NIKASEMƆ 48
LALA 129 Wɔbaaya Nɔ Wɔfi Shi Shiŋŋ
Hiob Wolo Lɛ Baanyɛ Aye Abua Wɔ Kɛ́ Wɔkɛ Naagbai Miikpe
“Anɔkwa, Nyɔŋmɔ efeee nifɔjianii.”—HIOB 34:12.
NƆ NI WƆBAAKASE
Bɔ ni Hiob wolo lɛ hãa wɔnaa nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ ŋmɛɔ gbɛ ni wɔkɛ shihilɛ ni mli wa kpeɔ, kɛ bɔ ni wɔbaafee wɔfi shi ekɔɔɔ he eko shihilɛ ni wɔkɛbaakpe.
1-2. Mɛni hewɔ ehe miihia waa ni wɔkane Hiob wolo lɛ?
ANI nyɛsɛɛ nɛɛ oná hegbɛ okane Hiob wolo lɛ? Eyɛ mli akɛ aŋma wolo nɛɛ aaafee afii 3,500 sɔŋŋ ni eho nɛ moŋ, shi efata woji ni mɛi shwɛɛɛ he kwraa lɛ ahe. Mɛi pii ejie mɔ ni ŋma wolo nɛɛ yi akɛ wiemɔi ni ekɛtsu nii lɛ ashishinumɔ waaa, ni bɔ ni eŋma wolo lɛ ehã lɛ hewɔ lɛ, ekanemɔ ŋɔɔ ni etaa mɔ tsuiŋ waa. Mose ji mɔ ni ŋma Hiob wolo lɛ, shi jeee lɛ diɛŋtsɛ esusumɔ mli ejɛ eŋma; Yehowa ni tsɔɔ lɛ nɔ ni eŋma.—2 Tim. 3:16.
2 Ehe miihia waa ni wɔkane Hiob wolo lɛ. Mɛni hewɔ? Klɛŋklɛŋ lɛ, Hiob wolo lɛ hãa wɔnaa sane ni he hiaa fe fɛɛ ni esa akɛ adesai kɛ ŋwɛibɔfoi akpɛ amɛyiŋ yɛ he, ni no ji, kɛji amɛbaajɛ amɛsuɔmɔ mli amɛsɔmɔ Yehowa ni amɛtse egbɛ́i lɛ he aloo amɛfeŋ nakai. Agbɛnɛ hu, ehãa wɔnaa akɛ Yehowa yɛ sui ni nɔ bɛ, tamɔ suɔmɔ kɛ hiɛshikamɔ, ni akɛ, eyeɔ jalɛsane ni eyɛ hewalɛ waa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ Hiob wolo lɛ mli lɛ, atsɛ Yehowa akɛ “Ofe” shii 31 sɔŋŋ. Kɛfata he lɛ, Hiob wolo lɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔnaa nɔ hewɔ ni Yehowa ŋmɛɔ gbɛ ni nibii gbohii baa mɛi anɔ, ni ewaa wɔ ni wɔnuɔ saji krokomɛi ni gbaa mɛi pii anaa lɛ ashishi.
3. Mɛɛ gbɛ nɔ nikasemɔ nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔná Hiob wolo lɛ he sɛɛ?
3 Bɔ ni kɛ́ wɔdamɔ gɔŋ ko nɔ lɛ, wɔnyɛɔ wɔnaa he ni wɔyɔɔ lɛ shikamɔ jogbaŋŋ lɛ, nakai nɔŋŋ kɛ́ wɔkane Hiob wolo lɛ, eyeɔ ebuaa wɔ ni wɔkwɛɔ nii tamɔ Yehowa ni wɔnuɔ nɔ hewɔ ni eŋmɛɔ gbɛ ni nibii gbohii aba wɔnɔ lɛ shishi. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaana nɔ ni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ Hiob sane lɛ mli, kɛ nɔ ni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli. No sɛɛ lɛ, wɔbaana bɔ ni wɔbaafee wɔkɛ nɔ ni wɔkase yɛ Hiob wolo lɛ mli lɛ aye abua mɛi krokomɛi.
