROM svijeta sve je više proizvođača i potrošača lijekova koji se mogu nabaviti bez liječničkog recepta”, tvrdi predsjednik jedne velike farmaceutske kompanije. “Ljudi žele imati kontrolu nad svojim zdravljem.” No, iako je to možda moguće, postoje li opasnosti na koje biste morali paziti?

Naravno, ako ih ispravno koristite, lijekovi vam mogu pomoći. Naprimjer, inzulin i antibiotici, pa čak i terapija jeftinom i jednostavno spravljenom oralnom rehidratacijskom otopinom spasili su bezbroj života. Izazov koji je povezan sa samoliječenjem jest da utvrdite jesu li koristi veće od opasnosti.

Mora se priznati da u nekim zemljama ili zbog udaljenosti ili zbog financijskih razloga ljudima nisu dostupne stručne zdravstvene usluge. Stoga se mnogi oslanjaju na mišljenje prijatelja i rođaka ili na knjige za samopomoć kao na izvor informacija u pogledu liječenja. Isto tako “propagandne kampanje posreduju ljudima ideju da kupnjom obične kapsule mogu postići zdravlje i jedrinu”, kaže Fernando Lefèvre, profesor sa Sveučilišta u São Paulu (Brazil).a Zbog toga se mnogi da bi izišli na kraj s posljedicama premorenosti od rada, loše ishrane, pa čak i neznatnih emocionalnih problema odlučuju za lijekove. Lefèvre dodaje: “Umjesto da žive kvalitetnijim životom, ljudi pokušavaju riješiti svoje probleme koristeći proizvode koji se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji.” A pitanje je znaju li pacijenti uopće pravu dijagnozu?

Pored upotrebe lijekova za liječenje glavobolje, visokog krvnog tlaka i mučnine u želucu mnogi također pribjegavaju lijekovima da bi se lakše nosili s tjeskobom, strahom i usamljenošću. “Ljudi traže liječničku pomoć zato što misle da će tableta riješiti problem”, kaže dr. André Feingold. “Čak su i liječnici odmah skloni prepisivati lijekove i savjetovati pacijentu da napravi bezbroj pretraga. Ne pokušavaju se bolje upoznati s općim zdravstvenim stanjem pacijenta, koji u većini slučajeva živi kaotičnim, stresnim i nezdravim načinom života.” Romildo Bueno, član Svjetskog savjeta za prevenciju zloupotrebe psihofarmaka (lijekova koji mijenjaju percepciju i ponašanje), priznaje: “Pošto su liječnici ograničeni u pogledu vremena koje mogu posvetiti svakom pacijentu, brzo se riješe osobe, liječeći samo simptome.” Upotreba lijekova “medicinski je način [rješavanja] društvenih problema”. Međutim, jedan drugi liječnik upozorava da je mnogim pacijentima stvarno potrebno pažljivo prepisati određenu vrstu psihofarmaka.

Nakon podosta riječi o “modi Prozaca”, brazilski dnevni list O Estado de S. Paulo navodi i sljedeće: “Da neki lijek postane modni trend, kao naprimjer, neka nova frizura, u najmanju je ruku neobično.” U listu se navode riječi psihijatra Arthura Kaufmana: “Kad ljudi neispravno sagledavaju stvari i kad im nedostaje smisao u životu, onda dolazi do pojave takvog fenomena da jedan djelotvoran lijek preraste u sredstvo za izlaz iz svih nevolja.” Kaufman dodaje: “Ljudi postaju sve više zainteresirani za instant liječenje, pa budući da gube interes da otkriju uzroke svojih problema, oni radije uzmu tabletu nego da rješavaju probleme.” No ako se sami liječimo, jesmo li sigurni da nam ne prijeti nikakva opasnost?

Samoliječenje — je li rizično?

“Jedno od izrazitih obilježja medicine 20. stoljeća jest razvoj novih lijekova”, kaže se u The New Encyclopoedia Britannica. No kaže se i sljedeće: “Lijekovi su bili češćim uzrokom trovanja nego bilo što drugo.” Doista, kako lijek može liječiti tako može i nauditi. Anoreksici “djeluju na živčani sustav i stoga mogu izazvati tako ozbiljne simptome kao što su nesanica, promjene ponašanja, a u nekim slučajevima čak i halucinacije”, objašnjava spisateljica Cilene de Castro. Zatim dodaje: “Zato svatko tko misli da anoreksici djeluju samo tako da sprečavaju glad, grdno se vara. Zbog jedne kapsule možda ćete morati uzimati cijeli niz lijekova, od kojih će svaki neutralizirati djelovanje drugog lijeka.”

