¿MBAʼÉICHAPA OJEPURU HÍNA NE KONTRIVUSIONKUÉRA?
Jasegi ñaimprimi umi puvlikasión ojepuruvéramo jepe pe teknolohía
1 DE ABRIL DE 2026
¿Mbaʼéichapa nde elee jepi nde Biblia ha umi puvlikasión? Oĩ ñande apytépe heta ndoipuruvéimava umi lívro térã rrevísta impréso, síno oipuru iselulár térã itávlet olee hag̃ua umíva. Posívlemente ko artíkulo voi elee hína upéicha. ¡Ajépa javyʼaite jareko haguére heta informasión jw.org-pe ha pe aplikasión JW Líbrarype!
¿Mbaʼérepa koʼág̃a ojereko hetaite puvlikasión Internétpe? Pórke heta Testígope ifasilve oipuru upéva, ha pórke oleéramo umi informasión iselulár guive ikatu ojapo hetave mbaʼe ndaikatúiva ojapo umi puvlikasión imprésope. Avei predikasiónpe jasegi añete ñantrega umi puvlikasión umi ogajárape, péro koʼág̃a prinsipálmente ñañemongetase hendivekuéra.
Upéicha rupi, ñakomparátaramo pe kantida oñeimprimi vaʼekue 10 áño atrás, koʼág̃a saʼietereive oñeimprimi, mas de la mita voi oguejy pe kantida. Áño 2015-pe, ojepurueterei mboyve JW Library oñemboguejy hag̃ua umi puvlikasión, la majoría umi imprénta jarekóva ombaʼapo vaʼekue 16 órare voi al día. Ha algúno imprénta haimete voi ombaʼapo kuri 24 órare. Péro koʼág̃a umíva ombaʼapo 8 óra al díantema.
Péro ndahaʼéi ñande Testígo añónte la saʼive ñaimprimíva. Umi expérto heʼi koʼág̃arupi saʼietereiveha umi mbaʼe oñeimprimíva, por ehémplo umi diário ha rrevísta. Upévare ikatu hína ñapensa: Siéndo ke koʼág̃a la majoría umi hénte olee informasión iselulárpetenma, ¿tekotevẽitipa ñande jasegi ñaimprimi umi puvlikasión? Si. Jahechamína mbaʼérepa jaʼe upéva ha mbaʼéichapa ne kontrivusión oipytyvõ hína upearã.
Mokõi ermána Maláuipe ojapo peteĩ kúrso bíblico ha oipuru pe folléto Jaikóta vyʼápe impréso
¿Mbaʼérepa tekotevẽiti ñaimprimi umi puvlikasión?
Oĩ algúno ñane ermáno ha ermána odependetéva voi umi puvlikasión imprésore. Jahechamína unos kuánto ehémplo:
“Che aipuru umi puvlikasión impréso pórke ndacheládoi. Che ningo ndaikatúi ajogua la che selularã, ha ni la ikatúramo, ijetuʼúta chéve akarga hag̃ua la ivatería pórke pe che aikohápe ou ha oho la lus. Upévare chéve g̃uarã ideprovechoiteve umi puvlikasión impréso” (Odete, Mozambique).
“Chéngo chemboriahueterei ha upévare ndaikatúi ajogua la che selularã. Ha la ajoguáta mbaʼéramo, peteĩ ivaratomíva la ikatútava ajogua, péro umívango ndoikoguasúi ha oñembyaipa rei. Upévare naikuéntai chéve ajogua la che selularã pórke manterei aarreglaka vaʼerã, ha upe aja ndaikatumoʼãi alee umi puvlikasión” (Linley, Malaui).
“Ore ningo oremboriahu legálmente, upévare umi mokõi che membykuñándi peteĩ selulárnte roipuru. Ha rreunionhápe katu roñoturna jepi: peteĩva oipuru aja pe selulár, mokõi oipurúmante umi puvlikasión impréso” (Sinine, Micronesia).
Oĩ avei umi ermáno ha ermána si ikatúva omboguejy umi informasión iselulár térã itávletpe, péro haʼekuéra oipuruseve umi puvlikasión impréso. Jahechamína unos kuánto ehémplo:
“Che aipuru jepi che selulár alee hag̃ua umi puvlikasión. Péro ajepreparáta jave rreunionrã apreferi umi imprésova, pórke igustove chéve alee upe guive ha areko pe informasión che pópe voi. Amarkase avei umi rrespuésta ha askrivise pe ikostádore. Ikatúngo avei añete amarka ha amoĩ umi nóta che selulárpe, péro ajapóramo upéva pe imprésope haʼetévaicha chéve pe informasión opokovéva cherehe ha chemanduʼa porãve la astudia vaʼekuére” (Márcia, Brasil).
“Chéve ifasilve alee umi puvlikasión impréso, pórke aleéramo che selulár térã távletpe chembohesa kaneʼõiterei. Avei chéve cheforsaʼi pe teknolohía, por ehémplo namboguejykuaái umi puvlikasión, ndahekakuaái informasión ha namoĩkuaái umi nóta” (Selina, Mozambique).
