Što kaže Biblija?

Karnevalske svečanosti — ispravne ili neispravne?

“JEDNOSTAVNO ne možete odoljeti”, kaže Michael. “Muzika vas podiže sa stolice, pokreće vam noge, udari vam u glavu — dobili ste karnevalsku groznicu!” Doista, svake godine karneval ubrzava puls milijuna ljudi širom svijeta, no groznica nigdje nije tako jaka kao u zemlji u kojoj Michael živi, u Brazilu. U tjednu prije Pepelnice, Brazil oblači svoju najsvečaniju odjeću, baca svoje satove i kalendare i uskače u spektakl koji će uzdrmati zemlju od amazonske prašume do plaža Rio de Janeira. To je vrijeme za pjevanje, plesanje sambe i zaborav.

“To je jedan od razloga njegove popularnosti”, objašnjava Michael, koji je godinama bio gorljiv sudionik u karnevalskim svečanostima. “Karneval pruža ljudima priliku da zaborave na svoju bijedu.” A naročito milijuni siromašnih ljudi — koji žive u nestašici vode, bez struje, bez zaposlenja i bez nade — imaju mnogo toga što bi rado zaboravili. Njima je karneval poput aspirina: možda ne liječi probleme, no barem čini čovjeka neosjetljivim na bol. Osim toga, razmotrite kako neki rimokatolički svećenici gledaju na karneval — jedan je biskup izjavio da je karneval “veoma koristan za psihološku uravnoteženost ljudi”. Stoga je razumljivo zašto mnogi smatraju da je karneval korisna i od crkve odobravana razonoda. Međutim, kakvo je biblijsko gledište o karnevalskim svečanostima?

Zabavljanje ili pijanka?

Božja riječ kaže da ima “vrijeme smijehu (...) i vrijeme igranju” (Propovjednik 3:4). Budući da se hebrejsku riječ ‘smijati se’ također može prevesti sa “slaviti”, jasno je da, koliko stoji do našeg Stvoritelja, nema ničeg lošeg u tome da se netko zdravo, ugodno razonodi. (Pogledajte 1. Samuelovu 18:6, 7.) Dapače, Božja riječ nam kaže da budemo sretni i da se radujemo (Propovjednik 3:22; 9:7). Dakle, Biblija odobrava prikladno zabavljanje.

Međutim, Biblija ne odobrava sve vrste zabave. Apostol Pavao kaže da pijanka, ili razuzdano zabavljanje, pripada ‘djelima tjelesnim’ te da oni koji običavaju pijančevati “ne će naslijediti carstva Božijega” (Galaćanima 5:19-21). Stoga je Pavao upozorio kršćane da ‘pristojno hode, ne u pijankama’ (Rimljanima 13:13, Duda-Fućak). Dakle, postavlja se pitanje: ‘U koju kategoriju spada karneval — u nedužnu zabavu ili raspojasano bančenje? Da bismo na to odgovorili, objasnimo najprije podrobnije što Biblija smatra pijankom.

Riječ ‘pijanka’ ili kómos na grčkom, pojavljuje se tri puta u Kršćanskim grčkim pismima, uvijek u negativnom smislu (Rimljanima 13:13; Galaćanima 5:21; 1. Petrova 4:3, Duda-Fućak). A to nije neobično jer kómos potječe od nečasnih svečanosti dobro poznatih ranim kršćanima koji su govorili grčki. Koje su to bile svečanosti?

Povjesničar Will Durant objašnjava: “Grupa ljudi koji su nosili svete falose [simbol muškog spolnog organa] i pjevali ditirambe [napjeve] Dionizu (...) sačinjavali su, prema grčkoj terminologiji, komos, ili pijanku.” Kasnije su Dioniza, boga vina iz grčke mitologije, prihvatili Rimljani, koji su ga preimenovali u Bakho. Ipak je veza kómos nadživjela promjenu imena. Izučavatelj Biblije dr. James Macknight piše: ‘Riječ kómois [množina od kómos] dolazi od Comusa, boga gozbi i pijančevanja. Ta pijančevanja održavala su se u čast Bakhu, koji je iz tog razloga prozvan Comastes.’ Da, proslave u čast Dioniza i Bakha bile su pravo oličenje pijanke. Što je karakteriziralo te gozbe?

