Dešifriranje čovjekove genetske konstitucije
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ BRITANIJE
“PRVI biološki projekt ‘velike znanosti’”, šesto od “sedam čuda modernog svijeta” — tako glase dva opisa “Projekta: Čovječji genom”, jednog međunarodnog pokušaja da se dešifrira čovjeka! Što je genom? To je ukupni zbir vaše genetske konstitucije, čiji je jedan dio naslijeđen od vašeg oca a drugi dio od vaše majke, no sada je to vaša specifična genetska konstitucija.
Genetičari Sir Walter Bodmer i Robin McKie taj projekt na genomu nazivaju “knjigom čovjeka”. No čitanje genoma nije lak zadatak. “Ljudi neće nikada pronaći važniji komplet knjiga s uputstvima”, tvrdi James Watson, jedan od znanstvenika kojima se pripisuje zasluga za otkriće strukture danas čuvene molekule DNK. “Kad konačno budu odgonetnute”, kaže on, “genske će poruke prevedene u našim molekulama DNK pružiti konačne odgovore na pitanja o kemijskim temeljima ljudskog bića.”
Kao što je to slučaj kod svakog velikog i skupog znanstvenog projekta, tako i kod “Projekta: Čovječji genom” postoje oni koji vjeruju u taj projekt kao i skeptici. “Projekt genoma mogao bi predstavljati najveću povredu nečije privatnosti”, upozorava Joel Davis, koji piše o znanstvenim temama, “ili bi pak mogao biti izvanredno sredstvo za postizanje obnovljenog života, zdravlja, izlječenja.” No bez obzira na to što se njime postiglo, on smatra da će projekt “u potpunosti izmijeniti područje genetike” te da bi “mogao sasvim preoblikovati prirodu Homo sapiensa”. Još 1989. potpredsjednik Medicinskog instituta “Howard Hughes”, George Cahill, bio je uvjeren u to. “Dešifriranje čovječjeg genoma reći će nam sve”, rekao je on. “Evolucija, bolesti, sve će se to temeljiti na onome što se nalazi na toj veličanstvenoj traci koja se zove DNK.”
Divovski zadatak
Godine 1988. jedna je međunarodna grupa znanstvenika osnovala HUGO (Human Genome Organization/Organizaciju čovječjeg genoma) kako bi ova koordinirala rad istraživača genoma u zemljama koje sudjeluju u tom projektu. HUGO, čiji budžet iznosi oko 3,5 milijardi američkih dolara, unosi njihove rezultate u kompjutersku bazu podataka. Premda danas kompjuteri svakodnevno pročitaju na tisuće komponenti genoma, on je toliko složen da znanstvenici očekuju da će se tek negdje u 21. stoljeću završiti s njegovim dešifriranjem. Časopis Scientific American procjenjuje da bi za čitanje kompletnog genoma, kad bi ga se izdalo u knjižnom formatu, bila potrebna “trećina jednog životnog vijeka”.
Nakon mnogih rasprava, znanstvenici su se odlučili za sljedeću strategiju. Njihov prvi cilj jest napraviti genomsku mapu kako bi se odredio položaj 100 000 gena. Potom, nadaju se da će pomoću procesa koji je poznat kao sekvence genoma otkriti redoslijed gradivnih blokova koji grade svaki od tih gena. Njihov konačni cilj jest utvrditi redoslijed preostalih 95 do 98 posto našeg genskog materijala.
Hoće li se postizanjem svih tih ciljeva otkriti sve što se može saznati o ljudskom biću? Sadrži li genom ‘najvažniji komplet knjiga s uputstvima’ koje je čovjek ikada pronašao? Hoće li se “Projektom: Čovječji genom” točno odrediti lijekove za sve ljudske bolesti? Ova se pitanja razmatraju u sljedećim člancima.