Mladi pitaju...
Što učiniti kad roditelji viču na mene?
“ZAŠTO roditelji ne mogu samnom razgovarati bez vikanja?” pita Katja. Slično se žali i Marta: “Nije važno o čemu razgovaramo, razgovor završavamo vrišteći jedan na drugoga.” Da li ti poznato zvuče ove Katjine i Martine riječi? Ako da, tada se najvjerojatnije pitaš —
Zašto vikanje?
Budimo realni. Više puta je potrebno govoriti nešto glasnije. Možda te treba probuditi za školu ili pozvati na jelo. Ne očekuješ valjda da ti se šapće, zar ne? I roditelji mogu biti ponekad opravdano uzrujani.
Na primjer, Biblija izvještava kako su roditelji, Josip i Marija, poveli Isusa sobom u Jeruzalem, kad je bio star 12 godina, radi obožavanja. Kada se obitelj vraćala kući, tek su potkraj dana shvatili da Isus nije s njima. Poslije trodnevnog traženja našli su Isusa u Jeruzalemu u hramu, kako sluša i ispituje učitelje. Možeš li zamisliti zabrinutost u Marijinom glasu, kada je rekla: “Sine, zašto si nam to učinio? Tvoj otac i ja bili smo strašno zabrinuti pokušavajući te pronaći” (Luka 2:48, Today’s English Version, Moderni engleski prijevod).
Kao i u Isusovom slučaju, mogu se lako pojaviti nesporazumi. Međutim, problem nastaje u slučaju kada očekuješ normalan odgovor, a umjesto njega čuješ vikanje. Ako o svemu razmišljaš, možda ćeš lakše razumjeti zašto se to ponekad događa. Na primjer, zapazi što su rekli neki mladi:
Mihaela: “Moja mama je veoma nestrpljiva i ponekad nema mnogo razumijevanja, a ja često zaboravim činjenicu, da je zaposlena i da mora brinuti za djecu.”
Hari: “Smeta me kad je moja majka agresivna prema meni. To se događa kad se s posla vrati uzrujana, poslije napornog dana. Volio bih da ne mora raditi.”
Denis: “Moj najveći problem je kod kuće s mojim ocem. Ja razumijem da on ima mnoge odgovornosti i brige, međutim, on ih uvijek iskaljuje na ostalom dijelu obitelji.”
Osvrni se na iznesene probleme. Svakodnevno se jedan ili oba tvoja roditelja mogu suočiti s zahtijevnim šefom ili s teškoćama koje se događaju među kolegama na poslu. Financijski problemi, bolest, pa čak i sama nesigurnost tvojih roditelja može djelovati na način, kako razgovaraju s tobom. Ovi problemi ne opravdavaju njihovo vikanje, ali ti pomažu shvatiti zašto ponekad dolazi do vikanja. (Usporedi Efežanima 4:31, 32.)
Zar nije istina, da i ti ponekad povisiš svoj glas, možda čak i na svoje prijatelje? “Jer svi često griješimo”, izvještava Biblija (Jakov 3:2). Sjeti se Pavla, Barnabe i Marka. To su bili ljudi, koji se pohvalno spominju u Bibliji. Budući da je Barnaba htio povesti Marka na Pavlovo drugo misionarsko putovanje, a Pavao se s tim nije slagao, “došlo je do žestoke provale srdžbe” (Djela apostolska 15:39). Dakle, uzrujani roditelji mogu ponekad također podignuti svoj glas. Ako se to dogodi, evo nekoliko prijedloga:
Ne pokušaj
... uzvraćati vikanjem! Možda je najuobičajenija klopka u koju ljudi upadaju, “takmičenje u vrištanju.” “Počela sam joj uzvraćati vrištanjem”, kaže Marion o svojoj majci. Da li je to mudro? “Srdžba i raspaljivost stvaraju potpuno poraznu situaciju”, kaže Bili Nolan, socijalni radnik iz Salema u Massachusettsu. Koliko li je samo bolje slijediti savjet iz Priča Salamunovih 15:1: “Odgovor, kada je blag, odvraća bijes, a riječ koja uzrokuje bol pojačava srdžbu.”
... Rugati se! Da li si sklon grditi svoje roditelje? Bi li to bilo razumno? “Poštuj svog oca, i svoju majku”, zapovjed je u Efežanima 6:2. Rugati se svojim roditeljima ili ih ismjehivati, nikako ne bi bilo iskazivanje časti. Biblija upozorava: “Svakoga koji ismijava svog oca ili prezire svoju majku u njenoj starosti, trebali bi pojesti strvinari ili mu divlji gavranovi iskljuvati oči” (Priče Salamunove 30:17, TEV). Želiš li da te tvoji roditelji ismijavaju? Sigurno ne želiš! Dakle, zašto to onda činiti svojim roditeljima?
