Kad znanost ima riječ — kako slušate?

NOVE bolesti kao i stare koje se ponovno javljaju izazov su za znanost. Ljudi očajnički želeći lijek pažljivo slušaju kad znanost ima riječ. Strah od smrti potiče mnoge da spremno isprobaju najnovije čudesne lijekove i često malo tko razmišlja o dugoročnim posljedicama.

U mnogim je slučajevima znanost pomogla onima koji pate da lakše žive. Vrijedno je spomenuti kirurške postupke koji isključuju upotrebu riskantnih transfuzija krvi. Znanost i tehnologija dale su čovječanstvu moć da čini stvari koje je teško i zamisliti. Ono što je nekad bilo znanstvena fantastika, danas je svakodnevnica. Ipak, nije cjelokupna znanost altruističkog karaktera, motivirana onim što je čovječanstvu hitno potrebno.

Tko stvarno ima riječ?

Mnogi znanstveni krugovi motivirani su novcem i, kao što je ranije istaknuto, iza njih stoje moćni lobiji. Stoga, prije nego što donesete zaključke ili oduševljeno reagirate na neko novo znanstveno otkriće, upitajte se: ‘Tko stvarno stoji iza toga?’ Naučite se prepoznavati skrivene ciljeve. Nije neka tajna da sredstva javnog informiranja žive od senzacionalizma. Neke novine neće prezati gotovo ni od čega samo da ostvare veliki tiraž. Čak i neki ugledniji časopisi povremeno unose dozu senzacionalizma u svoje izvještaje.

Često se događa da između znanosti i sredstava informiranja postoji odnos koji je prožet i ljubavlju i mržnjom. Mediji mogu svijet znanosti prikazati u dobrom svjetlu, ali, s druge strane, “znanstvenici često pokušavaju imati kontrolu nad novinskim izvještajima, odbijajući da daju intervjue ako ne mogu pogledati i korigirati tekst članka prije nego što bude objavljen. Reporteri, bojeći se cenzure, zbog nekih sebičnih razloga često nevoljko pokazuju članke svojim izvorima, iako često kod njih provjere točnost detalja.” Tako piše Dorothy Nelkin u svojoj knjizi Selling Science.

Potom citira primjere kako bi potkrijepila svoju izjavu: “Novinski izvještaji o novim znanstvenim otkrićima često bude nade kod očajnih ljudi. (...) Bolesnici dolaze k svojim liječnicima mašući s posljednjim brojem [popularnog časopisa] i zahtijevaju najnoviji lijek.” Dorothy Nelkin zatim navodi primjer novinara koji je predsjednika Međunarodne radne grupe za svjetsko zdravlje i radnu snagu upitao “da li smatra da bi vračevi u Africi mogli uspješno prepisivati lijekove”. Predsjednik ove radne grupe je odgovorio da bi “vjerojatno mogli zbog toga što uživaju veliko povjerenje tamošnjeg stanovništva”. Ali kakav se naslov pojavio sljedećeg dana? Glasio je: “UN-ovi stručnjaci zahtijevaju više vračeva”!

Nažalost, izgleda da je suvremeni trend da se sve više ljudi oslanja na novine i časopise kao na izvor informacija o tekućim događajima u znanstvenom svijetu, kaže Dorothy Nelkin. A za mnoge, koji su u manjoj mjeri spremni ili možda sposobni čitati, televizija postaje glavni izvor informacija.

Zadržati uravnoteženo gledište o znanosti

Unatoč dostignućima znanosti koja koriste čovječanstvu, moramo ipak zadržati na umu da su i znanstvenici samo ljudi. I oni mogu podleći iskušenju i korupciji. Njihovi motivi nisu uvijek plemeniti. Da, znanost ima odgovarajuće mjesto u društvu, ali ona nije nepogrešiva zvijezda vodilja u svijetu u koji se sve više uvlači tama.

Časopis Speculations in Science and Technology zapaža: “Povijest znanosti otkriva da bez obzira na to koliko se veličanstvenima činili vodeći znanstveni umovi, (...) oni su još uvijek skloni greškama.” Dapače, neki su i više nego skloni tome.

Zbog razloga koji su navedeni u ovim člancima, bilo bi nemudro za kršćane da se uvlače u znanstvene polemike ili da zastupaju nedokazane znanstvene teorije. Naprimjer, neki mogu postati opsjednuti strahom od elektromagnetizma. Stoga bi mogli, i to u najboljoj namjeri, početi poticati druge da se oslobode svojih mikrovalnih pećnica, električnih pokrivača i sličnih stvari. Naravno, svatko ima slobodu da sam izabere, bez kritike sa strane. Ali oni koji odluče da tako ne postupe trebali bi također uživati slobodu izbora. Stoga je mudro izbjegavati širiti senzacije. Da li su mnoge neobične tvrdnje istinite ili nisu, još nije dokazano. Ako se neke od takvih tvrdnji na kraju pokažu neutemeljenima, ili čak pogrešnima, tada oni koji su zastupali te tvrdnje ne samo da ispadnu smiješni već možda i nenamjerno nanesu štetu drugima.

