NIKASEMƆ 49
LALA 44 Sɔlemɔ Kɛhã Yelikɛbuamɔ
Hiob Wolo Lɛ Baanyɛ Aye Abua Wɔ Ni Wɔle Bɔ Ni Awoɔ Mɛi Ŋaa
“Agbɛnɛ, Hiob, ofainɛ bo miwiemɔi lɛ toi.”—HIOB 33:1.
NƆ NI WƆBAAKASE
Wɔbaana bɔ ni Hiob wolo lɛ baaye abua wɔ ni kɛ́ wɔyaawo mɔ ko ŋaa lɛ, wɔle nɔ ni wɔbaawie kɛ bɔ ni wɔbaawie lɛ wɔhã.
1-2. Mɛni hewɔ Hiob nanemɛi etɛ lɛ kɛ Elihu náŋ lɛ mlɛo akɛ amɛbaashɛje Hiob mii lɛ?
BE NI Hiob nɔ fɛɛ nɔ ŋmɛɛ lɛ lɛ, mɛi pii nu he. Hiob nanemɛi etɛ ni ji Elifaz, Bildad, kɛ Zofar hu nu nɔ ni eba Hiob nɔ lɛ he, ni amɛfã gbɛ kɛtee Uz koni amɛyashɛje emii. Be ni amɛyashɛ lɛ, nɔ ni amɛna lɛ hã amɛnaa kpɛ amɛhe waa.
2 Feemɔ Hiob shihilɛ lɛ he mfoniri okwɛ. Yɛ gbɛ ko nɔ lɛ, Hiob nɔ fɛɛ nɔ eje edɛŋ. Egwantɛŋi, tsinai, afukpɔŋɔi, kɛ tejii ni eyɔɔ lɛ fɛɛ ŋmɛɛ lɛ. Agbɛnɛ hu, etsuji lɛ ateŋ mɛi babaoo gboi, ni shĩa ni ebii lɛ yɔɔ mli lɛ kumɔ eshwie amɛnɔ ni amɛgboi. Oookɛɛ no kɛkɛ faaa lɛ, hela ko ni naa wa waa mɔ Hiob; asanei ni waa mɔ he waa tsɛ̃rɛ̃ lɛ kɛjɛ enane shishi kɛyashi epampam. Be ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ na lɛ lɛ, eta lamulu mli ni enii efee mɔbɔ. Mɛni amɛfee kɛye amɛbua amɛnaanyo ni miipiŋ waa nɛɛ? Amɛfeee nɔ ko, amɛta shi gbii kpawo sɔŋŋ ni amɛtswaaa amɛsɛŋ po. (Hiob 2:12, 13) Oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Elihu lɛ hu basara Hiob ni eta he ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ tara lɛ masɛi gbɛ. Naagbee mli aahu lɛ, Hiob fã enaa. Nɔ ni ewie lɛ hãa wɔnaa akɛ, enu he akɛ afɔɔɔ lɛ po kulɛ ehi, ni ená kulɛ egbo. (Hiob 3:1-3, 11) Eyɛ faŋŋ akɛ, ehe miihia ni Hiob nanemɛi lɛ ashɛje emii waa. Nɔ ni hii nɛɛ baawie kɛ bɔ ni amɛbaawie lɛ amɛhã lɛ baahã ana kɛji nanemɛi kpakpai ji amɛ. Agbɛnɛ hu, ebaahã ana kɛji Hiob sane kã amɛtsui nɔ waa.
3. Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?
