Milijuni života odlaze u dim
TO JE proizvod široke potrošnje koji je među najprodavanijima u svijetu. On zapovijeda vojskama lojalnih kupaca i ima tržište koje se rapidno širi. Njegove oduševljene kompanije hvale se impresivnim profitima, političkim utjecajem i prestižem. Jedini je problem u tome što njegove najbolje mušterije umiru u gomilama!
The Economist primjećuje: “Cigarete se nalaze među najprofitabilnijim proizvodima široke potrošnje na svijetu. One su također jedini (legalni) proizvod koji, kad se koristi kako je zamišljeno, većinu svojih korisnika pretvara u ovisnike i često ih ubija.” Za duhanske kompanije to znači velike profite, ali za njihove mušterije ogromne gubitke. Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, životi američkih pušača skrate se svake godine za nekih pet milijuna godina života, približno po jednu minutu njihovog života za svaku minutu koju provedu pušeći. “Pušenje ubija 420 000 Amerikanaca godišnje”, izvještava časopis Newsweek. “To je 50 puta više nego ilegalne droge.”
Širom svijeta, godišnje tri milijuna ljudi — šest svake minute — umire od pušenja, prema knjizi Mortality From Smoking in Developed Countries 1950-2000, koju su objavili britanski Imperijalni fond za istraživanje raka, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) i Američko društvo za rak. Ta analiza svjetskih pušačkih trendova, najopsežnija do sada, obuhvatila je 45 zemalja. “U većini zemalja”, upozorava Richard Peto iz Imperijalnog fonda za istraživanje raka, “najgore tek treba doći. Ako sadašnji obrasci pušenja potraju, onda će do vremena kad današnji mladi pušači dođu u svoje srednje ili starije godine, godišnje od duhana umirati oko 10 milijuna ljudi — jedan umrli svake tri sekunde.”
“Pušenje je drugačije od svih drugih rizika”, kaže dr. Alan Lopez iz WHO-a. “Ono će na kraju od dva pušača ubiti jednog.” Martin Vessey s Odjela za javno zdravstvo na Oksfordskom sveučilištu kaže slično tome: “Ovi nalazi u periodu od 40 godina vode do užasnog zaključka da će polovicu svih pušača njihova navika konačno ubiti — stvarno zastrašujuća pomisao.” Od 1950-ih, od pušenja je umrlo 60 milijuna ljudi.
To je također zastrašujuća pomisao za duhanske kompanije. Ako svake godine tri milijuna ljudi širom svijeta sada umire zbog uzroka povezanih s pušenjem, a mnogi drugi prestaju s pušenjem, onda se mora pronaći više od tri milijuna novih korisnika svake godine.
Jedan izvor novih korisnika pojavio se zbog onoga što duhanske kompanije pozdravljaju kao oslobođenje žena. U zapadnim zemljama već je prilično godina općepoznata činjenica da žene puše, a sada se to seli tamo gdje se na žene koje puše gledalo kao na sramotu. Duhanske kompanije namjeravaju sve to promijeniti. One žele pomoći ženama da slave svoje novootkriveno bogatstvo i oslobođenje. Posebne marke cigareta koje tvrde da imaju manje količine katrana i nikotina vrebaju na žene koje puše i kojima je takav dim manje neugodan. Druge su cigarete parfimirane ili su dugačke i tanke — što je izgled kakav bi žene možda željele postići pušenjem. Reklame za duhan u Aziji prikazuju mlade, atraktivne azijske manekenke zavodljivo obučene u zapadnjačku eleganciju.
Međutim, stopa smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem drži korak s “oslobođenjem” žena. Broj oboljelih od raka pluća među ženama u posljednjih 20 godina udvostručio se u Britaniji, Japanu, Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj. U Sjedinjenim Državama i Kanadi, stopa se povećala za 300 posto. “Daleko si dogurala, mala!” objavljuje jedna reklama za cigarete.