NYƆŊMƆ ŊMƐ GBƐ NI NIBII GBOHII BA HIOB NƆ
4. Mɛni hã esoro Hiob yɛ Israelbii lɛ ekomɛi ahe?
4 Hiob hi he ko ni atsɛɔ lɛ Uz, ni eeenyɛ efee akɛ, Uz nɛɛ yɛ Arabia kooyigbɛ yɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ bokã. No mli lɛ, Hiob lɛ, niiatsɛ kpanaa ji lɛ, ni abuɔ lɛ fe mɛi fɛɛ ni yɔɔ nakai kpokpaa lɛ nɔ. (Hiob 1:3) Yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, Israelbii lɛ etsɔmɔ nyɔji yɛ Ejipt, ni amɛteŋ mɛi komɛi po ebɔi amagai jamɔ. Shi Hiob já Yehowa kome too pɛ. (Yos. 24:14; Eze. 20:8) Yehowa wie yɛ ehe akɛ: “Mɔ ko mɔ ko bɛ ni tamɔ lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.”a (Hiob 1:8) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, edɔ Satan waa akɛ nuu nɛɛ ni ehe gbɛ́i ni mɛi pii buɔ lɛ lɛ miiye Yehowa anɔkwa.
5. Mɛni hewɔ Yehowa ŋmɛ gbɛ ni nibii gbohii ba Hiob nɔ lɛ? (Hiob 1:20-22; 2:9, 10)
5 Satan wie akɛ, kɛ́ Hiob kɛ naagbai kpe lɛ, ebaakpa Yehowa sɔɔmɔ. (Hiob 1:7-11; 2:2-5) Nɔ ni Satan wie lɛ yɛ hiɛdɔɔ waa. No hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ Yehowa sumɔɔ Hiob waa moŋ, shi eŋmɛ Satan gbɛ koni efee nɔ ni ebaafee koni akwɛ kɛji nɔ ni ewie yɛ Hiob he lɛ yɛ mli aloo ebɛ mli. (Hiob 1:12-19; 2:6-8) Satan hã Hiob kooloi lɛ fɛɛ je edɛŋ, egbe ebii nyɔŋma lɛ fɛɛ, ni ehã asanei ni waa mɔ he waa tsɛ̃rɛ̃ Hiob kɛjɛ epampam kɛyashi enane shishi. Anɔkwa, Satan hã Hiob piŋ waa diɛŋtsɛ, shi fɛɛ sɛɛ lɛ, Hiob kpaaa yɛ Yehowa sɛɛ. (Kanemɔ Hiob 1:20-22; 2:9, 10.) Sɛɛ mli lɛ, Yehowa tsa Hiob, ehã ená kooloi pii fe tsutsu lɛ po, ni edro lɛ bii nyɔŋma ekoŋŋ. Enɛ hewɔ lɛ, mɛi kɛ bulɛ bɔi Hiob hãmɔ ekoŋŋ. Kɛfata he lɛ, Yehowa kɛ afii 140 sɔŋŋ fata Hiob wala afii lɛ ahe, ni Hiob na enanakansowai ananakansowai dani egbo. (Hiob 42:10-13, 16) Mɛni eeenyɛ efee akɛ Yehowa tsuji ni hi shi yɛ blema lɛ kase yɛ Hiob sane lɛ mli? Ni mɛni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli?
6. Mɛɛ gbɛ nɔ eeenyɛ efee akɛ Hiob sane lɛ ye ebua Israelbii lɛ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)
6 Nɔ ni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ mli. Mɛɛ gbɛ nɔ eeenyɛ efee akɛ Hiob sane lɛ ye ebua Israelbii lɛ? Hã wɔkɛ bɔ ni nibii tee lɛ ehã yɛ Yoshua kɛ Kaleb shihilɛ mli lɛ atsɔɔ naa. Be ni Yoshua kɛ Kaleb ji oblahii lɛ, amɛnáaa nibii mlɛo kwraa, ejaakɛ nyɔji ji amɛ. Sɛɛ mli hu lɛ, amɛkɛ afii 40 sɔŋŋ tsomlo yɛ ŋa lɛ nɔ, tsɛbelɛ amɛfataaa mɛi ni tse Yehowa hiɛ atua lɛ he. Eeenyɛ efee akɛ, amɛ kɛ Israelbii ni afɔ yɛ amɛ sɛɛ ni da yɛ ŋa lɛ nɔ lɛ bi amɛhe nɔ hewɔ ni Yehowa kwɛɔ ni etɔɔ amɛ waa nakai lɛ. Kɛ́ Israelbii nɛɛ ná amɛnu Hiob sane lɛ, belɛ, eeenyɛ efee akɛ no wa amɛ ni amɛna mɔ tuuntu ni hɔ amɛnaagbai lɛ asɛɛ kɛ nɔ hewɔ ni Yehowa efeko nɔ ko yɛ he lɛ. Agbɛnɛ hu, eeenyɛ efee akɛ, eye ebua amɛ ni amɛna akɛ, Yehowa shwɛɛɛ etsuji ni yeɔ lɛ anɔkwa yɛ naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ ahe kwraa, ni ejɔɔ amɛ.
