Branioci duhana puštaju svoje balone ispunjene vrućim zrakom
TOKOM 1940-ih, London je bio grad pod opsadom. Njemački lovci i leteće bombe sipali su užas i uništenje. Ali da situacija nije bila tako grozna, stanovnike bi možda zabavljao bizaran prizor.
Privezane dugačkim kablovima, tisuće velikih balona lebdjele su iznad glava. Njihova svrha bila je da odvrate od niskih zračnih napada i nadalo se da će u zraku presjeći put nekim letećim bombama. Ta balonska baraža, koliko god bila domišljata, imala je minimalan uspjeh.
Cigaretne kompanije su se slično tome našle pod opsadom. Bujajuća duhanska carstva, nekad neosvojivi bastioni političke i ekonomske moći, sada bivaju napadana na svakom koraku.
Medicinska zajednica izbacuje stranicu za stranicom optužujućih studija. Energični zdravstveni službenici koriste situaciju da bi izvukli korist za sebe. Gnjevni roditelji optužuju da su njihova djeca učinjena žrtvama. Odlučni zakonodavci istjerali su dim cigarete iz poslovnih prostorija, restorana, vojnih postrojenja i aviona. U mnogim zemljama reklame za duhan su zabranjene na televiziji i radiju. U Sjedinjenim Državama, cijele države tuže duhanske kompanije za milijune dolara zbog troškova zdravstvene njege. Čak se i advokati pridružuju toj borbi.
Zato su, u pokušaju da odbiju svoje napadače, duhanske kompanije pustile nešto svojih vlastitih defenzivnih balona. Međutim, izgleda da su ispunjeni s mnogo praznih riječi.
Američka javnost prošle je godine iz prvog reda promatrala kako su ogorčeni zakonodavci i vladini zdravstveni službenici pokrenuli snažnu ofenzivu protiv duhanske industrije. Na saslušanjima pred odborom američkog Kongresa u travnju 1994, direktori sedam velikih američkih duhanskih kompanija bili su suočeni s optužujućim brojkama: više od 400 000 mrtvih Amerikanaca svake godine i još milijuni bolesnih, umirućih i ovisnih.
Što su imali reći u svoju obranu? Direktori izloženi napadima iznijeli su neke zanimljive izjave u svoju obranu: “Još nije dokazano (...) da pušenje ima uzročnu ulogu u razvoju bolesti”, tvrdio je predstavnik Tobacco Institutea. Štoviše, navika pušenja prikazana je isto tako bezopasnom kao i svaka druga ugodna aktivnost, naprimjer jedenje slatkiša ili pijenje kave. “Prisutnost nikotina ne čini cigaretu drogom, niti pušenje ovisnošću”, rekao je generalni direktor jedne duhanske kompanije. “Pretpostavka da bilo koja količina nikotina u cigaretama stvara ovisnost, nije točna”, tvrdio je znanstvenik jedne duhanske kompanije.
Ako cigarete ne stvaraju ovisnost, uzvratio je odbor, zašto duhanske kompanije pokušavaju manipulirati količinom nikotina u svojim proizvodima? “Zbog okusa”, objasnio je jedan drugi direktor duhanske kompanije. Zar stvarno ne postoji ništa gore od cigarete bez okusa? Kad su mu pokazane hrpe znanstvenih radova iz arhiva njegove vlastite kompanije koji ukazuju na to da nikotin stvara ovisnost, on se i dalje uporno držao svoje priče.
Očito je da će se i on i drugi držati tog mišljenja bez obzira na to koliko se groblja punila žrtvama duhana. Početkom 1993, dr. Lonnie Bristow, predsjedavajući Upravnog odbora Američkog medicinskog udruženja iznio je zanimljiv izazov. The Journal of the American Medical Association izvještava: “Pozvao je direktore glavnih američkih duhanskih kompanija da prođu s njim kroz bolničke odjele i vide jedan od rezultata pušenja — oboljele od raka pluća i druge plućne bogalje. Nitko nije prihvatio poziv.”