... Praviti scene ili se mrštiti? Namrgođenost, zlovoljnost, ili plač jedino dramatiziraju tvoju nezrelost. Takvo postupanje neće pomoći tvojim roditeljima da shvate tvoj položaj, a može izazvati neugodne posljedice. Kralj starog Izraela, Ahab je jednom poželio vinograd, koji je graničio s njegovom palačom. No, kada nije mogao kupiti taj vinograd, što se dogodilo piše u 1. Carevima 21:4: “Poslije toga se Ahab vrati svojoj kući, mrzovoljan i pokunjen. ... Tada leže na svoju postelju i okrene svoje lice, i nije htio jesti kruha.” Ahabovo samosažaljenje imalo je tragične posljedice. Zbog toga opominju Priče Salamunove 18:1 slijedeće: “Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru” (ST).
... Biti previše osjetljiv! Zastoj i razmisli: Koliko su bili glasni tvoji roditelji? Naročito ćeš biti osjetljiv na reagiranje tvojih roditelja, kad im govoriš o svom problemu ili kad moliš za nešto, što si stvarno želiš. Ako se osjećaš povrijeđen, sjeti se: “Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu” (Priče Salamunove 19:11, ST).
... Prestati razgovarati! Ako prestaneš razgovarati sa svojim roditeljima, kako ćeš izraziti što misliš? Kako će znati što osjećaš? Ako si sklon ‘vratiti milo za drago’, tada shvati da se time samo osvećuješ roditeljima, a to ti neće odstraniti tvoje probleme. Biblija ohrabruje: “Ne nagli u svom duhu postati uvredljivim” (Propovjednik 7:9).
Umjesto toga pokušaj
... Pažljivo slušati! Pa, ako tvoji roditelji i viču, “Slušaj svoga oca ... i ne preziri svoju majku” (Priče Salamunove 23:22). T će ti pomoći razumjeti osjećaje tvojih roditelja, a možda i otkriti zbog čega su povisili svoj glas.
... Pokoravati se! Savjeti bi se trebali slijediti bez obzira da li su izrečeni nježno ili glasno. Sa poslušnošću pokazuješ istinsku “mudrost odozgo”, koja je “spremna pokoriti se” (Jakov 3:17). Ako spremno izvršiš stvari koje od tebe zahtijevaju tvoji roditelji, tada možeš biti siguran da ćeš im ugoditi — a vikanje će također prestati.
... Priznati pogrešku! Mnogo puta se viče nad tobom jer si prekršio kućni red, ili nisu učinio nešto, što si inače trebao učiniti? Jesi li sklon da se opravdavaš? Nemoj biti. Priznaj pogrešku. Daleko se lakše osloboditi slabih naginjanja, ako se priznaju pogreške.
... Razmisliti što ćeš reći! Priče Salamunove 15:28 kažu: “Pravednikovo srce smišlja kako će odgovoriti, a usta zloga brbljaju o lošim stvarima.” Razmotri svoj prohtjev ili problem pitanjima — kako, što i zašto. “Ako je to nešto za što znaš da će prouzročiti svađu, najprije se upitaj, zašto zapravo želiš iznositi tu informaciju”, zaključuje Dr Selma Miller. Nema sumnje, samo kratko razmišljanje o onome što ćeš reći, može često spriječiti provalu srdžbe. Istodobno će ti pomoći odlučiti koje su stvari uistinu sporne i zato ćeš govoriti samo o njima.
... Biti upućen! Ne obraćaj se svojim roditeljima samo tada kad već imaš problem. Razgovaraj s njima redovito o svakodnevnim događajima. Otkrij im svoje osjećaje. Saznaj također, kakva su shvaćanja, uvjerenja i osjećaji vrednovanja tvojih roditelja. To će održati obitelj u ljubavi i prijateljstvu, što će im omogućiti da se o najosjetljivijim stvarima raspravlja mirno.
... Govoriti u pravo vrijeme! Bitno je iznijeti prohtjeve ili raspravljati o problemima s roditeljima u pogodno vrijeme. Lijepo je to izrekao kralj Salamun: “Riječi izgovorene u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama.” (Priče Salamunove 25:11; usporedi Estera 4. i 5. poglavlje.) Budi budan kad su tvoji roditelji najopušteniji da bi se moglo razgovarati s njima.
... Biti realan! “U stvarnom životu je nemoguće živjeti s ljudima za koje se brinemo i izbjeći međusobno sukobljavanje”, rekao je psihoterapeut Jenny Englemann. Ona nastavlja: “Pravo prijateljstvo se ocjenjuje po tome, možemo li se lako suočiti s nesporazumima i konačno ih otkloniti.”
Nikad nemoj zaboraviti, da te tvoji roditelji istinski vole i da su iskreno zainteresirani za tvoje dobro. Zbog toga pokušaj prihvatiti gore navedene prijedloge i vidjet ćeš da će se tvoj odnos prema roditeljima uvelike poboljšati.
[Slike na stranici 22]
“Ako se razljutiš, tada uopće nemaš mogućnosti pobijediti”
“Blag odgovor odvraća bijes”