Bolje razumjeti klimakterij

“NE BIH baš rekla da je to ugodno razdoblje u ženinom životu”, priznala je jedna žena koja je prošla klimakterij, “ali smatram da iz njega možete nešto naučiti. Ja sam naučila kako uvažavati svoja ograničenja. Ukoliko je mojem tijelu potrebno malo više njege ili odmora, ja ga poslušam i iskazujem mu dužnu obzirnost.”

Jedna anketa o kojoj je bilo izviješteno u časopisu Canadian Family Physician otkrila je kako je kod klimakterija najgore to što “ne znate što da očekujete”. Međutim, žene koje su razumjele da je klimakterij jedan prirodni prijelazni period osjećale su se “manje uznemireno, deprimirano i razdražljivo te su imale više nade u svoje živote”.

Što je klimakterij?

Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary definira klimakterij na sljedeći način: “Razdoblje prirodnog prestanka menstruacije koje obično nastupa između 45. i 50. godine.” Klimakterij je bio kategorično označen i kao konačni prestanak menstruacije.

Kod nekih žena naglo dođe do prestanka menstruacije; jedna menstruacija prestane a druga se nikada ne pojavi. Kod drugih žena menstruacije postanu neredovite, pojavljuju se u intervalima od tri tjedna do nekoliko mjeseci. Kad prođe čitava godina u kojoj nije imala menstruaciju, žena može pouzdano zaključiti da je u vrijeme njene posljednje menstruacije nastupio klimakterij.

Kada i zašto nastupa klimakterij

Na vrijeme nastupanja klimakterija mogu utjecati naslijeđene sklonosti, bolest, stres, lijekovi te kirurški zahvat. U Sjevernoj Americi klimakterij u prosjeku nastupa oko 51. godine. Vrijeme nastupanja obično se proteže od ranih 40-ih do sredine 50-ih a rijetko kad ranije ili kasnije. Statistike pokazuju da žene koje puše obično ranije uđu u klimakterij, a žene koje imaju veću tjelesnu težinu obično kasnije uđu u klimakterij.

Pri rođenju ženini jajnici sadržavaju sve jajne stanice koje će ona ikada imati, a one broje nekoliko stotina tisuća. Tokom svakog menstrualnog ciklusa sazrije 20 do 1 000 jajnih stanica. Zatim jedna jajna stanica, ili ponekad više njih, biva ispuštena iz jajnika te je spremna za oplodnju. Druge zrele jajne stanice propadnu. Zajedno s procesom sazrijevanja jajne stanice, redovito se povećava i smanjuje razina hormona estrogena i progesterona.

Kad žena prijeđe svoje kasne 30-te, počinje opadati razina estrogena i progesterona, bilo to postepeno ili neuredno, i možda nije više slučaj da se kod svake menstruacije oslobađaju jajne stanice. Menstrualni ciklusi postaju neredovitiji, obično se javljaju u dužim intervalima; menstrualno krvarenje mijenja se po svom izgledu, postaje slabije ili pak obilnije. Na kraju se više ne oslobađaju jajne stanice i prestaju menstrualni ciklusi.

Posljednja menstruacija predstavlja vrhunac procesa promjena razine hormonâ i funkcije jajnikâ, koji zna trajati i po deset godina. Međutim, 10 do 20 godina nakon menopauze jajnici i dalje proizvode manje količine estrogena. Nadbubrežne žlijezde i masne stanice također proizvode estrogen.

Značajne promjene u životu

Prilikom smanjivanja razine estrogena stradaju tkiva koja su osjetljiva na estrogen ili su ovisna o njemu. Smatra se da valovi vrućine nastaju uslijed djelovanja hormona na dio mozga koji je odgovoran za reguliranje tjelesne temperature. Ne zna se točno kako oni nastaju, ali izgleda da je tjelesni termostat prilagođen na niže temperature tako da temperature koje su prije bile ugodne za tijelo naglo postaju previsoke, pa krv navire u glavu a tijelo se oznoji kako bi se ohladilo.

Gail Sheehy primjećuje u svojoj knjizi The Silent Passage—Menopause: “Polovina svih žena koje imaju valove vrućine počet će ih osjećati dok još uredno imaju menstruaciju, počevši već u dobi od četrdeset godina. Istraživanja su pokazala da kod većine žena valovi vrućine traju dvije godine. Kod jedne četvrtine žena traju pet godina. A kod deset posto žena traju do kraja života.”

