Pogled u svijet
Kod pušačica raste stopa smrtnosti
Nedavna studija objavljena u The Canadian Journal of Public Health ustanovljuje da je kod Kanađanki smrtnost uslijed pušenja porasla sa 9 009 godine 1985. na 13 541 godine 1991. Studija predviđa da će, nastavi li se postojeći trend, do 2010. zbog pušenja umrijeti više žena nego muškaraca. Godine 1991. bilo je, prema procjenama, 41 408 smrtnih slučajeva koje se pripisuje pušenju (27 867 muškaraca i 13 541 žena), piše The Toronto Star. U Sjedinjenim Državama je od ‘60-ih do ‘80-ih godina kod pušačica šesterostruko porasla smrtnost uslijed raka pluća, kaže dr. Michael Thun iz Američkog društva za borbu protiv raka. Istraživači zaključuju da je “u Sjedinjenim Državama pušenje cigareta još uvijek daleko najveći predusretljivi uzrok preuranjene smrti”, izvještava torontski The Globe and Mail (Kanada).
Droga u njemačkim školama
Studija koja je provedena kod više od 3 000 učenika na sjeveru Njemačke otkriva da se u školama sve više širi upotreba tvari koje izazivaju ovisnost. Prema tjedniku Focus, skoro polovina učenika u dobi od 17 godina probala je neku ilegalnu drogu, a više od trećine njih stalno je uzima. Profesor Peter Struck objasnio je da se “u mnogim srednjim školama u Hamburgu, nalazi školarce od 16 ili 17 godina koji konstantno naizmjenično uzimaju stimulativna i umirujuća sredstva”. No zašto je narkomanija toliko uzela maha? Profesor Klaus Hurrelmann naveo je tri razloga zbog kojih adolescenti uzimaju drogu: dosađivanje u životu, osjećaj da dobivaju premalo priznanja za osobna postignuća i pritisak vršnjaka.
Zadivljujući putnici
Jedan je lutajući albatros za 72 dana preletio 26 000 kilometara, a sivi je tuljan za tri mjeseca preplivao 5 000 kilometara. Znanstvenici koji se bave zaštitom okoliša otkrili su te zadivljujuće podvige izdržljivosti nakon što su odabranim albatrosima i tuljanima prikopčali sićušne radio transmitere kako bi preko satelita pratili njihovo kretanje. Albatros je u jednoj trasi za četiri dana preletio gotovo 3 000 kilometara iznad Južnog Pacifika. Tuljan je između Škotske i Otočja Faeroe plivao i do 100 kilometara dnevno te je pokazao zadivljujuću sposobnost precizne navigacije na otvorenom moru, bilježi londonski The Times. Što je iniciralo oba maratonska putovanja? Potraga za hranom, kaže se u izvještaju.
‘Svjetsko tijelo bez puno duše’
“Prošlog su se tjedna na proslavi 50. godišnjice Ujedinjenih naroda na tri dana okupili vođe sa svih kontinenata kako bi održali veličanstvene govore o stanju u svijetu”, izvijestio je prošlog listopada The New York Times. Međutim, izgleda da je velikom broju ‘veličanstvenih govora’ manjkao jedan važan element — poštenje. “Kao što to čine političari u čitavom svijetu”, pisao je Times, “dali su obećanja koja neće održati a za svoje su greške kritizirali nekog drugog.” Nakon što su citirale osmoricu državnih vođa čije su riječi proturječile postupanju njihovih država, novine su zaključile da glavna poruka glasi: “Svijete, zaboravi ono što radim; slušaj ono što govorim.” Nije čudno što je U.S. News & World Report nazvao Ujedinjene narode “svjetskim tijelom bez puno duše”.
Pčele s visokom temperaturom
Japanske pčele brane se od napada gigantskog stršljena ubijajući ga svojom tjelesnom toplinom, izvještava Science News. Nakon što otkriju stršljenovo prisustvo, pčele namame neprijatelja u svoju košnicu, gdje ga napadnu stotine radnika i u mnoštvu ga okruže u obliku kugle. Potom “pčele vibriraju i podižu temperaturu kugle na smrtonosnih 47 stupnjeva Celzija u trajanju od 20 minuta”, bilježi časopis. Budući da japanske pčele mogu podnijeti temperature i do 50 stupnjeva Celzija, ovaj im manevar ne škodi. Međutim, ne padaju baš svi stršljeni kao žrtve u pčelinju zamku. Budući da “20 do 30 stršljena može za tri sata ubiti koloniju od 30 000 pčela”, gigantski stršljeni mogu nadvladati pčele tako da pređu u grupni napad. “U tim slučajevima”, piše News, “oni preuzmu vlast nad košnicom te pokupe pčelinje ličinke i kukuljice.”
Križ — simbol nasilja?
