Joga — nešto za tebe?
Od dopisnika “Probudi se!” iz Indije
ANA osjeća jake bolove u predjelu donjeg dijela kičme, pa sve do nogu. Da bi joj bilo lakše sjeda na pod. Sjedeći tako na petama, gornji dio tijela uspravlja kao svijeću. Zatim ispruža desnu ruku i podiže kažiprst. Tako Ana zauzima položaj tijela, koji se u jogi označava munja (Sanskrt: Vajra Asana). Ona je uvjerena da je taj položaj terapija za njen išijas. Dakle, Ana je jedna od milijuna osoba, koje se bave jogom iz nereligioznih razloga.
Zašto je joga postala popularna diljem svijeta? Neki odgovaraju: “Jer se uz pomoć joge poboljšava zdravlje”. No, je li joga prvenstveno terapija? Neki kažu da ona oslobađa sakrivene talente. Da li je to točno? Drugi misle da joga unapređuje mirno raspoloženje, ili da ublažava nezadovoljstvo i napetost. Je li joga uistinu tako neproblematična, kako to misle milijuni ljudi? Što je joga? Ako je joga toliko popularna u tvojoj zemlji ili ako se baviš njome radi zdravlja, potrebno je da znaš nešto o njoj.
Joga je potpuno hinduistička. To je kompleksni sistem hinduističke filozofije. Riječ “joga” izvodi se iz sanskrtske riječi yuja, što znači “jaram”. U indijskom časopisu Vedanta Kesari, izdanje od decembra 1981., koji izdaje Ramakrishna Mission, piše dr. B. S. Surti: “Glavna svrha joga filozofije sastoji se u posredovanju pomoćnog sredstva, kroz koje se ljudska duša može u potpunosti sjediniti s najvećim duhom.” Pobliže objašnjenje i definiciju pojma joga dao je Hindus Swami Harshananda: “Joga ili jedinstvo individualne ličnosti nastaje kroz jogu ili Samadhi (joga trans), kad se (duševni sukobi) obuzdaju, potisnu i odstrane i to pravilnom disciplinom i vježbom. Takova disciplina i vježba je također joga.” Kratko rečeno, za Hindusa je joga sjedinjenje pojedinca s Bogom.
Sveta knjiga Hindusa Bhagavadgita vrijedi kao “najbolji joga vodič”, a svako od njenih 18 poglavlja obrađuje neki drugi oblik joge. Jedno od njih, takozvano Hatha joga osobito ističe tjelesne vježbe i vježbe disanja, a na mnogo mjesta hvali se kao sredstvo za unapređivanje zdravlja.
Onaj tko se bavi jogom naziva se jogi. Ardjuna, glavna figura Bhagavadgita poziva: “Postani jogi.” Indijac Swami Chidananda savjetuje hinduističke vjernike: “To je vaš glavni zadatak, vaš najveći dharma (sveti zakon). U tome leži vaša prava i trajna sreća.”
Hindusko božanstvo Šiva označava se “gospodarem joge”. Šivu smatraju uzročnikom 84 načina držanja tijela u jogi. Konačno, cjelokupno porijeklo joge duboko je ukorijenjeno u nekršćanskoj religiji i povezano s istočnim božanstvima.
Joga za volju zdravlja?
Smatra se da je Patanjali, indijski naučnik starog vijeka sistematizirao joga filozofiju, prikazavši osam stepenica, kojima se navodno može postići sjedinjenje s “vječnim”. To sjedinjenje treba prouzročiti dobro zdravlje. Prema hinduskom vjerovanju Patandjali je naveo 14 zapreka na putu k cilju joge, među koje ubraja loše tjelesno zdravlje i “udove koji ne odmaraju”. Dakle, zdravlje i različiti položaji tijela su bitni sastavni dijelovi joga filozofije. Asana, ili pravilno držanje tijela jest treća od tih osam stepenica, a u Zapadnom svijetu uživa veći ugled od ostalih. Ostale stepenice koje su na Zapadu prihvaćene u jogu, jesu vladanje disanjem, koncentracija i meditacija.
Pa ipak, zdravlje nije glavni cilj joge. Hinduski pisac Swahananda kaže: “Onaj tko traži duhovno, uvijek će zdravstvene prednosti smatrati sporednim pojavama, koje su podređene glavnom cilju, naime, prepoznavanju Boga.”
No, ti možda misliš: “Ja ne tražim duhovno; želim samo dobro zdravlje”. Ali, zapazi što o zdravlju i jogi piše branilac joge, imenom Siddhinathananda. U indijskom časopisu Vedanta Kesari on kaže: “Moć (joge) da posreduje tjelesno zdravlje doprinosi njenoj obljubljenosti. Ali, upotrebljavati je u bilo koju drugu svrhu, osim u duhovnu, je zloupotreba.”
Je li točna tvrdnja da joga oslobađa sakrivene sile? Ako da, može li ona koristiti pravim kršćanima? Odgovor nalazimo u upozorenju Hindusa Tapasyanande: “Postoji nešto u čemu treba kod joge biti posebno oprezan. Prilikom bavljenja jogom pojavljuju se... (natprirodne sile).” U to on ubraja vidovitost, “oštar sluh” i bestežinsko stanje. On dodaje: “Te sile postaju moćan Frankenštajn, koji uništava svog uzročnika.”
