Stres — ‘polagani otrov’
“Čujemo kako ljudi neprestano govore: ‘Nemoj se izlagati tolikom stresu da se ne razboliš.’ Oni vjerojatno nisu ni svjesni toga da postoji stvarni biološki temelj za ovu tvrdnju” (dr. David Felten).
JILL, samohrana majka koja ima sina u tinejdžerskim godinama, uz svoj sve manji bankovni račun i zategnute odnose sa svojim roditeljima, već je imala više nego dovoljno razloga da bude potpuno iscrpljena od stresa. Zatim joj je na ruci neočekivano izbio osip, koji ju je jako svrbio i pekao. Pokušala ga je liječiti antibioticima, kortizonskim kremama i antihistaminicima, ali ništa joj od toga nije pomoglo. Umjesto toga osip joj se proširio po cijelom tijelu, uključujući i lice. Stres je doslovce osjetila na svojoj koži.
Jill je bila upućena na dermatološku kliniku koja se bavi ispitivanjem emocionalnog stanja svojih pacijenata. “Pokušavamo saznati što im se događa u životu”, kaže dr. Thomas Gragg, suosnivač klinike. Često dolazi do saznanja da je ljudima koji imaju učestale kožne probleme, pored medicinske njege, potrebna pomoć u nadvladavanju stresa. “Bilo bi suviše jednostavno reći da vaše raspoloženje ili ponašanje uzrokuje kožne bolesti”, priznaje dr. Gragg. “No ipak možemo reći da emocionalno stanje pojedinca igra veliku ulogu u kožnim oboljenjima, pa mu stoga ne bismo trebali i dalje samo prepisivati steroidne kreme, a da mu ujedno i ne pomognemo da se nosi sa stresom u životu.”
Jill smatra da je time što je naučila nadvladavati stres praktički spasila svoju kožu. “Još mi uvijek zna izbiti osip”, kaže ona, “ali mi koža nije ni izbliza u onako jezivom stanju u kakvom je ranije bila.” Radi li se o nekom neobičnom slučaju? Ni u kom slučaju. Mnogi liječnici vjeruju da je stres često jedan od faktora koji utječu na pojavu brojnih dermatoloških poremećaja, uključujući i urtikariju, psorijazu, akne i ekcem. Ali stres može utjecati na mnogo više stvari nego samo na vašu kožu.
Stres i vaš imunološki sustav
Suvremena istraživanja pokazuju da stres može oslabiti imunološki sustav, omogućavajući možda da osoba postane podložna brojnim zaraznim bolestima. “Od samog se stresa ne razbolite”, kaže virolog Ronald Glaser. “No stres ipak povećava mogućnost da postanete bolesni zbog načina kako utječe na vaš imunološki sustav.” Postoje naročito snažni dokazi o povezanosti koja postoji između stresa s jedne strane i prehlada, gripe i herpesa s druge strane. Iako smo neprestano izloženi takvim virusima, naš im se imunološki sustav obično može oduprijeti. Ali neki stručnjaci kažu da osoba, kad je pod emocionalnim pritiskom, gubi ovu obrambenu sposobnost.
Biološki mehanizmi koji su s time povezani nisu još u potpunosti razjašnjeni, ali neki teoretiziraju da hormoni koji vas pripremaju na akciju kad ste pod stresom mogu kočiti funkcioniranje vašeg imunološkog sustava dok jure krvotokom. To obično nije razlog za zabrinutost, budući da se ti hormoni samo privremeno zadržavaju u krvotoku. Ipak, neki kažu da ukoliko se osoba suočava s dugotrajnim i intenzivnim stresom, njen imunološki sustav može biti oslabljen do te mjere da postane podložna bolestima.
To možda djelomično razjašnjava zašto kanadski liječnici procjenjuju da nekih 50 do 70 posto pacijenata koji im dolaze na pregled imaju tegobe povezane sa stresom, koje obično uključuju glavobolju, nesanicu, umor i probavne smetnje. U Sjedinjenim Državama procjenjuje se da se ta brojka kreće između 75 i 90 posto. Dr. Jean King smatra da ne pretjeruje kad kaže: “Kronični stres je poput polaganog otrova.”
Niti jedini uzrok niti jedini lijek
I pored činjenica koje su dosad iznesene, znanstvenici ipak nisu sigurni da sam stres može utjecati na imunološki sustav do te mjere da se bitno promijeni zdravstveno stanje pojedinca. Stoga se ne može dogmatski tvrditi da će se svatko tko se suočava sa stresom, čak i s kroničnim stresom, razboljeti. No, isto se tako ne može reći da će život bez stresa biti jamstvo za dobro zdravlje, niti je mudro odbiti liječenje na temelju ideje zasnovane na pogrešnim informacijama da se optimizmom i pozitivnim razmišljanjem bolest može izliječiti. Dr. Daniel Goleman upozorava: “Posljedica ove fraze: sve se bolesti mogu ispravnim stavom izliječiti, jest da dolazi do posvemašnje konfuzije i pogrešnog razumijevanja do koje mjere um može utjecati na bolest i, što je još gore, da se ponekad u ljudima izaziva osjećaj krivnje zbog toga što su bolesni, kao da bi to bio znak nekog moralnog pada ili duhovne slabosti.”
Stoga je nužno shvatiti da se uzrok neke bolesti može rijetko kad suziti na jedan jedini faktor. Ipak, veza između stresa i bolesti naglašava koliko je vrijedno znati kako ublažiti djelovanje ovog “polaganog otrova”, kad god je to moguće.
Prije nego što razmotrimo kako se to može učiniti, razmotrimo pobliže prirodu stresa te kako vam stres u nekim slučajevima može čak i koristiti.
[Okvir na stranici 5]
Neke bolesti koje se povezuju sa stresom
● alergije
● artritis
● astma
● bol u leđima, vratu i ramenima
● depresija
● dijareja
● glavobolje
● gripa
● kožni problemi
● migrene
● nesanica
● poremećaj seksualnih funkcija
● prehlade
● probavne smetnje
● srčane tegobe
● ulkusne bolesti
[Slika na stranici 6]
Za velik postotak posjeta liječniku odgovoran je stres