Promatrajmo svijet

Nalaz s tetragramatonom

Čitav niz novina u Saveznoj Republici Njemačkoj donio je početkom godine vijest, koja je u vezi s Božjim imenom “Jehova”. Prema izvještaju Jerusalem Post, izraelski arheolog Gabriel Barkay pronašao je u blizini brda Sion u Jeruzalemu, do sada najstariji predmet s Božjim imenom. Riječ je o jednom malom srebrnom amuletu “s hebrejskim natpisom ‘JHVH’ (Jehova) koji potječe iz 7. stoljeća pr. n. r. vr.” (Nordwest — Zeitung, 12. 1. 83). “Nakon 150 godina dugog arheološkog iskopavanja u Jeruzalemu, ovo je prvi puta da je iskrsnulo Božje ime na hebrejskom”, objasnio je arheolog. Već 1935. prilikom iskopavanja u utvrdi Lahis pronađene su glinene posude, na kojima je stajalo Božje ime u obliku Tetragramatona (JHVH). Radilo se o takozvanim Lahis pismima, o dopisivanju s vojnim porukama. I pisma su potjecala iz 7. stoljeća pr. n. r. vr., što pokazuje da je Božje ime u to vrijeme bilo u općoj upotrebi.

Katolički tjednik Kršćanin u sadašnjosti (6/83.) također je izvijestio o tom nalazu u članku pod naslovom “Najstariji rukopis riječi ‘Jahve’”. No, u tom izvještaju se govori samo o “riječi”. Nijednim slogom se ne spominje da se pri toj “riječi” radi o imenu živog Boga, dok nas je Isus u svojoj uzornoj molitvi naučio da molimo da se sveti to ime (Matej 6:9).

Vatikan priznaje nauku o evoluciji

“Nekoliko tjedana nakon 100 godišnjice smrti Charlesa Darwina, osnivača teorije porijekla životinjskih i biljnih vrsta”, kaže se u švicarskom dnevniku Tages-Anzeiger (7. 12. 82.) “izdalo je najviše znanstveno udruženje katoličke crkve objašnjenje u prilog povijesti roda”. Na zasjedanju papinske akademije znanosti suglasili su se Vatikanu bliski znanstvenici “načelno s načinom razvitka primata (muških životinja) u koje spada i čovjek, tijekom proteklih 30 milijuna godina”. Oni “priznaju također postojeće rodbinske veze” između gorile, orangutana, čimpanze i čovjeka. U zaključnom objašnjenju je stajalo: “Mi priznajemo da postoji međuprostor za razlike u gledištima po pitanju stvaranja vrsta i promjena povijesti roda. Unatoč tome uvjereni smo da se mnoga gledišta o promjeni mišljenja podrijetla čovjeka ne temelje na uobičajenim tvrdnjama.” (Vidi također Nature, svezak 299, str. 395.)