Pogled u svijet
Visoki troškovi oko ukradenih vozila
Prema nedavnim podacima koje je objavio Kanadski zavod za statistiku, u Kanadi je tijekom 1992. ukradeno rekordnih 146 846 vozila. Time je stopa krađe iznosila 8,4 na 1 000 vozila, dok je u Sjedinjenim Državama iznosila oko 8,3, kaže se u listu The Vancouver Sun. Ukradena vozila rijetko bivaju vraćena u prvobitnom stanju, a u izvještaju se navodi kako su “gubici usljed krađe automobila ili imovine iz automobila te usljed vandalizma nad vozilima tokom 1992. iznosili 1,6 milijardi kanadskih dolara”. Gubici su nekih 30 puta veći od gubitaka usljed pronevjera putem kreditnih kartica i krađe te oko 500 puta veći od gubitaka usljed pljački banaka. Kao najčešći razlog za krađu vozila navodi se vozanje iz užitka. “Za gotovo polovinu ovih optužbi za krađu automobila odgovorni su mladi u dobi od 12 do 17 godina”, dodaje Sun.
Višestruki “večeratelj”
Jedan Njujorčanin 31 je put odlazio u zatvor i izlazio iz njega zbog istog prekršaja: krađe obroka. Ovaj tridesetšestogodišnjak uđe u restoran, naruči neki fini aperitiv i ukusni obrok, te završi s crnom kavom. Kad dođe račun, on obavijesti konobara da nema novaca te sačeka hapšenje. Zašto to čini? “Teško je živjeti vani”, kaže ovaj beskućnik. U zatvoru postoji red, jedeš na vrijeme, a hrana je dobra, tvrdi on. Osim toga, on ne želi opljačkati ili povrijediti ljude; on samo želi dobro jesti te imati čisti krevet i mirno mjesto za spavanje. Stoga uvijek na sudu prizna krivicu i traži najstrožu kaznu. Njegov boravak u zatvoru porezne platiše stoji 162 američka dolara dnevno. Zapravo, njegov nedavni obrok vrijedan 51,31 dolar koštao ih je 14 580 dolara kako bi ga držali u zatvoru 90 dana, koliko mu je iznosila kazna. On je tokom proteklih pet godina New York koštao preko 250 000 američkih dolara. “Odvjetnici Pravne pomoći”, kaže The New York Times, “suočavaju se s malom ali rastućom grupom ljudi koji počine sitne zločine kako bi dospjeli u zatvor” da bi “pobjegli od siromaštva ili gladi”.
Upitajte svog zubara
Nedavne spekulacije o mogućnosti prenošenja AIDS-a putem zahvata na zubima čine ljude nervoznima. Studija koju je provelo Američko udruženje za higijenu zubâ pokazala je da je 83 posto pacijenata koji odlaze zubaru zabrinuto zbog mogućnosti dobivanja zaraznih bolesti tijekom popravljanja zubi. Prema časopisu American Health, pacijenti bi se trebali uvjeriti ne samo u to da zubar i drugo osoblje nose rukavice i maske već i u to da ih između dva pacijenta mijenjaju. Instrumenti koji se više puta koriste trebaju se nakon svakog pacijenta toplinski sterilizirati. American Health navodi da “tehnike hladne sterilizacije, kao što je čišćenje opreme alkoholom, nisu adekvatne”. U časopisu se dodaje da, “ako vaš zubar nije voljan odgovoriti na vaša pitanja, promijenite zubara”.
Zaraženi putnici
Između 20 i 50 posto od četiri milijarde ljudi koji svake godine putuju biva zaraženo dijarejom, obično usljed zaražene hrane ili vode, procjenjuje WHO (Svjetska zdravstvena organizacija). Umor od putovanja ili promjena hrane i klime mogu doprinijeti problemu time što oslabe putnikovu otpornost. Da bi se smanjila mogućnost dobivanja dijareje, WHO predlaže sljedeće: Pobrinite se da hrana bude dobro prokuhana te da je kod posluživanja još uvijek topla. Ukoliko voda za piće možda nije čista, prokuhajte je ili dezinficirajte pouzdanim tabletama koje se mogu dobiti u apotekama. Izbjegavajte sirovu hranu osim onog voća i povrća koje se može oguliti ili oljuštiti. “Upamtite uzrečicu”, kaže WHO, “Il’ skuhaj, il’ oguli, il’ ostavi.”
Katolički grijesi
Prema listu The New York Times, papa Ivan Pavao II potiče katolike da se pokaju za svoje grijehe počinjene protiv čovječanstva u posljednjih 2 000 godina. Papa je rekao da bi crkva trebala “postati svjesnijom grešnosti svoje djece”. Ovi grijesi očigledno su povezani s ulogom koju su katolici odigrali tijekom užasne španjolske inkvizicije i nacističkog holokausta. Times navodi da je “pitanje pokajanja za katoličke pogreške osjetljivo, budući da upućuje na pogrešivost u crkvenom prikazu njene istine”. List dodaje kako neki kardinali smatraju da je “daleko važnije razmatrati suvremene etičke propuste”.