Duhanska industrija hvali se da omogućava dobra radna mjesta u svjetskoj ekonomiji rastuće nezaposlenosti. U Argentini, naprimjer, ta industrija je stvorila milijun radnih mjesta, a dodatnih četiri milijuna radnih mjesta indirektno je povezano s njom. Ogromni porezni prihodi donijeli su duhanskim kompanijama naklonost mnogih vlada.
Jedan duhanski koncern obilnim donacijama pomaže naročito manjinskim grupama — prividno ispoljavanje brige za opće dobro. Međutim, interni dokumenti te kompanije otkrili su pravi motiv tog “budžeta za izborni razvoj” — stvoriti naklonost među potencijalnim glasačima.
Ta ista duhanska kompanija također je stekla prijatelje među umjetnicima i to pomoću velikih priloga danih muzejima, školama, plesnim akademijama i muzičkim ustanovama. Službenici umjetničkih organizacija prikupljaju snagu da bi mogli prihvatiti duhanski novac koji im je strašno potreban. Nedavno su se članovi umjetničke zajednice u New York Cityu suočili s mučnom dilemom kad ih je ta ista duhanska kompanija pozvala da daju svoj glas za lobiranje napora u borbi protiv donošenja antipušačkih zakona.
A, naravno, bogati duhanski divovi nisu plašljivi kad treba dijeliti novac političarima, koji svoj utjecaj mogu upotrijebiti protiv bilo kojeg prijedloga nepovoljnog za duhanske interese. Vladini službenici na visokim položajima podupiru duhanske kompanije. Neki imaju financijske veze s industrijom ili osjećaju pritisak da im uzvrate jer su za vrijeme izborne kampanje dobili obilnu podršku od duhanskog novca.
Izvještava se da je jedan američki kongresmen od duhanskih kompanija primio preko 21 000 američkih dolara u poklonima i u skladu s tim je dignuo svoj glas protiv velikog broja antiduhanskih mjera.
Bivši dobro plaćeni duhanski lobist, nekadašnji senator i teški pušač, nedavno je otkrio da ima rak grla, pluća i jetre. Sada se duboko kaje i jadikuje da se “kad leži ovdje u krevetu s nečim što je napravio sam sebi” čovjek osjeća kao budala.
Uz svu moć koju reklamni dolar može kupiti, duhanski divovi snažno napadaju opoziciju. U jednoj reklami maše se zastavom slobode, svečano upozoravajući: “Danas su cigarete. A sutra?” Reklama daje naslutiti da će kofein, alkohol i hamburgeri biti sljedeće žrtve navodno fanatičnih prohibicionista.
Reklame u novinama pokušavale su diskreditirati često citiranu studiju američke Agencije za zaštitu okoline koja je pasivni dim klasificirala kao karcinogen. Duhanska industrija je objavila da planira krenuti u pravnu bitku. Jedna televizijska emisija optužila je jednu kompaniju da se igra s količinama nikotina kako bi potaknula ovisnost. Televizijska mreža koja je emitirala tu emisiju odmah je tužena na 10 milijardi dolara.
Duhanske kompanije snažno se bore, ali zrak postaje sve gušći od optužbi. U posljednje četiri dekade provedeno je nekih 50 000 studija, što rezultira sve većom gomilom dokaza o rizicima upotrebe duhana.
Kako duhanske kompanije pokušavaju izmaknuti optužbama koje se baca na njih? One se tvrdoglavo drže jedne navodne činjenice: Pušači prestaju pušiti. Dakle, kažu oni, nikotin ne stvara ovisnost. Ali statistike pokazuju drugačije. Točno, 40 milijuna Amerikanaca je prestalo pušiti. Ali daljnjih 50 milijuna još uvijek puši, a od toga 70 posto njih kažu da žele prestati. Od 17 milijuna onih koji pokušavaju prestati svake godine, 90 posto opet propuši za manje od godinu dana.
