Pogled u svijet
Pismenost i zdravlje
Veći stupanj pismenosti mogao bi, prema statistikama UNESCO-a (Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu), pridonijeti produženju očekivane životne dobi. “Ljudi koji su naučili čitati i pisati”, bilježi časopis UNESCO Sources, “posvećuju više pažnje higijeni i brizi za zdravlje; uglavnom su manje skloni fatalizmu, a u slučaju bolesti vjerojatnije je da će se obratiti liječniku.” No pismenost je samo jedan od faktora koji utječu na očekivanu životnu dob. “Dostupnost liječenja, obiteljske novčane prilike i društvena sredina” također imaju presudnu ulogu.
Isprazan summit
Otprilike 20 000 delegata iz cijelog svijeta sastalo se od 6. do 12. ožujka 1995. u Kopenhagenu (Danska), kako bi prisustvovalo skupu pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda pod nazivom: “Svjetski summit za društveni razvoj”. Što je bila svrha njihovog sastanka? Raspravljati o tome na koje se načine može stati na kraj siromaštvu, nezaposlenosti i segregaciji u zemljama u razvoju. Međutim, nije trebalo dugo da bi se utvrdilo glavnu prepreku — manjak sredstava. Izgleda da mnoge zemlje koje su pogođene siromaštvom imaju tako velike dugove kod bogatih nacija da si ne mogu priuštiti niti otplaćivanje kamata. Zemlja domaćin, Danska, predložila je bogatim državama da slijede njen primjer i ponište dugove najsiromašnijih zemalja. No postoji jedan problem. Mnogi dugovi siromašnijih zemalja nastali su kao rezultat nabave oružja. Stoga će one, kao što je objasnio jedan UN-ov savjetnik, samo iskoristiti priliku da kupe još oružja ukoliko dug bude poništen.
Učiti uživljavati se
Istraživači koji proučavaju sposobnost uživljavanja kod djece pretpostavili su da se sposobnost razumijevanja tuđih osjećaja stječe učenjem. “Pokazalo se da djeca koja su bila zlostavljana ne reagiraju suosjećajno na potištenost druge djece”, kaže dr. Mark A. Barnett, profesor na Kanzaškom državnom sveučilištu na Manhattanu, prema citatu iz The New York Timesa. “Oni će možda gledati potišteno dijete a da ništa ne poduzmu, ili će pristupiti djetetu pa će vikati i gurati ga.” S druge strane, on dodaje da “dijete čijim se emocionalnim potrebama posvećuje pažnja ima više razumijevanja za emocije drugih”. No pored toga što pružaju emocionalnu sigurnost, roditelji trebaju pokazati svojoj djeci kako se uživljavati. Prema riječima dr. Barnetta, roditelji koji se uživljavaju općenito odgoje djecu koja se uživljavaju.
Žene ili muškarci — tko dulje radi?
Svugdje osim u Sjevernoj Americi i Australiji žene na poslu rade više sati od muškaraca, izvještava Populi, časopis UNFPA (Fond Ujedinjenih naroda za populacijska pitanja). Raskorak je najveći u Africi i azijsko-pacifičkom području gdje žene koje se ubraja u radnu snagu u prosjeku tjedno rade oko 12 sati više od muškaraca. “U mnogim zemljama u razvoju”, zapaža časopis, “žene sada rade 60-90 sati tjedno samo nastojeći zadržati svoj oskudan životni standard iz prošlog desetljeća.” Za to vrijeme, u industrijski razvijenom svijetu raste udio muškaraca u kućanskim poslovima. “Međutim”, objašnjava Populi, taj porast “nije rezultat ravnopravnije podjele uobičajenog kuhanja, čišćenja te pranja i glačanja rublja. Umjesto toga, muškarcima treba više vremena za poslove kao što je kupovina.”
Kinesko stanovništvo dostiže 1,2 milijarde
Početkom ove godine kinesko je stanovništvo doseglo broj od 1,2 milijarde, izvijestile su novine China Today. Taj je broj stanovništvo moglo doseći prije devet godina da 1970-ih nije uveden nacionalni program za planiranje obitelji. Međutim, uz sadašnju stopu rasta, kinesko će stanovništvo početkom sljedećeg stoljeća doseći 1,3 milijarde. Premda u geografskom pogledu Kina spada u najveće zemlje svijeta, njena je proizvodnja žitarica, mesa i jaja po glavi stanovnika manja od proizvodnje u razvijenijim zemljama. K tome se zbog zagađenja i gušće naseljenosti zemlje smanjuje ukupna površina obrađene zemlje, pisale su novine China Today.