Eeenyɛ efee akɛ, Israelbii lɛ, ni amɛkɛ afii pii ehi Ejipt akɛ nyɔji lɛ bale Hiob sane lɛ, ni ekolɛ, amɛná enɔkwɛmɔnɔ lɛ he sɛɛ (Kwɛmɔ kuku 6)
7-8. (a) Mɛni Hiob wolo lɛ hãa wɔleɔ yɛ nɔ hewɔ ni nibii gbohii baa wɔnɔ lɛ he? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ nibii nɛɛ ni wɔkase lɛ baanyɛ aye abua wɔ? Gbaa niiashikpamɔ ko ni kɔɔ enɛ he.
7 Nɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli. Ŋmɛnɛ lɛ, mɛi pii nuɔ he akɛ, kɛ́ Nyɔŋmɔ yɛ lɛɛlɛŋ ni wɔsane kã etsui nɔ lɛ, kulɛ nibii gbohii baŋ mɛi kpakpai anɔ. Nakai ji bɔ ni oblayoo ko ni jɛ Rwanda ni atsɛɔ lɛ Hazelb lɛ nu he. Hazel gbekɛbiiashi lɛ, eheɔ eyeɔ akɛ Nyɔŋmɔ yɛ, ni akɛ, esusuɔ adesai ahe waa. Shi be ni edaa lɛ, nibii gbohii komɛi nina lɛ, ni no hã jwɛŋmɔ ni ehiɛ yɛ Nyɔŋmɔ he lɛ tsake kwraa. Klɛŋklɛŋ lɛ, efɔlɔi tse gbãla, ni emami kɛ nuu kroko yahi shi. Nuu nɛɛ kɛ Hazel yeee jogbaŋŋ kwraa. Sɛɛ mli lɛ, nuu ko hu to lɛ kabonaa. Hazel tee sɔlemɔ akɛ aleenɔ ebaanu nɔ ko ni baashɛje emii lo, shi eyabaaa lɛ nakai. Enɛ hã Nyɔŋmɔ sane je etsine, ni no hewɔ lɛ eŋma lɛ wolo koni ekɛɛ lɛ bɔ ni enuɔ he ehãa. Ewie yɛ wolo lɛ mli akɛ: “Nyɔŋmɔ, misɔle mihã bo ni mimia mihiɛ akɛ mafee ekpakpa, shi okɛ efɔŋ to ekpakpa ni mifee lɛ najiaŋ. Kɛjɛ ŋmɛnɛ kɛyaa lɛ, mijáŋ bo dɔŋŋ, ni mafee nɔ fɛɛ nɔ ni misumɔɔ koni maná miishɛɛ.” Bɔ ni Hazel nu he akɛ Nyɔŋmɔ susuuu ehe lɛ, nakai ŋmɛnɛ lɛ mɛi pii hu nuɔ he, ejaakɛ ahã amɛnu shishi akɛ nɔ fɛɛ nɔ ni baa amɛnɔ lɛ jɛ Nyɔŋmɔ. Edɔɔ wɔ waa akɛ mɛi ená susumɔ ni tamɔ nɛkɛ yɛ Nyɔŋmɔ he, ni wɔmiisumɔ ni wɔye wɔbua amɛ koni amɛna akɛ, jeee nakai kwraa sane lɛ ji.