Nakon kirurškog zahvata zbog raka pluća, skoro 50 posto američkih pušača vraća se toj navici. Od pušača koji su imali srčane napade, 38 posto opet zapali čak i prije nego otiđu iz bolnice. Četrdeset posto pušača kod kojih je uklonjen kancerogeni grkljan opet će pokušati pušiti.
Od nekoliko milijuna tinejdžerskih pušača u Sjedinjenim Državama, tri četvrtine kažu da su najmanje jednom ozbiljno pokušale prestati s pušenjem ali nisu uspjele. Statistike također pokazuju da je za mnoge mlade pušenje duhana stepenica prema težim drogama. Vjerojatnost da će adolescentski pušači koristiti kokain veća je za više od 50 puta nego kod nepušača. Jedna 13-godišnja pušačica se slaže s tim. “Uopće ne sumnjam da su cigarete samo prelazna droga”, napisala je. “Skoro svi koje znam, osim troje ljudi, počeli su pušiti prije nego su počeli uzimati drogu.”
Što je s cigaretama s niskom količinom katrana? Studije pokazuju da one, zapravo, mogu biti opasnije — zbog dva razloga: Kao prvo, pušač često udiše dublje da bi izvukao nikotin za kojim njegov organizam žudi, više izlažući plućno tkivo toksičnim efektima dima; kao drugo, zabluda da puši “zdraviju” cigaretu može ga odvratiti od poduzimanja napora da potpuno prekine s pušenjem.
Više od 2 000 studija provedeno je samo o nikotinu. One otkrivaju da je nikotin jedna od najsnažnijih ovisničkih supstanci koje su poznate čovjeku, i jedna od najštetnijih. Nikotin ubrzava ritam srca i steže krvne sudove. Krvotok ga apsorbira za sedam sekundi — brže čak i od injekcije koja se daje direktno u venu. Potiče mozak da želi više, na čežnju za koju neki kažu da je dvostruko jača nego ovisnost o heroinu.
Da li su duhanske kompanije, usprkos svojim poricanjima, svjesne ovisničkih svojstava nikotina? Postoje indikacije da to znaju već odavno. Naprimjer, jedan izvještaj iz 1983. pokazuje da je istraživač iz jedne duhanske kompanije zapazio da su laboratorijski štakori pokazivali klasične simptome ovisnosti, redovito pritiščući poluge kako bi dobili dodatne doze nikotina. Izvještava se da je duhanska industrija brzo obustavila tu studiju, a to je došlo na svjetlo tek nedavno.
Duhanski divovi ne sjede besposleno dok su izloženi kanonadi sa svih strana. Savjet za istraživanje duhana u New York Cityu vodi ono što The Wall Street Journal naziva “najdugotrajnijom kampanjom dezinformiranja u povijesti američkog biznisa”.
Pod zastavom vođenja nezavisnog istraživanja, savjet je uložio milijune dolara u borbu protiv napadača. Sve je počelo 1953. kad je dr. Ernst Wynder iz Memorial Sloan-Kettering Cancer Centera ustanovio da su duhanski katrani namazani na leđa miševa prouzročili tumore. Industrija je osnovala savjet kako bi neutralizirala jasne dokaze koji se prikupljaju protiv njihovog proizvoda, parirajući pomoću svojih vlastitih znanstvenih dokaza.
No, kako znanstvenici iz savjeta mogu dati rezultate koji su tako suprotni nalazima ostatka znanstvene zajednice? Nedavno objavljeni dokumenti otkrivaju pomno izrađenu mrežu intriga. Mnogi istraživači u savjetu, vezani pismenim ugovorima i pod kontrolom odredâ oštrookih advokata, ustanovili su da su sve veći zdravstveni strahovi opravdani. Ali kad se našao pred činjenicama, savjet je, prema The Wall Street Journalu, “ponekad zanemario, ili čak prekinuo, svoje vlastite studije koje su na pušenje ukazivale kao na zdravstveni rizik”.
