Zašto su dijamanti tako skupi?

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ ŠPANJOLSKE

PONEKAD se ljepotu može pronaći. Ali ponekad je treba stvoriti. Međutim, dijamant je potrebno kako pronaći tako i stvoriti.

Nebrušeni dijamanti nesumnjivo su divna kreacija prirode. Snažan pritisak i visoke temperature pod Zemljinom korom polako oblikuju jednostavni ugljik u tvrde, prozirne kristale. Ali ovo se rijetko kamenje često opire tome da bude pronađeno. Neke od najvećih jama koje je čovjek napravio na Zemlji — razasute krajolicima Australije, južne Afrike i Sibira — iskopane su u potrazi za ovim dragocjenim kamenjem. Da bi se pronašlo nekoliko dijamanata koji teže jedva nekih 6 grama, možda će biti potrebno iskopati i prosijati stotinu tona zemlje!

Jednom kada se dijamant pronađe, vješti ga majstori moraju krajnje brižljivo oblikovati da bi do izražaja došla njegova prikrivena ljepota prije nego što on može ukrasiti prsten ili ogrlicu.

Naravno, sav taj trud i stručnost nisu baš jeftini. Ali većina žena — i muškaraca — smatra da se trošak isplati, posebno ako je dijamant dar supružniku ili zaručnici kao zalog trajne naklonosti. Ljepota i romansa učinile su dijamant najcjenjenijim kristalom na Zemlji.a

Posjet Antwerpenu

Moj interes za ovo jedinstveno kamenje porastao je prilikom posjeta belgijskom gradu Antwerpenu, čije bogatstvo uvelike ovisi o dijamantima. ‘Što je to što dijamant čini tako primamljivim?’ pitao sam se. ‘U čemu leži tajna obrade dijamanta?’

Da bih dobio odgovore na ta pitanja, porazgovarao sam s Dirkom Lootsom, čija se obitelj bavi trgovinom dijamantima već tri generacije. “Antwerpen nazivamo dijamantovim najboljim prijateljem”, objasnio je, “budući da je ovaj grad jedan od glavnih centara za dijamante u svijetu. Zato ste došli na idealno mjesto da otkrijete tajne obrađivača dijamanata.”

Na samom početku pokazao mi je šaku nebrušenih dijamanata koje je upravo kupio. Iako su bili procijenjeni na 350 000 američkih dolara, na prvi pogled nisu izgledali tako impresivno — više su ličili na šaku komadića stakla. Ali bolji pogled otkrio je unutarnji sjaj što otkriva ljepotu koju brusač dijamanata može razotkriti. Počeo sam shvaćati u čemu leži njihova primamljivost.

“Ponekad kad vidim veliki nebrušeni dijamant, osjetim nekakvu čaroliju, gotovo poput emocionalne privrženosti”, priznao je Dirk. “Instinktivno želim kupiti taj kamen. To me podsjeća na Isusovu usporedbu o čovjeku koji je pronašao veličanstveni biser, tako savršen biser da je bio spreman prodati sve što ima kako bi ga kupio. Ja nikada nisam otišao tako daleko”, nasmijao se, “ali moram priznati da neko lijepo kamenje zrači posebnom privlačnošću, čak i za nas koji smo cijeli svoj život proveli kupujući i prodajući ga. Naravno, izrada dragulja iz nebrušenog kamena, bez obzira na to koliko bi impresivan mogao biti, ne prolazi bez zamki.”

Izglađivanje nebrušenog dijamanta

Čuo sam da nemaran brusač dijamanata može uništiti neprocjenjiv kamen. Zanimalo me da li se to često događa. “To nije tako rijetka pojava”, priznao je Dirk. “A to se ne događa samo onda kad se kamen razrezuje. Čak i osoba koja glača dijamant može ponekad dotaknuti gletz, ili unutarnju nepravilnost, i tako oštetiti kamen. Uvijek pažljivo ispitujemo nebrušeni kamen pomoću polariziranog svjetla, koje nam pokazuje problematična mjesta; ali, nažalost, nikakav postupak ne osigurava od nespretnjakovića.