Mnogi uobičajeni lijekovi mogu izazvati želučane smetnje, pa čak i mučninu, povraćanje i krvarenje. Određeni lijekovi mogu izazvati ovisnost ili oštetiti bubrege i jetru.

Čak i popularni proizvodi za unapređivanje zdravlja mogu biti sumnjivi. “Ova moda uzimanja vitaminskih preparata vrlo je opasna”, upozorava dr. Efraim Olszewer, predsjednik jednog brazilskog medicinskog društva. “Ne samo da stanovništvo bez liječničkog nadzora uzima lijekove već i neki neupućeni liječnici prepisuju sumnjive lijekove, ne obazirući se na opasnosti koje su s njima povezane.” Međutim, jedan drugi liječnik tvrdi da je za liječenje određenih bolesti ili deficijencija možda neophodno ili korisno uzimati odgovarajuće vitaminske preparate.

Kako da sami sigurno odredite dijagnozu?

Budući da ne možemo svaki put kad imamo neke tegobe otići k liječniku, bilo bi korisno da naša obitelj bude upućena u pogledu zdravlja i razboritog korištenja lijekova. Međutim, prije nego što počnemo uzimati bilo kakve lijekove, neophodno je da odredimo točnu i stvarnu dijagnozu. Ako u blizini nema liječnika ili ako si ne možete priuštiti posjet liječniku, odgovarajući medicinski priručnik mogao bi vam pomoći u određivanju točne dijagnoze. Naprimjer, Američko liječničko udruženje objavilo je obiteljski zdravstveni priručnik koji sadrži dodatne 183 stranice s tabelama simptoma. Tabele sadrže niz pitanja na koja pacijent može odgovoriti s da ili ne. Ovim postupkom eliminacije često se može prepoznati problem.

No, koja je onda uloga liječnika? Kada bismo trebali potražiti liječničku pomoć? Kako možemo izbjeći krajnosti da smo ili suviše zabrinuti za svoje zdravlje ili da se suviše nemarno odnosimo prema svom zdravlju? Zaista, kako u svijetu u kojem toliko mnogo ljudi pati od fizičkih i psihosomatskih bolesti, možemo uživati donekle dobro zdravlje?

[Bilješka]

[Istaknuta misao na stranici 4]

“Ne pokušavaju se bolje upoznati s općim zdravstvenim stanjem pacijenta, koji u većini slučajeva živi kaotičnim, stresnim i nezdravim načinom života” (dr. André Feingold)

[Okvir na stranici 4]

Domaći biljni lijekovi

Već tisuće godina ljudi u mnogim kulturama liječe se biljnim lijekovima koje izrađuju od poljskog i šumskog bilja. Čak i mnogi današnji lijekovi spravljaju se od biljaka, kao naprimjer, digitalis, koji se koristi za liječenje srčanih bolesti. Tako Penelope Ody, član Nacionalnog instituta liječnika travara Ujedinjenog Kraljevstva, u svojoj knjizi navodi da “postoji više od 250 bezopasnih tretmana kojima se mogu ublažiti mnoge tegobe — od najobičnijeg kašlja, prehlade i glavobolje do posebnih tretmana za liječenje kožnih oboljenja, probavnih smetnji i dječjih bolesti”.

Ona piše: “Travarstvo se oduvijek smatralo ‘narodnom medicinom’ — liječenjem jednostavnim lijekovima koji se mogu uzimati kod kuće bilo za manje bolesti bilo kao dopuna jačim lijekovima koje prepisuju liječnici za liječenje kroničnih ili akutnih bolesti.” Zatim kaže: “Iako je većina bilja u biti gotovo bezopasna, ipak bi s biljem trebalo oprezno postupati. Nemojte prekoračivati navedene doze i nemojte se uporno liječiti domaćim lijekovima ako simptomi potraju ili se još pogoršaju ili pak ako niste sigurni u svoju dijagnozu” (The Complete Medicinal Herbal).