Iza zidova tajnovitosti, potraga za sigurnijom cigaretom trajala je godinama. Raditi to javno značilo bi tiho priznanje da je pušenje uistinu opasno po zdravlje. Do kraja 1970-ih, viši odvjetnik za jednu duhansku kompaniju preporučio je da se nastojanja da se pronađe “sigurna” cigareta obustave kao uzaludna i da se svi dokumenti koji su povezani s tim uklone.
Nakon godina eksperimentiranja dvije su stvari postale jasne: Nikotin zaista stvara ovisnost, i pušenje cigareta stvarno ubija. Iako u javnosti žestoko poriču te činjenice, duhanske kompanije svojim postupcima pokazuju da su itekako svjesne tih činjenica.
Optužujući ih za namjernu manipulaciju, David Kessler, povjerenik američke Food and Drug Administration (FDA), rekao je: “Neke od današnjih cigareta može se, zapravo, smatrati visokotehnološkim sistemima za isporuku nikotina koji isporučuju nikotin u precizno izračunatim količinama (...) dovoljnim da stvore i podržavaju ovisnost.”
Kessler je otkrio da su duhanske kompanije vlasnici brojnih patenata koji dokazuju njihovu nakanu. Jedan patent je genetički promijenjena vrsta duhana s najvećom količinom nikotina koja je poznata. Drugi patent nikotinom obrađuje cigaretni papir i filter kako bi se dobio dodatni stimulans. A jedan drugi oslobađa više nikotina kad pušač uvlači prve dimove nego kad uvlači zadnje. Osim toga, dokumenti duhanske industrije pokazuju da se cigaretama dodaju spojevi amonijaka kako bi iz duhana oslobađali više nikotina. “U pušačev krvotok dolazi skoro dvostruka količina od one koju obično udiše”, kaže izvještaj New York Timesa. FDA je objavila da je nikotin ovisnička droga i da namjerava strože kontrolirati cigarete.
Vlade su također ovisne o cigaretama, ali na svoj način. Američka vlada, naprimjer, godišnje ubire 12 milijardi dolara državnog i saveznog poreza na duhanske proizvode. Međutim, savezni Ured za tehnološki porez računa da država zbog pušenja izgubi godišnje 68 milijardi dolara, na temelju troškova za zdravstvenu njegu i smanjene produktivnosti.
Tvrdnje o ekonomskim koristima i mnogim radnim mjestima, dobrotvorno podupiranje umjetnosti, žestoko poricanje zdravstvenih rizika — zaista, duhanska industrija podignula je neke čudne balone radi samoobrane. Da li će se oni pokazati efikasnijima od balonske baraže nad Londonom ili neće ostaje da se vidi.
No očito je da divovske kompanije više ne mogu skrivati svoju pravu prirodu. Zaradile su milijune, i ubile su milijune, ali izgleda da na njih ne utječe činjenica da je rezultat svega toga užasan danak u ljudskim životima.
[Istaknuta misao na stranici 8]
Izgleda da su ispunjeni s mnogo praznih riječi
[Istaknuta misao na stranici 9]
Vladina studija ukazuje da je pasivan dim karcinogen
[Istaknuta misao na stranici 10]
Nikotin je jedna od najsnažnijih ovisničkih supstanci koje su poznate
[Istaknuta misao na stranici 11]
Zaradili su milijune; ubili su milijune
[Okvir na stranici 10]
50 000 studija — što su otkrile?
Ovo je mali uzorak zdravstvenih upozorenja koja izražavaju istraživači u povezanosti s upotrebom duhana:
RAK PLUĆA: Pušači sačinjavaju 87 posto broja umrlih od raka pluća.
BOLEST SRCA: Kod pušača postoji 70 posto veći rizik da će dobiti kardiovaskularnu bolest.
RAK DOJKE: Kod žena koje puše 40 ili više cigareta dnevno postoji 74 posto veća šansa da će umrijeti od raka dojke.