Puževi napadaju
Prije nego što su prije šest godina živi južnoamerički zlatni puževi uvezeni u Vijetnam kao prehrambeni proizvodi, znanstvenici su upozorili da će puževi uzrokovati velik problem budu li ikad pobjegli. Vrijeme je, čini se, pokazalo da su znanstvenici bili u pravu. Neki su puževi zaista pobjegli i ubrzo su pokazali da vole jesti rižu. Država je potom zabranila uzgoj puževa, no ipak su ih mnoge male firme nastavile uzgajati i prodavati kao hranu. Associated Press izvještava da, prema službenoj agenciji Vietnam News, samo osam takvih sićušnih stvorenja može dnevno uništiti kvadratni metar rižinog polja! Puževi su, navodno, već uništili 31 000 hektara riže i proširili se u najplodnije područje za uzgoj riže u zemlji. Jedna jedina ženka puža može za godinu dana izleći oko 40 milijuna jajašaca.
Epilog drugog svjetskog rata
Prije više od 50 godina, u jeku drugog svjetskog rata, farmer iz seoskog područja Colorada (SAD), vjerojatno se smatrao relativno sigurnim od neprijateljskog napada. Kako se samo iznenadio jedan takav farmer kad mu je traktor iznenada upao u malu udubinu koja je nastala uslijed eksplozije bombe! Pokazalo se da je bomba bila lansirana s druge strane Tihog oceana — u balonu. U neobičnom epilogu globalnog rata, Japanci su se odlučili osvetiti za američke zračne napade 1942. lansiranjem više od 9 000 hidrogenskih balona koji su nosili male zapaljive bombe za žive ciljeve. Prema agenciji Scripps Howard News Service, cilj je bio zapaliti šumske požare i napraviti paniku u Sjedinjenim Državama, na udaljenosti od nekih 10 000 kilometara. Premda je nekoliko ljudi poginulo, šteta je bila relativno mala. Izviješteno je 285 nesreća povezanih s balonima, a mediji su prema vladinoj naredbi prešutili vijesti o njima kako bi se izbjeglo paniku.
Je li tko za tenis?
Potražnja za nezakonitim drogama u australskim zatvorima dovela je do nekih inovativnih metoda krijumčarenja droge. “Ljudi pune teniske lopte nezakonitim drogama te koriste rekete kako bi ih prebacili u australske zatvore”, izvještava novinska agencija Reuters. Zatvorski predstavnik Keith Blyth kaže: “Spakiraju drogu i zatim je umotaju (u plastičnu foliju).” Potom je stave u tenisku loptu i doslovno je dobace ili udare reketom preko zatvorskog zida. Nastojeći zaustaviti dotok droge, južnoaustralska vlada je, između ostalog, razmatrala korištenje “pasa tragača droge” koji bi patrolirali s vanjske strane državnih zatvora pazeći na “ljude sa sumnjivim teniskim loptama”, objasnio je Blyth. Jedan se smioni krijumčar poslužio samostrelom kako bi bacio drogu preko zatvorskog zida. Međutim, u izvještaju je rečeno da su “tradicionalnije metode skrivanja droge u kolačima” i njihovo unošenje u zatvor još uvijek u modi.
Biljke koje imaju “sjećanje”
Kad su napadnute, mnoge biljke proizvode kemijske supstance kojima odbijaju svoje napadače. Časopis New Scientist izvještava da neke stvaraju i “sjećanje” na napad, koje im omogućuje da počnu proizvoditi odbojne otrove ukoliko budu ponovno napadnute. Gusjenica koja žvače list duhana stimulira proizvodnju jasminske kiseline, koja putuje do korijena. Time se aktivira proizvodnja nikotina, koji se vraća u lišće kako bi ga učinio nepoželjnim za onog tko bi ga jeo. Biljke čiji je korijen prethodno bio izložen toj kiselini brže su reagirale na napad. “To navodi na pomisao da biljke zaista imaju sjećanje”, kaže Ian Baldwin s Njujorškog državnog sveučilišta u Buffalu.
Višak svećenstva
Smanjivanje članstva kanadske protestantske crkve dovelo je do “neviđenog viška protestantskih svećenika”, izvještava The Globe and Mail. U posljednjih deset godina Anglikanska crkva u Montrealu (Quebec), doživjela je pad članstva sa 67 000 na 27 000, dok je broj svećenika ostao nepromijenjen. Višak svećenika doveo je do toga da neki moraju prihvaćati poslove sa skraćenim radnim vremenom ili tražiti naknadu za nezaposlene kako bi preživjeli. Prezbiterijanska crkva u Torontu (Ontario), suočava se sa sličnom krizom. Jean Armstrong, pomoćni sekretar za svećenstvo i crkvenu profesiju, kaže: “Ne znamo dokle će skupštine još moći imati punovremene svećenike.”