Opis pijanke

Prema Durantovim riječima, za vrijeme grčkih svečanosti u čast Dionizu mnoštva slavljenika “neobuzdano su pila i (...) smatrala da je bez pameti onaj tko ne bi izgubio pamet. Marširali su u divljoj procesiji (...) te su pijući i plešući upadali u ludilo u kojem su popuštale sve kočnice.” Slično tome, rimske svečanosti u čast Bakhu (nazvane bakanalije) sastojale su se od pijenja i požudnih pjesama i muzike, i bile su to scene “vrlo nečasnih djela”, piše Macknight. Tako su pomahnitala mnoštva, teško opijanje, razbludan ples i muzika te nemoralni spolni odnosi činili osnovne elemente grčko-rimskih pijanki.

Ima li u današnjim karnevalima tih elemenata koji dovode do pijanke? Razmotrite nekoliko citata iz novinskih izvještaja na temu karnevalskih svečanosti: “Izuzetno bučna mnoštva.” “Četverodnevno ludilo pijenja i zabavljanja cijele noći.” “Karnevalski mamurluk može kod nekih pijančevalaca potrajati nekoliko dana.” “Gotovo zaglušujući zvukovi iz neposredne blizine čine koncerte ‘heavy metal’ sastava (...) tihima u usporedbi s ovima.” “Danas je svaka karnevalska svečanost bez homoseksualaca poput steak au poivre bez papra.” “Karneval je postao sinonim za potpunu golotinju.” Karnevalski plesovi prikazuju “scene masturbacije (...) i različite vidove seks[ualnih] odnosa”.

Doista, sličnosti između današnjih karnevala i onih drevnih svečanosti toliko su upadljive da bi se pijančevalac u čast Bakha, kad bi se vratio u život, odlično uklopio u neku suvremenu karnevalsku zabavu. A to nas ne bi trebalo iznenaditi, komentira brazilski televizijski režiser Cláudio Petraglia, jer kaže da suvremeni karneval “potječe od svečanosti u čast Dioniza i Bakha a to zapravo označava samu prirodu karnevala”. The New Encyclopædia Britannica kaže da bi se karneval moglo povezati s poganskim Saturnalijama, svečanostima u antičkom Rimu. Dakle, karneval spada u istu porodicu u koju spadaju i njegovi preci, premda pripada jednom drugom dobu. Kako glasi porodično ime? Pijanka.

Kako bi ova spoznaja trebala djelovati na današnje kršćane? Jednako kao što je djelovala na rane kršćane koji su živjeli u provincijama Male Azije koje su bile pod grčkim utjecajem. Prije nego što su postali kršćani znali su se odavati “razvratnostima, požudama, pijančevanjima, pijankama [kómois], opijanjima i bezakoničkim idolopoklonstvima” (1. Petrova 1:1; 4:3, 4, Duda-Fućak). Međutim, nakon što su upoznali da Bog smatra pijanke ‘djelima tame’, prestali su sudjelovati u svečanostima karnevalskog duha (Rimljanima 13:12-14, St).

Ranije spomenuti Michael jednako je tako postupio. On objašnjava razlog tome: “Kako se povećavala moja biblijska spoznaja, shvatio sam da su karnevalske svečanosti i biblijska načela poput ulja i vode — jednostavno su nespojivi.” Godine 1979. Michael je donio odluku. Zauvijek je prestao odlaziti na karnevalske svečanosti. Kakav ćete izbor vi napraviti?

[Slika na stranici 14]

Pretkršćanska grčka amfora koja prikazuje Dioniza (lijevi lik)

[Zahvala]

Ljubaznošću The British Museuma