OŠTEĆENJE SLUHA: Djeca majki koje puše imaju veće poteškoće u obradi zvuka.
OPASNOSTI OD DIJABETESA: Dijabetičari koji puše ili žvaču duhan u većoj su opasnosti da oštete bubrege i imaju progresivniju retinopatiju (poremećaj mrežnice).
RAK DEBELOG CRIJEVA: Dvije studije u koje je bilo uključeno više od 150 000 ljudi pokazuju jasnu vezu između pušenja i raka debelog crijeva.
ASTMA: Indirektan dim može pogoršati astmu kod mladih.
PREDISPOZICIJE ZA PUŠENJE: Kod kćeri žena koje su pušile u trudnoći postoji četiri puta veća vjerojatnost da će pušiti.
LEUKEMIJA: Izgleda da pušenje prouzročuje mijeloičnu leukemiju.
POVREDE KOD VJEŽBANJA: Prema jednoj studiji Američke vojske, pušači imaju veću vjerojatnost da će doživjeti povrede za vrijeme vježbanja.
PAMĆENJE: Visoke doze nikotina mogu uzeti danak od mentalne spremnosti dok se obavljaju kompleksni zadaci.
DEPRESIJA: Psihijatri istražuju dokaze o vezi između pušenja i velikih depresija kao i šizofrenije.
SAMOUBOJSTVO: Jedna studija o medicinskim sestrama pokazala je da je samoubojstvo dva puta vjerojatnije među medicinskim sestrama koje su pušači.
Druge opasnosti koje se mogu dodati na listu: rak usta, grkljana, grla, jednjaka, gušterače, želuca, tankog crijeva, mokraćnog mjehura, bubrega i grlića maternice; kap, infarkt, kronična bolest pluća, bolest cirkulatornog sistema, peptički čirevi, dijabetes, neplodnost, mala težina kod poroda, osteoporoza i infekcije uha. Mogu se također dodati i opasnosti od požara, budući da je pušenje glavni uzrok požara kod kuće, u hotelima i bolnicama.
[Okvir na stranici 12]
Bezdimni duhan — opasan nadomjestak
Vodeća kompanija u industriji burmuta vrijednoj 1,1 milijardu dolara prepredeno peca svoju riblju mlađ pomoću aromatičnog mamca. Ima aromatizirane vrste koje su popularne. “Mali duhanski užitak” koji pruža zadovoljstvo, ali ne zadugo. Bivši potpredsjednik te duhanske kompanije rekao je: “Mnogo ljudi možda počne s aromatiziranijim proizvodima, ali na kraju će doći na [najjaču vrstu].” Nju se reklamira kao “Snažan zalogaj za snažne muškarce” i kao nešto što “Daje zadovoljstvo”.
The Wall Street Journal, koji je izvijestio o toj strategiji te kompanije, citirao je njeno poricanje “da krivotvori količine nikotina”. Journal je također naveo da su dvojica bivših duhanskih kemičara te kompanije, po prvi put govoreći o toj temi, rekla da “premda kompanija ne manipulira količinama nikotina, ona ipak manipulira količinom nikotina koju korisnici apsorbiraju”. Oni također kažu da kompanija dodaje kemijske spojeve kako bi pojačala lužnatost svog burmuta. Što je burmut lužnatiji, “to se oslobađa više nikotina”. Journal dodaje sljedeće razjašnjenje u vezi s burmutom i duhanom za žvakanje: “Burmut, koji se ponekad brka s duhanom za žvakanje, nasjeckani je duhan koji korisnici sišu, ali ga ne žvaču. Korisnici uzimaju prstovet, ili ‘dip’, burmuta i stavljaju ga između obraza i desni, okreću ga jezikom i ponekad ga ispljunu.”