“Che tódo el día voi aipuru che selulár ha avei pe komputadóra. Péro astudiáta jave añemoag̃uive hag̃ua Jehováre ndaipurusevéima umíva, síno chegustave umi puvlikasión impréso. Upéicha ikatu trankilove alee pórke ndachedistraéi umi mensáhe og̃uahẽva jepi” (Guillaume, Canadá).
“Ñañemongeta jave umi héntendi predikasiónpe, ijetuʼu jepi jajerure chupekuéra la inúmero ñamondo hag̃ua chupekuéra umi puvlikasión. Upévare upe kásope ikuentave jahejánte chupekuéra umi puvlikasión impréso. Avei umi lugár ore ropredikahápe ipeligróso jepi, upévare umichahárupi ndoroipuruguasúi jepi ore selulár térã távlet” (peteĩ superintendénte de sirkuíto oĩva Sudaméricape).
Hetápe ogustave umi puvlikasión impréso ojepreparáta jave rreunionrã
¿Mbaʼépa ojejapo hína oñepytyvõ hag̃ua umi ermáno oikotevẽva térã opreferívape umi puvlikasión impréso?
Oñemeʼẽ umi ermánope la oikotevẽva hikuái
Ko múndo tuichakuére oĩ 9 sukursál orekóva imprénta. Pe áño de servísio 2025-pe oñeimprimi kuri mas de 1.500 millón de puvlikasión, umíva apytépe mas de 3 millón Biblia, mas de 18 millón lívro ha mas de 941 millón tratádo ha invitasión. Ojejapo hag̃ua upéva ojegasta kuri mas de 35 millón de dólar.a Ha umi 3 áño ohasa vaʼekuépe ojepuru kuri 10 millón de dólar rupi ojejapo hag̃ua mantenimiénto umi imprénta ha umi ekípo de enkuadernasiónpe.
Ikatu hag̃uáicha ojepuru porã umi kontrivusión, oñeimprimi sólamente umi mbaʼe oikotevẽtava ñane ermanokuéra. Jaʼéma haguéicha, koʼág̃a nañantregaguasuvéima umi puvlikasión japredika jave, upéva rangue ñande ñañemongetaseve umi héntendi. Upéicha rupi umi 10 áño ohasa vaʼekuépe saʼivéma oñeimprimi pe rrevísta ¡Pepáyke! Anteve oñeimprimi kuri káda áño 86 rrevísta por puvlikadór, ha koʼág̃a katu oñeimprimi 11 por puvlikadórntema. Péro umi ermáno oipuruve koʼág̃arupi umi tarhéta de kontákto, upéicha rupi koʼág̃a upéva el tríple voi oñeimprimi la oñeimprimi vaʼekuégui 2020-pe.
“Ñandejára ningo de verda ojepyʼapy káda únore”
Heta ermáno ha ermána ovyʼaiterei osegi haguére oñeimprimi umi puvlikasión. Por ehémplo Ricardo, peteĩ ermáno oikóva Brasílpe heʼi: “¡Avyʼaiterei aime haguére Jehová organisasiónpe! Haʼe ningo nomboykéi avavépe ha omeʼẽ hetaiterei informasión iporãva entérope g̃uarã, tahaʼe umi oipurukuaa térã ndoipurukuaáivape g̃uarã pe teknolohía. Upéicha rupi ‘oimeraẽ ijuhéiva’ ha oikuaasevéva Ñandejárape ikatúta oaprende chugui ha ojesalva” (Apocalipsis 22:17). Avei Bernard, peteĩ ermáno oikóva Tahitípe heʼi: “Aagradeseterei ningo ojesegi haguére oñeimprimi umi puvlikasión. Upéva ohechauka porã mbaʼéichapa Jehová organisasión ñanderayhu, iñarandu ha imbaʼerechakuaa, pórke oñehaʼã oipytyvõ tahaʼe imitãva, ijedáva, iplátava térã imboriahúvape. Oipytyvõse voi enterovetévape ikatu hag̃uáicha oikuaa mbaʼépa omboʼe la Biblia. Upéva ohechauka porãiterei mbaʼeichaitépa Jehová ñanderayhu káda únope”.
Andréia, peteĩ ermána oikóva Brasílpe ovyʼaiterei la ikontrivusión ojepuru haguére oñeimprimi hag̃ua umi puvlikasión. Haʼe heʼi: “Ñandejára ningo de verda ojepyʼapy káda únore. Upévare iñorganisasión heta ogasta oñeimprimi hag̃ua umi puvlikasión, ikatu hag̃uáicha oñepytyvõ umi ndaikatúivape olee umi informasión selulárpe. Ha umi ermáno ombaʼapóva umi impréntape avei oipuru heta tiémpo ha iñenerhía ojapo hag̃ua upéva. Ha oimérire la che kontrivusión ojepuru sólamente oñeimprimi hag̃ua umi puvlikasión, lomímonte kon múcho gústo asegíta ameʼẽ”.
Grásiamante pendepojera haguére pemeʼẽ hag̃ua pene kontrivusión, umíva apytépe umi pemeʼẽva donate.jw.org rupive. Upéicha rupi ikatu ojesegi oñeimprimi umi puvlikasión umi oikotevẽvape g̃uarã ha avei umi opreferívape g̃uarã upéva.
a Pe pláta ojepurúva ko artíkulope haʼe dólar americano.