3 Yehowa hã Mose ŋmala nibii ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ kɛ Elihu wie kɛ nibii ni amɛfee lɛ eshwie shi. Eeenyɛ efee akɛ, mumɔ fɔŋ ko ni hã Elifaz wie nibii ni ewie lɛ ekomɛi, shi Elihu lɛ, Yehowa ni hã ewie nibii ni ewie lɛ. (Hiob 4:12-16; 33:24, 25) Ebɛ naakpɛɛ akɛ, ŋaawoi kpakpai kɛ ŋaawoi gbohii fɛɛ yɛ Hiob wolo lɛ mli. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaana bɔ ni Hiob wolo lɛ baaye abua wɔ kɛ́ wɔyaawo mɔ ko ŋaa. Klɛŋklɛŋ lɛ, wɔbaasusu nɔkwɛmɔnɔ gbonyo ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ fee lɛ he. No sɛɛ lɛ, wɔbaasusu nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni Elihu fee lɛ hu he. Kɛfata he lɛ, wɔbaakwɛ nɔ ni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ Hiob wolo lɛ mli, kɛ nɔ ni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli.
GBƐ NI HIOB NANEMƐI ETƐ LƐ TSƆ NƆ AMƐWO LƐ ŊAA
4. Mɛni hewɔ Hiob nanemɛi etɛ lɛ eyanyɛɛɛ amɛshɛje emii lɛ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)
4 Biblia lɛ kɛɛ, be ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ nu nɔ ni eba Hiob nɔ lɛ, amɛtee koni ‘amɛyaye lɛ ŋkɔmɔ, ní amɛshɛje emii.’ (Hiob 2:11) Shi bɔ ni nibii tee lɛ ehã lɛ hãa wɔnaa akɛ, amɛyashɛɛɛ nakai oti lɛ he. Mɛni hewɔ? Kɛhooo kwraa lɛ, yiŋtoi etɛ ahewɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, amɛyamu sane naa oya tsɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, amɛyasusu akɛ Yehowa miigbala Hiob toi yɛ esha ko ni efee lɛ hewɔ.a (Hiob 4:7; 11:14) Nɔ ni ji enyɔ lɛ, kɛ́ obo nibii ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ wie lɛ toi lɛ, obaakɛɛ nɔ ni nilee yɛ mli aahu, shi yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛwiemɔi lɛ kumɔ etsui ni ewooo lɛ hewalɛ kwraa. (Hiob 13:12) Bildad kɛɛ Hiob shii enyɔ sɔŋŋ akɛ eewie tsɔ. (Hiob 8:2; 18:2) Ni Zofar hu kɛ ewiemɔi tsɔɔ akɛ Hiob “bɛ jwɛŋmɔ.” (Hiob 11:12) Nɔ ni ji etɛ lɛ, eeenyɛ efee akɛ be ni amɛkɛ Hiob wieɔ lɛ amɛbolɔɔɔ amɛwooo lɛ, shi nibii ni amɛkɛ lɛ wie kɛ bɔ ni amɛkɛ lɛ wie amɛhã lɛ tsɔɔ akɛ, amɛsusuuu ehe ni amɛbɛ bulɛ kɛhã lɛ. (Hiob 15:7-11) Hii nɛɛ fee bɔ fɛɛ bɔ ni amɛbaanyɛ koni amɛhã Hiob ana akɛ eshafeelɔ ji lɛ, moŋ fe ni amɛbaashɛje emii loo ni amɛbaawo lɛ hewalɛ.
Kɛ́ oowo mɔ ko ŋaa lɛ, kwɛmɔ ni okahã enu he akɛ ebɛ nɔ ko mli. Kaimɔ akɛ oti ni ma ohiɛ ji ni oye obua lɛ (Kwɛmɔ kuku 4)
5. Mɛni jɛ ŋaa ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ wo lɛ lɛ mli kɛba?
5 Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, nɔ ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ wie lɛ eshɛjeŋ emii. Anɔkwa, ehã Hiob tsui kumɔ moŋ. (Hiob 19:2) No hãa wɔnaa nɔ hewɔ ni Hiob nu he akɛ efã enaa, kɛ nɔ hewɔ hu ni ewie nibii komɛi ni kulɛ esaaa akɛ ewieɔ lɛ. (Hiob 6:3, 26) Nibii ni Hiob nanemɛi lɛ wie lɛ kɛ Yehowa susumɔ kpãaa gbee, ni amɛnuuu he amɛhãaa lɛ. Amɛhã Satan kɛ amɛ tsu nii kɛje Hiob nijiaŋ wui. (Hiob 2:4, 6) Mɛni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ sane nɛɛ mli, ni mɛni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli?