U vezi s time zaključuje Haridas Chaudhuri u knjizi Integral Yoga: “Centralna psihofizička snaga sakrivena u ljudima zove se kundalini, zmijska snaga. Kad se kundalini dinamizira pojedinac doživljava ključanje energije iznutra prema van. Tada se stimuliraju centri apstraktnog opažanja (ASW).” Bi li želio koristiti tu vrstu energije — čak kad bi ti to donijelo neke zdravstvene prednosti?
Da li je joga za tebe?
Odgovor ovisi o dvije točke gledišta: prvo od tvog životnog cilja i drugo od tvojih mjerila vrijednosti i temeljnih načela. Prije nego se započneš baviti jogom, ili odlučiš nastaviti time, moraš uzeti u obzir tko je “vječni” s kime se želiš sjediniti. Bi li rado imao veze s natprirodnim duhovnim silama koje pokušavaju vladati tobom? Onaj tko se bavi jogom mora računati s time. Da, bavljenje jogom može nekoga umiješati u okultizam. Neki nekadašnji jogi sa Zapada je rekao: “Vlada mišljenje da se svladavaju neke druge, u svemiru sakrivene sile. No, danas moram sa zaprepaštenjem utvrditi da one zapravo svladavaju nas.”
ASW, “vidovitost” i levitacija su u potpunosti povezani sa spiritizmom. Biblija dovodi spiritizam u vezu s opasnim uzročnicima — zlim duhovnim silama ili demonima (5. Mojsijeva 18:10-12; Djela apostolska 16:16-18). Dakle, kako može kršćanin smatrati korisnom neku metodu za sačuvanje tjelesnog zdravlja, ako ona krije u sebi opasnost po njegovo duhovno zdravlje?
Neki misle da mogu odvojiti navodno bezazlene oznake joge, od onih koje se smatraju štetnima. Ali, to je izgleda nemoguće, što je razvidno iz slijedeće izjave, koju nalazimo u jednom rječniku hinduizma: “Niti jedan sistem joge nije izoliran, nego je često povezan s elementima drugog.” Je li onda čudno da neki zaključuju kako bavljenje jogom znači poslati pozivnicu demonima?
Za primjer toga kako ljudi mogu neželjeno biti umiješani u štetnu praksu, neka nam posluži slučaj iz povijesti starog doba. Izraelski narod je obožavao Jehovu, Boga Biblije, koji je tražio “isključivo predanje” (2. Mojsijeva 20:5). Izraelci su doselili u zemlju u kojoj su bili okruženi obožavateljima bala, hanaanskog boga kiše i plodnosti. Bili su jasno upozoreni da se ne upuštaju u krivo obožavanje, a ipak su to učinili. Kako? Zar nisu znali da bal nije ništa drugo do od ljudi učinjeni kip?
Budući da su Izraelci živjeli od poljoprivrede, normalno je da su bili zainteresirani za poboljšanje ratarstva i stočarstva. Ali, oni su očekivali pomoć od krive strane — od Hananeja. Postupno su počinjali oponašati Hananeje, gledajući na bala, kako bi osigurali plodnost svojih životinja i polja. Klica materijalističkih želja polako se uvlačila između njih i isključivog predanja Jehovi, dok konačno nisu prihvatili obožavanje bala i tako potpuno otpali (Suci 2:11-13). Bi li ti kao kršćanin dozvolio da želja za dobrim zdravljem potkopa tvoj odnos s Bogom?
Očigledno je da redovito tjelesno vježbanje doprinosi razvitku mišića, da smanjuje napetost, te poboljšava držanje tijela i disanje. Biblija priznaje da to može biti korisno. Ali, za razliku od joge, ona odvaja tjelesno vježbanje od religije, kad kaže: “Tjelovježba donosi malu korist, a pobožnost donosi potpunu korist, jer joj pripada obećanje života — života sadašnjega i budućega” (1. Timoteju 4:8, ST).
Iako je izbor metode tjelesnog vježbanja i zdravstvene njege osobna stvar, kršćanin treba sigurno izabrati djelatnosti koje se dopadaju Bogu Jehovi i koje ga čuvaju od svega što bi ga moglo uvući u jaram religioznih predodžbi nespojivih s obožavanjem Boga. Time kršćanin dovodi svoj život u sklad s pozivom koji je Isus Krist uputio svojim sljedbenicima: “Uzmite jaram moj na sebe i naučite se od mene (i postanite moji učenici, NS) jer sam ja krotak i smjeran u srcu i naći ćete pokoj (osvježenje, NS) dušama svojim. Jer je jaram moj blag i breme je moje lako” (Matej 11:29, 30).
[Istaknuta misao na stranici 16]
“Upotrebljavati je u bilo koju drugu svrhu, osim u duhovnu, je zloupotreba.”
[Istaknuta misao na stranici 17]
Vlada mišljenje da se svladavaju sakrivene sile. No, morao sam utvrditi da one zapravo svladavaju nas.