Iako je uništeni kamen naša najgora noćna mora, to nije jedina poteškoća. Ponekad kamen potamni nakon brušenja i glačanja faseta, što umanjuje njegovu vrijednost. A morate imati na umu da često moramo izbrusiti 60 posto, ili još i više, od nebrušenog kamena da bismo od njega napravili prvoklasni dragulj.”

Prije nego što sam shvatio što je sve uključeno u obradu jednog dijamanta, izgledalo mi je kao da se mnogo novca baci. Dirk mi je pokazao veliki dijamant u obliku srca koji je upravo bio izbrušen i izglačan. “Vidite li kako svjetluca?” pitao je. “Ta ‘vatra’ unutar kamena nije ništa drugo do refleksija svjetla.

Ono što majstor treba napraviti jest to da sve fasete izbrusi na takav način da svjetlo bude zarobljeno unutar kamena i da se tada reflektira natrag prema promatraču. Nekim se tradicionalnim oblicima, poput ovalno brušenog oblika, to postiže na najdjelotvorniji način. Ali, čak i otmjeni oblici poput ovog u obliku srca, imaju za cilj reflektirati što je moguće veću količinu svjetla. To je osnovna umjetnost obrađivača dijamanata. Ustvari, jedan je dobro poznati proizvođač dijamanata kao svoj moto izabrao izjavu: ‘Čarolija je u obradi.’”

“Kako odlučite koji ćete oblik dati dijamantu?” pitao sam Dirka. “Započnemo time da vrlo pažljivo promatramo originalni kamen koji kupimo”, kaže on. “Naglašavam ‘pažljivo’! Sjećam se jednog velikog kamena koji smo ispitivali cijeli mjesec prije nego što smo donijeli konačnu odluku o tome kako ga treba brusiti. Ponekad je lakše jer sam nebrušeni kamen pokazuje kako ga treba brusiti. U svakom je slučaju cilj odrediti najbolji oblik za određeni kamen tako da od njega izgubimo najmanju moguću količinu. Ali svaka izbrušena faseta — a tipični dijamant ih ima više od 50 — znači gubitak na njegovoj težini.”

Dirk me tada zamolio da pažljivo pogledam jedan kamen. “Vidite li nečistoću u gornjem desnom dijelu kamena?” pitao je dodajući mi draguljarsko povećalo. U jednom uglu dragulja vidio sam nekoliko nazubljenih linija, poput onih na napuknutom ogledalu. “Takva nepravilnost uvelike snizuje vrijednost dijamanta. Naravno, mogli bismo je odrezati, ali to bi moglo značiti gubitak prevelikog dijela kamena. Ako je mana neprimjetna prostim okom, još uvijek možemo prodati kamen za nižu cijenu.”

Htio sam saznati zašto je tako maleno kamenje toliko vrijedno. Očigledno je u to uključeno nekoliko faktora.

“Fraza ‘dijamant je vječan’ — iako je to reklamni slogan — uglavnom je točna”, rekao je Dirk. “Dijamanti se ne troše i njihov sjaj ne blijedi. Rijetki su, iako ne toliko koliko su nekad bili, a i lijepi su — u to nema sumnje! Ali vjerojatno najvažniji faktor koji određuje njihovu vrijednost jest svjetska potražnja za dijamantima. Ona mnogo ovisi o reklami.

Zašto jedna žena želi imati dijamantni prsten?” Dirk se zamislio. “Vjerojatno zato jer dijamante povezuje s ljubavlju i romansom. Dijamant je nešto posebno, nešto što može vječno čuvati da je podsjeća na ljubav u nadi da će ona trajati koliko i dijamant. Ova ideja, ili mistika, kako bi je neki nazvali, vješto se unapređuje. U 1995. godini potrošeno je nekih 180 000 000 američkih dolara na ovu reklamnu poruku, poruku zbog koje ljudi širom svijeta i dalje kupuju dijamante.”