6. Kɛ́ Israel onukpai lɛ kɛ otii ni yɔɔ Hiob sane lɛ mli lɛ tsu nii lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ no baaye abua amɛ ni amɛkafee amɛnii tamɔ Hiob nanemɛi etɛ lɛ?
6 Nɔ ni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ mli. Be ni Yehowa kɛ mlai lɛ hã Israelbii lɛ, ehala onukpai ni amɛye amɛbua amɛ koni amɛkɛ mlai lɛ atsu nii, ni agbɛnɛ hu, kɛ́ sane ko ba lɛ, amɛkojo. (5 Mo. 1:15-18; 27:1) Ehe baahia ni Israel onukpai lɛ abo sane lɛ toi jogbaŋŋ dani amɛwo ŋaa loo amɛkojo. (2 Kro. 19:6) Agbɛnɛ hu, ehe baahia ni amɛbi saji koni no aye abua amɛ ni amɛle sane lɛ fɛɛ, moŋ fe ni amɛbaamu sane naa oya. (5 Mo. 19:18) Esa akɛ amɛkwɛ jogbaŋŋ hu koni amɛkɛ mɛi ni eba ni aye abua amɛ lɛ akawie yɛ gbɛ ni baakumɔ amɛtsui nɔ. Mɛni hewɔ? Nɔ hewɔ lɛ ji, kɛ́ akɛ mɔ ko wie yɛ nakai gbɛ nɔ lɛ, ehãa ewaa kɛhãa mɔ lɛ akɛ ebaawie nɔ fɛɛ nɔ ni gbaa enaa lɛ. (2 Mo. 22:22-24) Ekã shi faŋŋ akɛ, kɛ́ Israel onukpai lɛ kɛ́ otii ni yɔɔ Hiob sane lɛ mli lɛ tsu nii lɛ, amɛbaaná he sɛɛ waa.
7. Yɛ Israel onukpai lɛ asɛɛ lɛ, namɛi hu baanyɛ awo ŋaa? Mɛɛ gbɛ nɔ Hiob sane lɛ baanyɛ aye abua amɛ? (Abɛi 27:9)
7 Shi jeee Israel onukpai lɛ pɛ baanyɛ awo ŋaa. Israelbii lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ, onukpa jio, gbekɛ jio, nuu jio, yoo jio lɛ baanyɛ awo enyɛmi Israelnyo ko ŋaa koni no aye abua lɛ ni enyɛ ejá Yehowa jogbaŋŋ loo ni ekpa nɔ ko ni ehiii lɛ feemɔ. (Lala 141:5) Anɔkwa, kɛ́ mɔ ko fee nakai lɛ, etsɔɔ akɛ naanyo kpakpa ji lɛ. (Kanemɔ Abɛi 27:9.) Kɛ́ Israelbii lɛ susu bɔ ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ kɛ Hiob ye ehã lɛ he lɛ, no baaye abua amɛ ni amɛna nɔ ni esaaa akɛ amɛwieɔ kɛ nɔ ni esaaa akɛ amɛfeɔ kɛ́ amɛyaawo mɔ ko ŋaa.