Neki duhanski koncerni imaju svoju vlastitu strategiju. Jedna filipinska kompanija u toj pretežno katoličkoj zemlji distribuirala je besplatne kalendare s portretom Djevice Marije, a ispod slike su drsko stavili slogane za svoju marku cigareta. “Nikada prije nisam vidjela tako nešto”, rekla je dr. Rosmarie Erben, zdravstveni savjetnik WHO-a za Aziju. “Oni su svetačku sliku pokušavali povezati s duhanom da bi Filipinkama učinili prihvatljivom ideju o pušenju.”
Procjenjuje se da u Kini puši 61 posto odraslih muškaraca, ali samo 7 posto žena. Zapadne duhanske kompanije bacile su oko na “oslobođenje” tih ljupkih orijentalnih dama, milijunima kojima su tako dugo uskraćivani “užici” njihovih glamuroznih zapadnjačkih sestara. Međutim, jedan veliki trn u oku: Državna duhanska kompanija brine se za nabavu većine dimova.
No, zapadne kompanije polako se guraju kroz vrata. Uz ograničene mogućnosti reklamiranja, neke tvornice cigareta nastoje privući svoje buduće mušterije na neprimjetan način. Kina uvozi filmove iz Hong Konga, a u mnogima od njih glumci su plaćeni da puše — indirektno reklamiranje!
Uz sve veće neprijateljstvo na domaćoj fronti, bogate američke duhanske kompanije puštaju svoje pipke da bi uhvatile nove žrtve. Činjenice pokazuju da su njihov smrtonosni cilj postale nacije u razvoju.
Zdravstveni službenici iz cijelog svijeta oglašavaju upozorenje. Novinski naslovi objavljuju: “Afrika se bori s novom pošašću — pušenjem cigareta.” “Dim se u Aziji pretvara u vatru dok tržište cigareta raste vrtoglavom brzinom.” “Omjer pušenja u Aziji dovest će do epidemije raka.” “Novi treći svijet bori se s duhanom.”
Afrički kontinent izmučen je sušom, građanskim ratom i epidemijom AIDS-a. Ipak, dr. Keith Ball, britanski kardiolog, kaže: “Ne računajući nuklearni rat ili glad, pušenje cigareta je najveća pojedinačna prijetnja budućem zdravlju Afrike.”
Multinacionalni divovi unajmljuju lokalne zemljoradnike da uzgajaju duhan. Zemljoradnici obaraju drveće koje je neophodno potrebno za kuhanje, grijanje i stanovanje i koriste ga kao gorivo za sušenje duhana. Oni uzgajaju unosne duhanske kulture umjesto manje unosnih prehrambenih kultura. Osiromašeni Afrikanci obično velik dio svog oskudnog prihoda troše na cigarete. Stoga afričke obitelji venu zbog pothranjenosti, dok su trezori zapadnih duhanskih kompanija uslijed profita sve puniji.
Afrika, Istočna Evropa i Latinska Amerika meta su zapadnih duhanskih kompanija, koje na zemlje u razvoju gledaju kao na gigantsku priliku za biznis. Ali mnogoljudna Azija predstavlja daleko najveći zlatni rudnik od svih njih. Samo Kina trenutno ima više pušača nego cijela populacija Sjedinjenih Država — 300 milijuna. Oni puše zapanjujućih 1,6 bilijuna cigareta godišnje, trećinu ukupne svjetske potrošnje!
“Liječnici kažu da su zdravstvene implikacije duhanskog ‘booma’ u Aziji ništa manje nego zastrašujuće”, izvještava The New York Times. Richard Peto procjenjuje da će od deset milijuna smrtnih slučajeva godišnje povezanih s pušenjem koliko se očekuje u sljedeće dvije ili tri dekade, dva milijuna biti samo u Kini. Pedeset milijuna kineske djece koja su danas na životu možda će umrijeti od bolesti povezanih s pušenjem, kaže Peto.
Dr. Nigel Gray rezimirao je to ovako: “Povijest pušenja u proteklih pet desetljeća u Kini i Istočnoj Evropi osuđuje te zemlje na epidemiju velike duhanske bolesti.”