Neki teolozi preispituju koliko je ispravno da križ bude simbol kršćanstva budući da pobuđuje nasilne asocijacije, izvještava The Dallas Morning News. Teolozi potiču na upotrebu simbola koji odražavaju Isusov život, a ne njegovu smrt. Križ “potiče obožavanje smrti”, izjavila je teologinja Catherine Keller s Teološkog fakulteta Sveučilišta Drew u Madisonu, New Jersey (SAD). “Nitko ne bi želio da mu temeljni simbol vjere bude električna stolica ili omča, no upravo bismo to upotrebljavali kada bi Isusa pogubila današnja država.”
Vodene bube stižu u pomoć
Obična vodena buba mogla bi pružiti rješenje za problem zagađenih kopnenih vodenih tokova, izvještavaju londonske novine Independent. Na to ukazuje jedan projekt obnove koji je trenutno u toku. Biolozi su iz riječnog jezera Ormesby u Norfolku (Engleska), najprije odstranili 9,5 tona ribe koja se hrani vodenim bubama. Time je bubama omogućeno da se razmnože i potamane alge koje zagađuju jezero. Potom su u vodi iz latentnih sjemenki proklijale druge biljke i vratile su se ptice poput liske i labuda. Naposljetku će riba biti vraćena i procjenjuje se da će se kroz pet godina čitav ekosistem vratiti u normalno stanje. Evropski borci za zaštitu prirode s interesom promatraju kakav će biti rezultat tog projekta.
Zaobilaženje grijeha
“Što se zapravo dogodilo s grijehom?” pita časopis Newsweek. “Jak osjećaj individualnog grijeha samo što nije iščeznuo u sadašnjem ležernom trendu u američkoj religiji.” Župljani “ne žele slušati propovijedi koje bi mogle uznemiriti njihovo samopoštovanje”, a kod katolika je “redovno ispovijedanje kod svećenika postalo obred koji pripada prošlosti”. Svećenstvo koje želi zadržati članove strahuje da se njihova stada ne bi otuđila od njih. Mnogi svećenici “rutinski osuđuju ‘sistemska’ socijalna zla kao što je rasizam [i] seksizam”, stoji u članku. “No njihovi se glasovi neobično stišavaju kod tema koje se tiču ljudi osobno — kao naprimjer kod teme razvoda, ponosa, pohlepe i neumjerene osobne ambicioznosti.”
“Otisak prsta” kod dragulja
Britanke posjeduju 39 milijuna komada dijamantnog nakita u vrijednosti od približno 17,5 milijardi dolara, a godišnje se ukrade predmeta u vrijednosti od 450 milijuna dolara. Većinu nakita koji se izgubi na taj način nemoguće je pronaći. Dragocjeni metali u koje se stavlja dijamante brzo se pretope. Zatim se drago kamenje stavlja u novi nakit. No sada će draguljari, međusobno povezani centralnim kompjuterom, moći doći do kompjuterskih podataka o jedinstvenim pukotinama svakog pojedinog dragog kamena. Ti “otisci prsta” otkrivaju se laserskom zrakom male gustoće koja čita imperfekcije svakog pojedinog dragog kamena — ne postoje dva potpuno jednaka draga kamena. Jedina metoda kojom bi kradljivci mogli izbjeći sigurnosni sistem bilo bi ponovno rezanje kamenja, što je skup posao koji ujedno smanjuje njihovu vrijednost, izvještava londonski The Sunday Times.
Oprez kod vatrometa
Službenici izvještavaju da se “u američkim ambulantama za hitne slučajeve godišnje otprilike 12 000 osoba liječi od ozljeda nastalih kod vatrometa”, stoji u Morbidity and Mortality Weekly Report (MMWR). Izvještaj koji je sastavila Komisija za procjenu sigurnosti potrošačkih proizvoda u godinama 1990-1994, procjenjuje da ozljede oka čine 20 posto svih ozljeda kod vatrometa. One su, kaže se u MMWR-u, “najčešće ozbiljne i mogu dovesti do trajnog pomućenja vida ili do sljepoće”. Također je vrijedno zapaziti da je s ozljedama oka izgleda završilo više promatrača nego onih koji su pravili vatromete.
‘Potencijalna tempirana bomba’
Oko 45 posto svjetskog stanovništva trenutno živi u gradovima, izvještava časopis Focus, a predviđa se da će do 2000. godine polovina stanovništva živjeti u gradovima. Veliki dio sjeverne Evrope, Italija i istočni dio Sjedinjenih Država ima prilično veliku gustoću naseljenosti, a neki dijelovi Kine, Egipta, Indije i Južnoafričke Republike imaju nekoliko gusto naseljenih gradova u predjelima koji su inače ruralni. Međutim, satelitske snimke sada pokazuju da je samo 3 do 4 posto Zemlje urbanizirano. No budući da u gradove godišnje preseli 61 milijun ljudi, mahom u zemljama u razvoju, gustoća naseljenosti u tim urbanim područjima raste zato što “ti gradovi ne mogu rasti jednakom brzinom kao i njihova stanovništva”, piše Focus, dodajući: “Ta situacija predstavlja potencijalnu tempiranu bombu.”