8. Kɛ́ wɔyaawo mɔ ko ŋaa lɛ, mɛɛ nibii esa akɛ wɔkwɛ wɔhe nɔ jogbaŋŋ yɛ he? (Kwɛmɔ mfonirii lɛ hu.)
8 Nɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli. Akɛ Yehowa tsuji lɛ, kɛ́ wɔna akɛ wɔnyɛmimɛi lɛ kɛ naagbai miikpe lɛ, wɔsumɔɔ ni wɔye wɔbua amɛ. Shi kɛ́ wɔfee wɔnii tamɔ bɔ ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ fee amɛnii lɛ, no lɛ, wɔwiemɔi lɛ eshɛjeŋ wɔnyɛmimɛi lɛ amii. No hewɔ lɛ, klɛŋklɛŋ lɛ, esa akɛ wɔkwɛ akɛ wɔle sane lɛ fɛɛ lo dani kɛ́ wɔbaawo ŋaa lɛ wɔwo. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, esa akɛ wɔjɛ Biblia lɛ mli wɔwo ŋaa moŋ fe ni wɔbaajɛ nibii ni wɔna yɛ wɔshihilɛ mli lɛ pɛ amli wɔwo ŋaa. (Hiob 4:8; 5:3, 27) Nɔ ni ji etɛ lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔkawie wiemɔi ni dɔɔ mɔ loo wɔwie wiemɔi ni tsɔɔ akɛ wɔsusuuu mɔ lɛ he. Hã ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ, saji ni Elifaz kɛ enanemɛi lɛ wie lɛ ekomɛi ji anɔkwale. Paulo po tsɛ Elifaz wiemɔi lɛ eko yisɛɛ yɛ woji ni eŋmala lɛ eko mli. (Okɛ Hiob 5:13 lɛ ato 1 Korintobii 3:19 lɛ he.) Shi nibii ni amɛwie yɛ Yehowa he lɛ pii bɛ mli, ni wiemɔi nɛɛ ye Hiob awui waa. No hewɔ lɛ, Yehowa kɛɛ amɛwieee ehe anɔkwale. (Hiob 42:7, 8) Enɛ hewɔ lɛ, dani wɔbaawo mɔ ko ŋaa lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ koni nɔ ni wɔyaawie lɛ akahã mɔ lɛ nu he akɛ Yehowa yitsoŋ wa loo Yehowa nyɛŋ esumɔ lɛ. He ni wɔshɛ lɛ, nyɛhãa wɔkwɛa nɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ Elihu sane lɛ mli.
Kɛ́ oyaawo mɔ ko ŋaa lɛ, (1) bɔɔ mɔdɛŋ ni ole sane lɛ fɛɛ mli jogbaŋŋ, (2) okɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ atsu nii, ni (3) okɛ mɔ lɛ awie yɛ naajɔlɛ mli (Kwɛmɔ kuku 8)
GBƐ NI ELIHU TSƆ NƆ EWO HIOB ŊAA
9. Be ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ kpa wiemɔ lɛ, mɛni hewɔ loloolo lɛ ehe bahia ni ashɛje Hiob mii ni ajaje lɛ lɛ? Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa tsɔ eye ebua lɛ?
9 Hiob kɛ enanemɛi etɛ lɛ taa saji anaa be kplaŋŋ. Anɔkwa, amɛ pɛ amɛwiemɔi lɛ he yitsei ekomekomei 28 sɔŋŋ yɛ Hiob wolo lɛ mli, ni nibii ni amɛwie lɛ hãa wɔnaa akɛ no mli lɛ amɛmli efu. No hewɔ lɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ be ni amɛwie amɛtã lɛ, loloolo lɛ, Hiob tsui ekumɔ, ni ehe miihia ni ashɛje emii ni ajaje lɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa ye ebua Hiob? Etsɔ Elihu nɔ ewo lɛ ŋaa. Shi Elihu mɛ aahu dani ewie. Mɛni hewɔ? Ewie akɛ: “Gbekɛ ji mi ni nyɛ lɛ, hiimeji ji nyɛ. No hewɔ lɛ, mijɛ bulɛ mli mifee diŋŋ dã.” (Hiob 32:6, 7) Elihu le akɛ, bei pii lɛ, mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ ahiɛ kã shi ni amɛyɛ niiashikpamɔi babaoo fe mɛi ni darako lɛ ejaakɛ amɛtsɛ yɛ jeŋ. Shi be ni Elihu to etsui shi ni ebo amɛ fɛɛ toi egbe naa lɛ, ena akɛ, esa akɛ eba mli. Ewie akɛ: “Dalɛ kɛkɛ hãaa mɔ atsɔ hiɛshikalɔ, ni jeee hiimeji pɛ le nɔ ni ja.” (Hiob 32:9) Be ni ewie enɛ sɛɛ lɛ, mɛni ekoŋŋ ewie, ni te ewie lɛ ehã tɛŋŋ?