8 Hiob wolo lɛ ehã wɔna akɛ, nibii gbohii ni baa wɔnɔ lɛ jɛɛɛ Nyɔŋmɔ, shi moŋ, amɛjɛ Satan. Ehã wɔna hu akɛ, kɛ́ mɔ ko kɛ naagba ko miikpe lɛ, esaaa akɛ wɔmuɔ sane naa oya akɛ efee nɔ fɔŋ ko ni no hewɔ ekɛ nakai naagba lɛ kpeɔ lɛ. Wɔle akɛ, nibii fɔji baanyɛ anina mɛi kpakpai po be ni amɛkpaaa gbɛ. (Jaj. 9:11; Hiob 4:1, 8) Kɛfata he lɛ, Hiob wolo lɛ ehã wɔna akɛ, kɛ́ wɔtee nɔ wɔsɔmɔ Yehowa ni wɔye lɛ anɔkwa yɛ naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Yehowa baanyɛ adamɔ no nɔ ehã Satan ana akɛ, nibii ni ewie yɛ ehe lɛ ekome folo po bɛ mli. (Hiob 2:3; Abɛi 27:11) Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔkase Biblia lɛ ni wɔbale nibii nɛɛ fɛɛ, ejaakɛ no ehã wɔna nɔ hewɔ ni nibii gbohii baa wɔ kɛ wɔwekumɛi kɛ wɔnanemɛi anɔ lɛ. Anɔkwa, no ji nɔ ye ebua Hazel. Sɛɛ mli lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ Hazel kase Biblia lɛ ni ebana akɛ, jeee Nyɔŋmɔ ni hɔ nibii gbohii ni ba enɔ lɛ asɛɛ. Ewie akɛ: “Mijɛ mitsuiŋ tɔ̃ɔ misɔle mihã Yehowa ekoŋŋ. Mikɛɛ lɛ akɛ, be ni miwie akɛ mijáŋ lɛ dɔŋŋ lɛ, no mli lɛ, mileee lɛ jogbaŋŋ. No hewɔ lɛ, ekɛke mi akɛ miwie nɔ ko ni tamɔ nakai, ejaakɛ yɛ anɔkwale mli lɛ, miisumɔ ni majá lɛ. Bianɛ lɛ mina akɛ, Yehowa sumɔɔ mi waa, ni enɛ ehã mimii eshɛ mihe ni mitsui hu enyɔ mimli.” Hazel niiashikpamɔ lɛ hãa wɔnaa lɛɛlɛŋ akɛ, ehi waa akɛ wɔle nɔ hewɔ ni nibii gbohii baa mɛi kpakpai anɔ lɛ. Agbɛnɛ, nyɛhãa wɔkwɛa bɔ ni Hiob sane lɛ baanyɛ aye abua wɔ kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe.
MƐƐ GBƐ NƆ HIOB SANE LƐ BAANYƐ AYE ABUA WƆ KONI WƆYA NƆ WƆSƆMƆ YEHOWA?
9. Mɛni Hiob nyɛ efee yɛ shihilɛ mli ni eyaje lɛ fɛɛ sɛɛ? (Yakobo 5:11)
9 Feemɔ Hiob he mfoniri ni ekome too eta lamulu mli. Edɔ emli kɔmɔɔ, ni oona akɛ hela ni eyeɔ lɛ egbala emli waa diɛŋtsɛ. Asanei etsɛ̃rɛ̃ lɛ kɛjɛ epampam kɛyashi enane shishi, ni ehe fɛɛ he miiwa ehe. Lɛ gbɔmɔ lɛ fɛɛ etã loo, ni faji lɛ ehã ehewolo nɔ fɛɛ efee tsakaa. Ehiɛ gbɛ́koi ni ekɛmiiwamɔ ehe, ni nɔ ni etsɔɔ mli lɛ kɛ piŋmɔ ni epiŋɔ lɛ sɔŋŋ he ewieɔ. Hiob nyɛɛɛ afee nɔ ko tsɔ yɛ shihilɛ ni eyaje mli lɛ hewɔ. Shi enyɛ efee nɔ ko ni he hiaa waa, no ji, enyɛ efi shi. (Kanemɔ Yakobo 5:11.) Mɛni ye ebua lɛ ni enyɛ efee nakai?