“Kako to da jedan proizvod koji svake godine u SAD prouzročuje 400 000 prijevremenih smrtnih slučajeva, proizvod oko kojeg se američka Vlada jako trudi pomoći svojim građanima da ga odbace, iznenada postaje drugačiji kad prijeđe američke granice?” pitao je dr. Prakit Vateesatokit iz tajlandske Antipušačke kampanje. “Da li zdravlje postaje nevažno kad se isti proizvod izvozi u druge zemlje?”
Sve veći duhanski interesi imaju moćnog saveznika u američkoj vladi. Oni se zajedno bore da osvoje uporišta u inozemstvu, naročito na azijskim tržištima. Američkim cigaretama je godinama bio zabranjen ulaz u Japan, Tajland, Tajvan i druge zemlje, a neke od njihovih vlada imale su svoje monopole na duhanske proizvode. Antipušačke grupe protestirale su protiv uvoza, ali je američka administracija počela mahati uvjerljivim oružjem — trgovačkim sankcijama.
Od 1985. nadalje, mnoge su azijske zemlje, pod snažnim pritiskom američke vlade, otvorile svoja vrata i američke cigarete su nagrnule unutra. Godine 1988, izvoz američkih cigareta u Aziju skočio je za 75 posto.
Djeca su možda najtragičnije žrtve duhanskih ratova. Jedna studija objavljena u The Journal of the American Medical Association kaže da “djeca i tinejdžeri sačinjavaju 90% svih novih pušača”.
Jedan članak u U.S.News & World Reportu procjenjuje da broj tinejdžera koji puše u Sjedinjenim Državama iznosi 3,1 milijun. Svakog dana počinje pušiti 3 000 novih članova — 1 000 000 godišnje.
Jedna reklama za cigarete prikazuje nacrtani lik deve koja voli zabavu i teži za užicima, a cigareta joj često visi s usana. Ta reklama za cigarete optužena je da mami mlade u nikotinsko ropstvo prije nego su svjesni zdravstvenih rizika. Za manje od tri godine otkako je ta reklama u prometu, cigaretna kompanija doživjela je porast prodaje od 64 posto među adolescentima. Jedna studija na Višoj medicinskoj školi u Georgiji (SAD) ustanovila je da je 91 posto anketiranih šestogodišnjaka prepoznalo lik tog crtanog pušača.
Jedan drugi popularni simbol cigareta je nesputani macho kauboj čija poruka, prema jednom tinejdžeru, glasi: “Kad pušiš, nitko te ne može zaustaviti.” Kaže se da je najprodavaniji proizvod široke potrošnje na svijetu cigareta koja vlada nad 69 posto tržišta među tinejdžerima pušačima i najviše se reklamira. Kao dodatna pobuda, uz svaku kutiju cigareta dolaze kuponi koji se mogu zamijeniti za farmerice, kape i sportsku odjeću popularnu među mladima.
Shvaćajući ogromnu moć reklamiranja, antipušačke grupe uspjele su u mnogim zemljama zabraniti reklamiranje duhana na televiziji i radiju. Međutim, jedan način na koji snalažljivi oglašivači duhana zaobilaze sistem je strateško postavljanje oglasnih panoa na sportskim događajima. Tako televizijski prijenos utakmice, koji gleda ogroman broj mladih gledalaca, može prikazati njihovog omiljenog igrača spremnog za akciju u prednjem planu, a ogromni oglasni pano za cigarete vreba u stražnjem planu.
Na lokacijama u centru grada ili ispred škola, žene lukavo obučene u mini suknje ili u kaubojsku ili safari odjeću, nude besplatne cigarete gorljivim ili znatiželjnim tinejdžerima. U video igraonicama, diskotekama i na rock koncertima, obilno se dijele uzorci cigareta. Marketinški plan jedne kompanije koji je procurio u novine pokazao je da je izvjesna marka cigareta u Kanadi ciljala na mladiće od 12 do 17 godina koji govore francuski.