Pištolji u Americi
Prema jednom nedavnom izvještaju, sveopćom javnosti Sjedinjenih Država kola oko 200 milijuna primjeraka vatrenog oružja. U prosjeku, svake dvije minute netko biva ustrijeljen. Svakih 14 minuta netko pogine od hica ispaljenog iz pištolja. Svakih šest sati dijete ili tinejdžer počini samoubojstvo vatrenim oružjem. Izvještaj kaže da svakoga dana američka djeca u školu donesu oko 270 000 primjeraka vatrenog oružja. Časopis Redbook objašnjava da je “od 1979. do 1991. pištoljima ubijeno skoro 50 000 djece — što je otprilike jednako broju svih Amerikanaca poginulih u vijetnamskom ratu”.
Indijski parovi pod opsadom
U Indiji je brak “pod opsadom društva koje se rapidno pretvara u društvo ‘prvo ja’”, kaže se u časopisu India Today. Sve je više sve mlađih parova koji sa svojim nesuglasicama trče na sudove. Savjetnik dr. Narayana Reddy izvještava da se “broj ljudi koji dolaze po profesionalnu pomoć tokom prvih nekoliko godina braka u posljednjih pet godina udvostručio”, navodi India Today. Neki su parovi potražili profesionalnu pomoć u razdoblju od nekoliko dana nakon vjenčanja. Uglavnom nema ništa novo u pogledu činilaca koji uzrokuju razaranje indijskih brakova: preljub, alkoholizam, nesuglasice oko financija i imovine, poteškoće s rođacima i seksualna pitanja. Stres “je postao sveprisutnim, nevidljivim i zlonamjernim strancem u indijskom domu”.
Radio protiv komaraca?
Izvještava se da je jedna radiostanica u Poljskoj uvela inovacijske metode za borbu protiv komarca, te stare štetočine. Francuski prirodoslovni časopis Terre Sauvage izvještava da su se tijekom sezone razmnožavanja komaraca u Poljskoj tisuće radioslušatelja mogle boriti protiv ovih dosadnih insekata bez primjene pesticida. Samo su na svojim radioprijemnicima pronašli stanicu pod imenom Radio Zet. Prema časopisu Terre Sauvage, radiostanica je emitirala kontinuirani signal nečujan za ljude, ali zato čujan za komarce. Emitiranje je predstavljalo elektroničku imitaciju visokofrekventnih zvukova koje emitiraju šišmiši koji se hrane komarcima — što je dovoljno da otjera svakog komarca koji ga je mogao čuti.
Sve više ostarjelih
Ljudska obitelj stari. World Health, časopis Svjetske zdravstvene organizacije, objašnjava da se “svakog mjeseca sadašnja svjetska populacija od 360 milijuna osoba starijih od 65 godina poveća za 800 000 jedinki”. Očekuje se da će u sljedećih 30 godina broj ostarjelih doseći 850 milijuna. Evropa i Sjeverna Amerika proživljavaju oštar porast postotka starijih ljudi i to zbog “neprestanog niskog fertiliteta i povećane vjerojatnosti duljine življenja” u tim zemljama, kaže World Health. Časopis navodi da je “Švedska sada ‘najstarija’ populacija na svijetu, s time da je preko 18% njenih građana u dobi iznad 65 godina”.
Hrana i zdravlje u Britaniji
“Britanci su među najnezdravijim Evropljanima”, tvrdi britanski časopis The Economist. Nedavno provedena studija pokazala je da je otprilike polovina odrasle britanske populacije “klinički preteška ili gojazna — što može objasniti zašto su Britanci, poslije Čeha, podložniji srčanim oboljenjima od bilo kojeg drugog naroda”, kaže The Economist. Državna Komisija za medicinske aspekte prehrambene politike dala je nekoliko prijedloga za poboljšanje situacije. Ti prijedlozi uključuju jedenje više “ribe, kruha, povrća i krumpira”, a smanjivanje konzumiranja soli, šećera i masnoće.
Stanjivanje ozona
OMM (Svjetska meteorološka organizacija) iz Ženeve u Švicarskoj predviđa da će se, usprkos nastojanjima da se smanje oštećenja Zemljinog ozonskog omotača, stanjivanje ovog zaštitnog omotača nastaviti ubrzavati u najmanju ruku do kraja 20. stoljeća. Prema novinskoj agenciji France-Presse, OMM-ovi zaključci temelje se na promatranjima 266 znanstvenika u posljednje četiri godine u 29 različitih zemalja. Mjere dosad poduzete za reduciranje industrijskih plinova koji oštećuju ozon očigledno počinju djelovati. No, OMM-ov izvještaj pokazao je da postoji “globalno i stalno narušavanje” integriteta Zemljinog stratosferskog ozonskog omotača te je upozorio da najkritičniji period “tek predstoji”.