Uvid u svijet i um Ledenog Čovjeka

VRATIMO se Ötziju. Je li bio primitivan, glup, bez osjećaja za estetiku? Što otkriva njegovo posuđe, njegovo oružje i njegova odjeća?

Njegovo oružje otkriva da je Ötzi odlično poznavao balistiku. Dvije dovršene strijele imale su na krajevima karakteristična pera. Pera su zalijepljena pod kutom kako bi se strijela okretala u letu, omogućavajući priličan stupanj točnosti do daljine od nekih 30 metara. Njegova kožna odjeća (načinjena od koža različitih životinja) govori nam nešto o stilovima tog vremena. Danas, odjeća ne treba služiti samo kao pokrivalo već treba zadovoljavati određene estetske zahtjeve. Kako je bilo u Ötzijevim danima? Opisujući nađeno, časopis Time piše: “Odjeća je bila vješto zašivena koncem od tetiva ili biljnih vlakana po uzorku nalik mozaiku.” I dijelovi i način šivanja namjerno su tako izvedeni da stvaraju “efekt mozaika”, kaže se u knjizi Der Mann im Eis (Čovjek u ledu). Preko tunike, Ledeni je Čovjek nosio “ogrtač od pletene trave, idealan za zaštitu od hladnoće, koji je za vrijeme odmaranja mogao poslužiti kao ‘madrac’ kako bi izolirao tijelo od tla” (Focus).

U njegovoj opremi zamijećen je i “neočekivani stupanj sofisticiranosti”, komentira Time. Nož je, naprimjer, bio ukompletiran s “vješto izrađenim koricama, načinjenima od pletenog bilja”. Tako je Ledeni Čovjek očigledno živio u epohi koja je bila uistinu “bogata i kulturno ispunjena”, ustanovljuje Giovanni Maria Pace u svojoj knjizi Gli italiani dell’Età della pietra (Talijani kamenog doba).

Spomenimo i pečurke pronađene u blizini Ötzija. Možda su služile za paljenje vatre, no vjerojatnije je, kažu stručnjaci, da ih je Ledeni Čovjek nosio sa sobom zbog njihovih antibiotičkih i terapeutskih svojstava, kao neku vrstu prijenosne “kutije za prvu pomoć”.

Smisao za estetiku, intelektualni sadržaji, terapeutska spoznaja i iskustvo u obradi metala, poljoprivredi i umjetnosti — sve to, nasuprot prikazima koji se često prezentiraju, pokazuje da su suvremenici Ledenog Čovjeka bili obrazovani te vični na različitim područjima. Britanski arheolog dr. Lawrence Barfield navodi: “Malo nas vlada vještinama kojima je vladala većina ljudi tijekom četvrtog milenija [pr. n. e.].” Njihov profinjeni ukus može se, naprimjer, vidjeti u umjetničkim prikazima i artefaktima načinjenima od metala i keramike koji su iskopani iz grobova.

Religiozna klima

“Po svemu što su izučavatelji otkrili, nikada, nigdje, ni u koje vrijeme nisu postojali ljudi koji nisu u neku ruku bili religiozni”, kaže The New Encyclopædia Britannica. Govoreći o istaknutoj ulozi koju je religija igrala u drevnim vremenima, Dizionario delle religioni (Rječnik religija) navodi da je “u usporedbi s onima koji su se koristili u svakodnevnom životu, u religiozne projekte ugrađena nesrazmjerna količina dobara i energije”.

U Ötzijevo vrijeme očigledno je postojao jak osjećaj religioznosti. Na mnogim su mjestima pronađene drevne pogrebne lokacije koje svjedoče o raznolikosti i bogatstvu pogrebnih rituala. Pronađeni su i deseci glinenih figurica koje predstavljaju božanstva drevnih panteona.

Drevna ljudska povijest i Biblija

Dakle, civilizacije koje se otkrivaju istraživanjima drevnih vremena bile su prilično kompleksne. Ne dobiva se dojam da se radi o primitivnim civilizacijama koje se pored tisuću poteškoća bore kako bi učinile gotovo nezamjetan napredak prema potpuno formiranom društvu. Prema povjesničarima, zajednice su bile različitih veličina no potpuno formirane.

To je značajno za svakoga tko proučava Bibliju. Knjiga 1. Mojsijeva pokazuje da su se vrlo rano u ljudskoj povijesti — a naročito kako se čovječanstvo ‘rasulo po svoj zemlji’ — pojavile kompleksne i potpuno formirane civilizacije, čiji su elementi sadržavali intelektualne i duhovne sadržaje (1. Mojsijeva 11:8, 9).

Biblija svjedoči da je čovječanstvo posjedovalo tehničke i umjetničke sposobnosti čak i u najranijim vremenima, da je naprimjer bilo “onih koji kuju bakar i željezo” (1. Mojsijeva 4:20-22, St). Prema biblijskom zapisu, ljudska su bića oduvijek imala svjesnu želju za obožavanjem nekog božanstva (1. Mojsijeva 4:3, 4; 5:21-24; 6:8, 9; 8:20; Jevrejima 11:27). Iako je kako vrijeme prolazi njegova religioznost degradirala, čovjek ostaje “neizlječivo religioznim”, kaže The New Encyclopædia Britannica.

Potraga za korijenima

Iako arheološka istraživanja ne mogu odgovoriti na sva pitanja koja su se pojavila otkrićem Ötzija, ipak su nam donekle pomogla zaviriti u svijet u kojem je živio — u jedan složeni svijet, vrlo različit od uobičajenog prikaza takozvanih prethistorijskih vremena. Taj je svijet bio daleko suvremeniji nego što mnogi zamišljaju.

U zaključku, kažimo i to da je pored činjenica koje se mogu izvući iz izgleda i imovine Ledenog Čovjeka, kako se navodi u časopisu National Geographic, “skoro sve drugo o njemu dijelom tajna, a dijelom spekulacija”. U međuvremenu, Ötzi leži u jednoj hladnoj komori u Innsbrucku u Austriji, dok preko 140 stručnjaka iz različitih područja nastoji razriješiti i druge misterije Ledenog Čovjeka koji je došao iz studeni.

[Slika na stranici 8]

Stručnjaci za sudsku medicinu u Innsbrucku ispituju tijelo Ledenog Čovjeka

[Zahvala]

Fotografija: Archiv Österreichischer Alpenverein/Innsbruck, S.N.S. Pressebild GmbH