U tom razdoblju ženinog života, dok opadaju razine estrogena, vaginalno tkivo postaje tanje i gubi vlažnost. Drugi simptomi koji se javljaju kod žena, kaže Gail Sheehy, mogu uključivati “noćna znojenja, nesanicu, inkontinenciju, iznenadne napadaje nadutosti u predjelu struka, palpitacije srca, plakanje bez razloga, ispade gnjevnog ponašanja, migrene, svrbljivu, naježenu kožu [i] rupe u sjećanju”.

Razdoblja depresije

Uzrokuje li smanjenje estrogena depresiju? To je pitanje bilo tema mnogih rasprava. Čini se da odgovor leži u tome da je kod nekih žena to slučaj, naprimjer kod onih koje su prije menstrualnih ciklusa doživljavale nagle promjene raspoloženja te kod onih koje uslijed noćnih znojenja pate od pomanjkanja sna. Izgleda da su žene iz ove grupe jako osjetljive na emocionalni učinak hormonalnih promjena. Prema riječima Gail Sheehy, te žene obično “dožive veliko olakšanje kad dospiju u razdoblje postmenopauze” i kad im se razine hormonâ stabiliziraju.

Žene koje uslijed radioterapije, kemoterapije ili kirurškog odstranjivanja oba jajnika naglo uđu u klimakterij vjerojatnije će iskusiti teže simptome. Ti postupci mogu uzrokovati nagli pad razina estrogena a time i početak klimakterijskih simptoma. U tim slučajevima može se, ovisno o ženinom zdravstvenom stanju, prepisati nadomjesno liječenje estrogenom.

Intenzitet i vrsta simptoma koje žene doživljavaju znatno se razlikuju od žene do žene, čak i među onima koje su u srodstvu. To je zato što se razine hormona razlikuju od žene do žene i smanjuju se u različitim omjerima. Osim toga, žene, dok se približavaju klimakteriju, nose u sebi različite emocije, stresove, sposobnosti svladavanja poteškoća i očekivanja.

Vrijeme klimakterija često se podudara s drugim stresnim okolnostima u ženinom životu, kao što su briga za ostarjele roditelje, zapošljavanje, doživljavanje toga da djeca odrastu i odu od kuće te druge prilagodbe u srednjim godinama života. Ti stresovi mogu uzrokovati tjelesne i emocionalne simptome, uključujući gubitak pamćenja, pomanjkanje koncentracije, uznemirenost, razdražljivost i depresiju, koji bi se mogli pogrešno pripisivati klimakteriju.

Jedna faza u životu

Klimakterij ne predstavlja kraj ženinog vrijednog i korisnog života — samo njenog reprodukcijskog života. Nakon ženine posljednje menstruacije njena su raspoloženja obično stabilnija, ne mijenjaju se s mjesečnim hormonalnim ciklusima.

Premda smo se usredotočili na prestanak menstruacije, budući da je to jedna očigledna promjena, on je samo jedna od manifestacija u procesu prijelaza u kome žena ostavlja za sobom reproduktivno razdoblje svog života. Pubertet, trudnoća i rođenje djeteta također su prijelazni periodi popraćeni hormonalnim, tjelesnim i emocionalnim promjenama. Klimakterij je, dakle, posljednje, no ne i jedino razdoblje promjena u ženinom životu koje su uzrokovane hormonima.

Stoga je klimakterij jedna faza u životu. “Možda će”, napisala je bivša glavna urednica časopisa Journal of the American Medical Women’s Association, “ljudi prestati gledati na klimakterij kao na krizu, ili čak kao na ‘promjenu’, i možda će je primjerenije smatrati ‘još jednom promjenom’.”

Knjiga Women Coming of Age ohrabrujuće kaže da je kraj ženine plodnosti “jednako tako prirodan i neizbježan kao i njen predodređeni početak. Nastupanje klimakterija zapravo je znak tjelesnog zdravlja — znak da biološki sat u [ženinom] tijelu dobro funkcionira”.

Međutim, što se može učiniti da bi se prijelazno razdoblje učinilo što ugodnijim? I kako mogu bračni drug i članovi obitelji pružati podršku za vrijeme tog prijelaznog životnog razdoblja? Ova će se pitanja razmatrati u sljedećem članku.

[Slika na stranici 6]

Klimakterij se često podudara s drugim stresnim okolnostima, uključujući i brigu za ostarjele roditelje