Aromatizirane vrste napravljene za početnike, oslobađaju samo od 7 do 22 posto svog nikotina za apsorpciju u krvotok. Najjača vrsta može nove korisnike natjerati na povraćanje. On je pripremljen u fino isjeckanom obliku za “prave” muškarce. Sedamdeset devet posto njegovog nikotina je “slobodno”, spremno za direktnu apsorpciju u krvotok. U Sjedinjenim Državama, korisnici počinju upotrebljavati burmut u prosjeku u dobi od devet godina. A koji će se devetogodišnjak dugo odupirati tome da prijeđe na jače vrste i pridruži se “pravim” muškarcima?
Konačna doza nikotina zapravo je snažnija od doze iz cigarete. Izvještava se da oni koji upotrebljavaju burmut imaju 4 puta veću vjerojatnost da će dobiti rak usne šupljine, a opasnost da će dobiti rak grla 50 je puta veća nego kod onih koji ga ne koriste.
Protesti javnosti u Sjedinjenim Državama privremeno su se rasplamsali kad je majka bivše srednjoškolske atletske zvijezde, koja je umrla od raka usne šupljine, pokrenula parnicu protiv jedne duhanske kompanije. Njen sin je u dobi od 12 godina na rodeu dobio besplatnu konzervu burmuta i počeo je tjedno koristiti četiri konzerve. Nakon što je prošao priličan broj bolnih operacija u kojima mu se rezalo jezik, čeljust i vrat, doktori su digli ruke. Mladić je umro sa 19 godina.
[Okvir na stranici 13]
Kako prestati
Milijuni su se uspješno oslobodili svoje ovisnosti o nikotinu. Ako ste pušač, čak i dugogodišnji, i vi možete odbaciti tu štetnu naviku. Nekoliko prijedloga koji vam mogu pomoći:
• Unaprijed se upoznajte s onim što možete očekivati. Simptomi odvikavanja mogu uključivati tjeskobu, razdražljivost, vrtoglavicu, glavobolju, nesanicu, želučane nervoze, glad, žudnje, lošu koncentraciju i drhtanja. To sigurno nije ugodan izgled, no najintenzivniji simptomi traju samo nekoliko dana i postepeno slabe dok se tijelo oslobađa nikotina.
• Sada ozbiljno počinje mentalna bitka. Ne samo da je vaše tijelo žudjelo za nikotinom nego je i vaš um bio uvjetovan ponašanjima povezanim s pušenjem. Analizirajte svoju rutinu kako biste vidjeli kada ste automatski posegnuli za cigaretom pa promijenite taj obrazac. Naprimjer, ako ste uvijek pušili odmah nakon jela, budite odlučni da odmah nakon jela ustanete i prošetate ili operete suđe.
• Kad vas uhvati intenzivna žudnja, možda zbog nekog stresnog momenta, sjetite se da će taj impuls obično proći za manje od pet minuta. Budite spremni da zaokupite svoj um pisanjem pisma, vježbanjem ili tako da pojedete jedan mali, zdravi obrok. Molitva je snažna pomoć u samokontroli.
• Ako ste obeshrabreni zbog neuspješnih pokušaja da prestanete pušiti, nemojte odustati. Važno je nastaviti s pokušajima.
• Ako vas sprečava izgled da ćete dobiti na težini, zadržite na umu da koristi odbacivanja cigarete daleko nadmašuju opasnosti nekoliko dodatnih kila. Može biti od pomoći ako imate pri ruci voće ili povrće. I pijte puno vode.
• Prestati s pušenjem je jedno. Ostati daleko od duhana je nešto sasvim drugo. Odredite vremenske ciljeve koliko ćete dugo biti bez dima — jedan dan, jedan tjedan, tri mjeseca, zauvijek.
Isus je rekao: “Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe” (Marko 12:31). Da biste ljubili svog bližnjeg, prestanite pušiti. Da biste ljubili samoga sebe, prestanite pušiti. (Vidi također “Kršćansko gledište o pušenju”, u Probudite se! od 8. travnja 1990, stranice 13-15.)