Blistava poruka glasi da pušenje donosi užitak, kondiciju, muževnost i popularnost. “Tamo gdje sam radio”, rekao je jedan reklamni savjetnik, “stvarno smo se jako trudili da utječemo na djecu od 14 godina da počnu pušiti.” Reklame u Aziji prikazuju zdrave, mlade zapadnjačke atletske tipove koji skaču po plažama i sportskim terenima — s cigaretom, naravno. “Zapadni manekeni i stilovi života stvaraju glamurozne standarde za oponašanje”, primijetio je jedan časopis za marketinšku trgovinu, “a azijski pušači to jedva čekaju.”
Nakon što su potrošili milijarde reklamnih dolara, duhanski propagatori su postigli ogromne uspjehe. Specijalni izvještaj Reader’s Digesta pokazao je da je porast broja mladih pušača alarmantan. “Na Filipinima”, kaže izvještaj, “sada puši 22,7 posto osoba ispod 18 godina. U nekim gradovima Latinske Amerike stopa tinejdžera iznosi zapanjujućih 50 posto. U Hong Kongu puše djeca sa samo sedam godina.”
Međutim, dok duhan slavi svoje pobjede u inozemstvu, duhanske kompanije su bolno svjesne oblaka koji najavljuju oluju kod kuće. Kakvi su izgledi da duhan izdrži oluju?
[Istaknuta misao na stranici 3]
Njegove najbolje mušterije umiru u gomilama
[Istaknuta misao na stranici 5]
Azija, najnovija duhanska polja smrti
[Istaknuta misao na stranici 6]
90 posto svih novih pušača — djeca i tinejdžeri!
[Okvir na stranici 4]
Smrtonosni recept — od čega je dim?
Proizvođači cigareta mogu upotrijebiti i do 700 različitih kemijskih aditiva, ali zakon dozvoljava kompanijama da svoje popise drže u tajnosti. No, na popisima se nalaze teški metali, pesticidi i insekticidi. Neki sastojci su tako toksični da je protuzakonito bacati ih na odlagališta smeća. Taj dražestan vrtlog cigaretnog dima nosi sa sobom nekih 4 000 supstanci, uključujući aceton, arsen, butan, cijanid i ugljični monoksid. Pluća pušača i osoba koje udišu dim izložena su utjecaju najmanje 43 supstance za koje je poznato da prouzročuju rak.
[Okvir na stranici 5]
Nepušači u opasnosti
Da li živiš, radiš ili putuješ s teškim pušačima? Ako da, možda se nalaziš u povećanoj opasnosti od raka pluća i bolesti srca. Studija koju je 1993. provela američka Agencija za zaštitu okoline (EPA) zaključila je da je duhanski dim u okolini (ETS) karcinogen Grupe A, koji je najopasniji karcinogen. Ogroman izvještaj analizirao je rezultate 30 studija o spiralnom dimu s kraja cigarete, kao i o izdahnutom dimu.
EPA okrivljava pasivan dim za 3 000 umrlih od raka pluća svake godine u Sjedinjenim Državama. Američko medicinsko udruženje je u lipnju 1994. potvrdilo zaključke sa studijom koju je objavilo, pokazujući da žene koje nikada nisu pušile ali su bile izložene ETS-u imaju 30 posto veći rizik da će dobiti rak pluća nego drugi nepušači koji nikada u životu nisu pušili.
Kod male djece, izlaganje dimu uzrokuje 150 000 do 300 000 slučajeva bronhitisa i upale pluća godišnje. Dim pogoršava simptome astme kod 200 000 do 1 000 000 djece svake godine u Sjedinjenim Državama.
Američko kardiološko udruženje procjenjuje da zbog bolesti srca i krvnih žila koje uzrokuje ETS umire i do 40 000 ljudi godišnje.
[Slike na stranici 7]
Glamurozna azijska manekenka, i mete