Vrijednost dijamanta

“Pretpostavljam da vrijednost gotovog dragulja ovisi o njegovoj veličini”, primijetio sam. “To nije baš tako jednostavno”, uzvratio je Dirk. “Trgovci dijamantima vole kazati da vrijednost dijamanta ovisi o četiri faktora: brušenju, karatima, boji i prozirnosti. Svaki od tih faktora utječe na ljepotu — pa stoga i na vrijednost — jednog kamena.

Počnimo s brušenjem. Dobro izbrušen kamen je umjetničko djelo, mogli bismo reći da je minijaturna skulptura. Pogledajte pobliže taj dijamant u obliku srca kojem ste se divili. Nije lako napraviti takav oblik, i to je jedan od onih oblika koji zahtijevaju žrtvovanje većeg dijela originalnog kamena nego drugi oblici. Zapazite da su sve fasete smještene simetrično kako bi istaknule ljepotu dragulja. Mi bismo rekli da je ovaj dijamant vrlo fino izbrušen.

Bili ste najprije zadivljeni njegovom veličinom, što je i razumljivo, budući da je to veliki kamen od 8 karata. Usput rečeno, jedan karat odgovara težini od dvije desetine grama, tako da karate jednostavno određujemo tako da izvažemo kamen. Općenito govoreći, što dijamant ima više karata to je vredniji, ali na njegovu će vrijednost utjecati i njegova boja kao i prozirnost.

Kao što ste sigurno primijetili iz naše zbirke nebrušenih kamenova, dijamanti su svih oblika i boja. Prvo ih sortiramo po boji, oni bezbojniji su vredniji. Međutim, postoji nekoliko kamenova koji imaju, kako ih mi zovemo, otmjene boje kao što su roza, plava ili crvena; a budući da su jako rijetki, oni postižu veće cijene nego bezbojno kamenje.

Konačno, kamen vrednujemo po njegovoj prozirnosti. Ako je kamen označen kao besprijekoran, to znači da kada ga gledate — čak i pod povećalom — nećete vidjeti nikakve nepravilnosti. Dakle, brušenje, prozirnost i boja dijamanta mogu biti jednako važni kao i njegova težina u karatima. Da vam navedem jedan primjer, 1995. bio je izložen dijamant koji je možda najveći koji je ikada izglačan (546,67 karata). Ali unatoč svojoj veličini — skoro kao loptica za golf — to nije najvredniji dijamant na svijetu, zbog slabe prozirnosti i žutosmeđe boje.”

Prije odlaska iz Antwerpena razgovarao sam s Hansom Winsom, koji radi u industriji dijamanata već 50 godina. Htio sam postaviti samo još jedno pitanje: Što dijamant čini tako posebnim?

“Za mene maleni kamenovi nisu tako uzbudljivi — njih se može čak i strojno oblikovati”, odgovorio je. “Ali fasciniraju me veliki dijamanti. Svaki kamen je drugačiji — jedinstvena kreacija koja je nastala iz ugljika uslijed milijuna godina vulkanskog pritiska. Kad proučavate kamen, zapravo možete vidjeti godove, nešto poput onih u deblu drveta. Iskusan trgovac vam čak može reći i iz kojeg rudnika potječe neki dijamant.

Proizvođač dijamanata na takav kamen gleda na isti način na koji kipar gleda blok mramora. U svojim mislima već vidi što može stvoriti. U svojoj mašti on ga brusi i glača i od njega nastaje predivan dragulj. Nadam se da će dijamant pružiti to isto zadovoljstvo svom vlasniku kada konačno bude postavljen na prsten ili ogrlicu.”

Kada se sve uzme u obzir, to je ono zbog čega se isplati načiniti dijamant.

[Bilješka]

[Slike na stranici 15]

Srcoliki dijamant od 8 karata (slika ne prikazuje omjer veličina)

Dijamant u obliku kruške

Dijamant “Kardinalov šešir”

Određivanje težine u karatima nebrušenog kamenja

Sortiranje nebrušenih dijamanata prema boji

Ispitivanje faseta kako bi se odredilo da li je potrebno dodatno glačanje