Potrebna je razboritost

Kako bi kršćani trebali reagirati na znanstvene izvještaje koje mediji prezentiraju na senzacionalistički način? Kao prvo, ispitajte s kojim su ciljem sastavljeni. Koji motiv stoji iza članka ili novinske vijesti? Kao drugo, pročitajte cijeli članak. Senzacionalistički naslov možda ne odgovara detaljima u samom članku. Kao treće, i najvažnije, ispitajte na kakvom su glasu ti autori. Govore li istinu? Imaju li skrivene ciljeve? (Rimljanima 3:4).

Slobodno se može reći da su znanstvenici sami krivi za skeptičan stav koji neki imaju prema njima. Povjerenje koje su neki znanstvenici kao neutralni tražitelji istine uživali ozbiljno je narušeno. Znanost je otvorila neke uzbudljive vidike spoznaje o našem svijetu i svemiru. Međutim, neka predviđanja o boljem novom svijetu temeljena na znanosti prije bude strah i zabrinutost nego nadu.

Neki stručnjaci daju zlokobna upozorenja o mogućim budućim katastrofama. Britanski fizičar Joseph Rotblat, dobitnik Nobelove nagrade za mir, izrazio je svoju zabrinutost na sljedeći način: “Ono što me brine jest to da će druga dostignuća u znanosti možda rezultirati drugim sredstvima masovnog uništenja, koja će možda biti dostupnija od nuklearnog oružja. Genetski inženjering je sasvim moguće područje koje bi se moglo iskoristiti, upravo zbog jezivih otkrića na tom polju.” Profesor Ben Selinger s Australskog nacionalnog sveučilišta govorio je o problemima koje on predviđa: “Moje je mišljenje da će se sljedeća kriza najvjerojatnije zbiti na području genetskog inženjeringa, ali ne znam ni što će se zbiti, ni kako će se zbiti, a ni kada.”

S druge strane, Biblija, Riječ Božja, sigurno je i pouzdano ‘svjetlo na našoj stazi’ za sigurnu budućnost u kojoj ćemo uživati mir, dobro zdravlje i svjetsko jedinstvo na očišćenoj Zemlji pod vlašću Božjeg Kraljevstva (Psalam 119:105, St; Otkrivenje 11:18; 21:1-4).

[Okvir na stranici 11]

“Neoboriva nadmoć mita”

Posljednjih godina neki su znanstvenici pokrenuli ozbiljne sumnje u vjerodostojnost teorije evolucije koju je iznio Charles Darwin. To je naročito slučaj s molekularnim biolozima.

U svojoj knjizi Evolution: A Theory in Crisis, Michael Denton, istraživački radnik na području biologije, napisao je sljedeće: “Uspon darvinističke teorije do statusa aksioma koji je sam po sebi očit imao je za posljedicu da su se vrlo stvarni problemi i proturječnosti na kojima je Darwin tako naporno radio u Porijeklu vrsta potpuno potisnuli. O presudnim problemima, kao što su nepostojanje veznih karika ili poteškoće u poimanju prelaznih oblika, gotovo se nikad ne govori, a nastanak čak i najsloženijih prilagodbi bez i trunke sumnje pripisuje se prirodnom odabiru.”

U nastavku kaže: “Neoboriva nadmoć mita stvorila je posvemašnju iluziju da je teorija evolucije gotovo posve dokazana i to prije stotinu godina. (...) A to je apsolutna neistina” (stranica 77).

“Ako bi se moglo dokazati da se bilo kakav složeni organ koji postoji nikako nije mogao razviti brojnim, uzastopnim, malim modifikacijama, moja bi teorija bez daljnjega pala u vodu” (Porijeklo vrsta, Charles Darwin, stranica 154).

“Kako se broj neobjašnjivih, nepojednostavljivo složenih bioloških sustava povećava,a potpuno smo sigurni da je ovaj Darwinov kriterij pogreške, po mjerilima znanosti, i više nego zadovoljen” (Darwin’s Black Box — The Biochemical Challenge to Evolution, Michael J. Behe, stranice 39-40). Drugim riječima, nedavna otkrića na području molekularne biologije pokreću ozbiljne sumnje u Darwinovu teoriju.

“Kao rezultat ukupnih napora da se istraži stanica — da se istraži život na molekularnoj razini — jasno i glasno i upadljivo se nameće odgovor: ‘Stvaranje!’ Rezultat je toliko jasan i toliko važan da ga se mora svrstati u jedno od najvećih dostignuća u povijesti znanosti. Ovo otkriće može se mjeriti s otkrićima Newtona i Einsteina, Lavoisiera i Schrödingera, Pasteura i Darwina. Zapažanje da se radi o inteligentnom oblikovanju života jednako je tako značajno kao zapažanje da se Zemlja okreće oko Sunca” (Darwin’s Black Box, stranice 232-3).

[Bilješka]

[Slike na stranici 10]

Kršćani mudro izbjegavaju polemike oko mogućeg života na drugim planetima ili o navodnim učincima elektromagnetizma

[Zahvala]

Fotografija NASA-e/JPL

Fotografija NASA-e/JPL