10. Mɛni Elihu fee dani ewo Hiob ŋaa? (Hiob 33:6, 7)
10 Elihu na akɛ esa akɛ ehã Hiob tsui dani ewo lɛ ŋaa. Shi no mli lɛ, lɛ diɛŋtsɛ lɛ, emli efu. No hewɔ lɛ, emɛ ni etsui ba shi dani ekɛ Hiob bɔi wiemɔ. (Hiob 32:2-5) Enɛ ye ebua lɛ ni ekɛ Hiob ewieee bɔ ni esaaa. Moŋ lɛ, ejɛ heshibaa mli ekɛ lɛ wie tamɔ bɔ ni mɔ kɛ enaanyo ni esumɔɔ esane waa lɛ wieɔ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekɛɛ Hiob akɛ: “Naa! Mitamɔ bo nɔŋŋ yɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ hiɛ.” (Kanemɔ Hiob 33:6, 7.) Nɔ kroko ni Elihu fee dani ewo Hiob ŋaa ji, ehã Hiob na akɛ be ni ewieɔ lɛ, ebo lɛ toi jogbaŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ewie nibii ni Hiob etsɔ hiɛ ewie lɛ ahe kuku. (Hiob 32:11; 33:8-11) Anɔkwa, kɛ́ Elihu wie aahu lɛ, etsɛɔ nibii komɛi ni Hiob ewie lɛ ayisɛɛ ekoŋŋ, ni no hãa wɔnaa lɛɛlɛŋ akɛ, ebo Hiob toi jogbaŋŋ.—Hiob 34:5, 6, 9; 35:1-4.
11. Mɛni Elihu fee be ni ewoɔ Hiob ŋaa lɛ? (Hiob 33:1)
11 Be ni Elihu woɔ Hiob ŋaa lɛ, efeee nɔ ko ni baahã Hiob anu he akɛ ebɛ nɔ ko mli. Moŋ lɛ, ejɛ bulɛ mli ekɛ lɛ wie. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekɛ Hiob gbɛ́i tsɛ lɛ, ni yɛ amɛbeiaŋ lɛ kɛ́ mɔ ko fee nakai lɛ, no tsɔɔ akɛ ebuɔ mɔ ni ekɛwieɔ lɛ. (Kanemɔ Hiob 33:1.) Agbɛnɛ hu, eeenyɛ efee akɛ Elihu kai akɛ be ni Hiob kɛ enanemɛi lɛ taa saji anaa lɛ, no mli lɛ, sane yɛ lɛ, Elihu lɛ naa ni eetao ewie, shi enáaa hegbɛ lɛ. No hewɔ lɛ be ni ewoɔ Hiob ŋaa lɛ ehã lɛ hegbɛ ni lɛ hu ewie. Enɛ ji nɔ kroko ni efee ni tsɔɔ akɛ ebuɔ Hiob. (Hiob 32:4; 33:32) Elihu fee nɔ kroko hu be ni ewoɔ Hiob ŋaa lɛ. Etsɔɔ Hiob nɔ hewɔ ni nibii komɛi ni ewie kɛ nibii komɛi ni efee lɛ ehiii, ni ekai lɛ akɛ Yehowa hiɛ kã shi, eyɛ hewalɛ, eyeɔ jalɛsane, ni esumɔɔ etsuji anɔkwafoi lɛ waa. (Hiob 36:18, 21-26; 37:23, 24) Ŋaa ni Elihu wo Hiob lɛ wa Hiob ni enyɛ emɔ ŋaa ni Yehowa wo lɛ sɛɛ mli lɛ mli. (Hiob 38:1-3) Mɛni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ gbɛ ni Elihu tsɔ nɔ ewo Hiob ŋaa lɛ mli? Ni mɛni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli?
12. Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa tsɔ gbalɔi anɔ eye ebua ewebii lɛ? Ni mɛɛ gbɛ nɔ eeenyɛ efee akɛ Elihu nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ ye ebua gbalɔi lɛ kɛ Israelbii lɛ?
12 Nɔ ni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ mli. Yehowa tsɔ gbalɔi anɔ etsɔɔ Israelbii lɛ nii ni ejaje amɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ Kojolɔi lɛ abeiaŋ lɛ, etsɔ gbalɔ yoo Debora nɔ ekɛ gbɛtsɔɔmɔ hã Israelbii lɛ, ni ekɛ Samuel hu tsu nii yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ nɔ kɛjɛ Samuel gbekɛbiiashi tɔ̃ɔ. (Koj. 4:4-7; 5:7; 1 Sam. 3:19, 20) Sɛɛ mli yɛ maŋtsɛmɛi lɛ abeiaŋ lɛ, Yehowa tsɔ gbalɔi srɔtoisrɔtoi anɔ eye ebua ewebii lɛ koni amɛkagba afã kɛje anɔkwa jamɔ he, ni agbɛnɛ hu amɛjaje amɛ kɛ́ amɛtɔ̃. (2 Sam. 12:1-4; Bɔf. 3:24) Eeenyɛ efee akɛ, nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni Elihu fee ni abɔ he amaniɛ yɛ Hiob wolo lɛ mli lɛ ye ebua gbalɔi lɛ kɛ Israelbii ni yeɔ Yehowa anɔkwa lɛ. Ehã amɛle nɔ ni amɛbaawie kɛ́ amɛyaawo ŋaa kɛ bɔ ni amɛbaawie lɛ amɛhã.
13. Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee kɛwo wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ hewalɛ?
13 Nɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli. Bɔ ni gbalɔi lɛ tsɔɔ mɛi Yehowa he nii lɛ, nakai nɔŋŋ ŋmɛnɛ lɛ, wɔ hu wɔjɛɔ Biblia lɛ mli wɔtsɔɔ mɛi Yehowa he nii. Agbɛnɛ hu, wɔtsɔɔ wɔwiemɔi anɔ wɔtswaa wɔnyɛmimɛi lɛ wɔmaa shi ni wɔwoɔ amɛ hewalɛ. (1 Kor. 14:3) Ni asafoŋ onukpai lɛ hu? Esa akɛ be fɛɛ be lɛ amɛkwɛ amɛwiemɔ jogbaŋŋ. Kɛ́ amɛkɛ amɛnyɛmi Kristofonyo ko miiwie lɛ, esa akɛ amɛkɛ lɛ awie yɛ naajɔlɛ mli, kɛ́ nyɛmi lɛ mli efu, ehao, loo eewie bɔ ni esaaa po.—1 Tes. 5:14; Hiob 6:3.
14-15. Tsɔɔmɔ bɔ ni asafoŋ onukpa ko baanyɛ akase Elihu kɛ́ eewo mɔ ko ŋaa.
14 Susumɔ shihilɛ nɛɛ he okwɛ. Ŋɔɔ lɛ akɛ asafoŋ onukpa ko ná ele akɛ nyɛmi yoo ko ni yɔɔ esafo lɛ mli lɛ ehao waa. No hewɔ lɛ, ekɛ nyɛmi nuu ko tee koni amɛyasara lɛ ni amɛwo lɛ hewalɛ. Be ni amɛkɛ nyɛmi yoo lɛ gbaa sane lɛ, nyɛmi yoo lɛ wie akɛ, eyɛ mli akɛ eyaa asafoŋ kpeei daa ni eyaa shiɛmɔ moŋ, shi enáaa miishɛɛ. Te asafoŋ onukpa lɛ baatsu shihilɛ nɛɛ he nii ehã tɛŋŋ?
15 Klɛŋklɛŋ lɛ, ebaabɔ mɔdɛŋ ni ele nɔ tuuntu ni ehã nyɛmi yoo lɛ ehao waa lɛ. No hewɔ lɛ, ekolɛ ebaabi lɛ saji, ni ebaabo lɛ toi jogbaŋŋ be ni ewieɔ lɛ. Ekolɛ nyɛmi yoo lɛ miinu he akɛ Yehowa sumɔɔɔ lɛ. Aloo ekolɛ eeye etsui yɛ bɔ ni ebaafee ekwɛ ehe lɛ he. (Luka 21:34) Nɔ ni ji enyɔ lɛ, asafoŋ onukpa lɛ baatao nibii komɛi ni nyɛmi yoo lɛ feɔ ni ejie eyi yɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ ebaajie eyi akɛ, yɛ bɔ ni nibii amli ewa ehã lɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, emiaa ehiɛ ebaa asafoŋ kpeei daa ni eyaa shiɛmɔ hu. Naagbee lɛ, kɛ́ onukpa lɛ na nɔ tuuntu ni ehã nyɛmi yoo lɛ ehao waa lɛ, ebaajɛ Biblia lɛ mli ehã ena akɛ Nyɔŋmɔ sumɔɔ lɛ waa.—Gal. 2:20.
YAA NƆ OKASE NII KƐJƐ HIOB WOLO LƐ MLI
16. Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ, ebaahã wɔya nɔ wɔná Hiob wolo lɛ he sɛɛ?
16 Nikasemɔ nɛɛ kɛ nɔ ni tsɔ hiɛ lɛ ehã wɔna faŋŋ akɛ, nibii pii yɛ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ Hiob wolo lɛ mli. Yɛ nikasemɔ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, wɔna bɔ ni Hiob wolo lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔnaa nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ ŋmɛɔ gbɛ ni nibii gbohii baa wɔnɔ lɛ, kɛ agbɛnɛ hu, nɔ ni baaye abua wɔ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ lɛ kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe po. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli hu lɛ, wɔbana bɔ ni wɔbaafee wɔwo mɛi ŋaa. Wɔna akɛ, esaaa akɛ wɔkaseɔ Hiob nanemɛi etɛ lɛ, shi moŋ esa akɛ wɔkase Elihu. Be fɛɛ be ni ehe baahia ni owo mɔ ko ŋaa lɛ, obaanyɛ ohe be fioo ni okɛsusu otii ni okase yɛ Hiob wolo lɛ mli lɛ ahe kuku dani oya. Agbɛnɛ hu, kɛ́ okane Hiob wolo lɛ etsɛ lɛ, too gbɛjianɔ ni okane wolo ni taa mɔ tsuiŋ nɛɛ ekoŋŋ yɛ bei nɛɛ amli. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, kɛ́ ofee nakai lɛ, obaakase nibii pii yɛ mli ofata nɔ ni ole momo lɛ he.
LALA 125 “Mɛi Ni Naa Mɔbɔ Lɛ Yɛ Miishɛɛ”
a Etamɔ nɔ ni mumɔ fɔŋ ko hã Elifaz nu he akɛ, yɛ Yehowa hiɛ lɛ, adesa ko kwraa bɛ ni abaanyɛ abu lɛ akɛ jalɔ, ni akɛ, enaa tɔmɔi yɛ nɔ fɛɛ nɔ ni wɔfeɔ lɛ he. Elifaz he amale nɛɛ eye, ni etĩ mli shii abɔ be ni ekɛ Hiob wieɔ lɛ.—Hiob 4:17, 18; 15:15, 16; 22:2.