10. Mɛni hãa wɔnaa akɛ, Hiob sheee gbeyei akɛ ebaakɛɛ Yehowa bɔ ni enuɔ he ehãa diɛŋtsɛ?
10 Hiob kɛɛ Yehowa bɔ ni enuɔ he ehãa yɛ nɔ ni enina lɛ lɛ he. (Hiob 10:1, 2; 16:20) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ Hiob yitso 3 lɛ mli lɛ, Hiob wie shihilɛ mli ni eyaje lɛ he mɔbɔmɔbɔ, ni nibii ni ewie lɛ hãa wɔnaa akɛ ewerɛ eho ehe waa. Eyasusu po akɛ Yehowa ni hɔ enaagbai lɛ asɛɛ. Sɛɛ mli lɛ, Hiob nanemɛi etɛ komɛi ba eŋɔɔ. Enanemɛi nɛɛ kɛɛ efee efɔŋ ko ni no hewɔ Nyɔŋmɔ gbalaa etoi lɛ, shi Hiob hu kɛɛ amɛ akɛ efeko efɔŋ ko eshiko Nyɔŋmɔ. Saji ni ewie lɛ ekomɛi po hãa wɔnaa akɛ, eshɛ he ko ni Hiob nu he akɛ esane ja shi Nyɔŋmɔ kɛ lɛ yeee jogbaŋŋ. (Hiob 10:1-3; 32:1, 2; 35:1, 2) Shi saji komɛi ni ewie lɛ hu hãa wɔnaa akɛ, lɛ diɛŋtsɛ eyɔse akɛ, nibii ni ewie kɛfã ehe lɛ ekomɛi yɛ ni ‘ewie kɛkɛ’ ni ejwɛŋŋ he. (Hiob 6:3, 26) Yɛ yitso 31 lɛ mli lɛ, Hiob bi ni Nyɔŋmɔ aye esane ehã lɛ ni ekɛɛ lɛ nɔ ni efee hewɔ ni egbalaa etoi lɛ. (Hiob 31:35) Kulɛ esaaa akɛ Hiob wieɔ nakai, ejaakɛ ebɛ hegbɛ ni efãa Nyɔŋmɔ koni etsɔɔ lɛ nɔ hewɔ ni nibii gbohii eba enɔ lɛ. Hiob nyɛ ekɛ Yehowa wie yɛ nakai gbɛ nɔ ejaakɛ wekukpaa ni mli wa yɛ ekɛ Yehowa teŋ, ni ele akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ Yehowa baawie akɛ lɛ, Hiob lɛ, sane ja.
11. Te Yehowa kɛ Hiob ye ehã tɛŋŋ yɛ nibii ni ewie lɛ he?
11 Naagbee mli aahu lɛ, Yehowa hã ahum ko tswa, kɛkɛ ni ejɛ ahum ni tswaa lɛ mli ehã Hiob hetoo. Te Yehowa kɛ Hiob ye ehã tɛŋŋ? Klɛŋklɛŋ lɛ, Yehowa ewieee nɔ tuuntu ni hãa Hiob kɛ naagbai kpeɔ lɛ he. Agbɛnɛ hu, eyɛ mli akɛ Hiob ewie bɔ ni enuɔ he ehãa ni etsɛ ehe jalɔ moŋ, shi Yehowa gbalaaa etoi yɛ he. Moŋ lɛ, tamɔ bɔ ni tsɛ kpakpa jɛɔ mlihilɛ mli eyeɔ ebuaa ebi ko koni enyɛ esusu nii ahe jogbaŋŋ lɛ, nakai nɔŋŋ Yehowa hu kɛ Hiob ye ehã. Mɛni jɛ mli kɛba? Hiob na akɛ asomoaŋ, eleee sane lɛ fɛɛ, ni eshwa ehe akɛ ewie nibii ni ewie lɛ. (Hiob 31:6; 40:4, 5; 42:1-6) Mɛɛ gbɛ nɔ eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ ná Hiob sane lɛ he sɛɛ, ni mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔná he sɛɛ ŋmɛnɛ?
12. Mɛɛ gbɛ nɔ eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ ná Hiob sane lɛ he sɛɛ?
12 Nɔ ni eeenyɛ efee akɛ Israelbii lɛ kase yɛ mli. Eeenyɛ efee akɛ, Israelbii lɛ ateŋ mɛi komɛi kase nɔ ko kɛjɛ Hiob sane lɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ bɔ ni eeenyɛ efee akɛ Mose ná Hiob sane lɛ he sɛɛ lɛ he okwɛ. Be ni enyiɛ Israel maŋ lɛ hiɛ lɛ, enáaa lɛ mlɛo kwraa. Israelbii lɛ gbo Yehowa nɔ toi shii abɔ, ni amɛfee nibii ni dɔ Mose waa. Be fɛɛ be ni nibii amli baawa ehã amɛ lɛ, amɛwieɔ amɛshiɔ Yehowa. Shi Mose efeee nakai; lɛ lɛ kɛ́ ekɛ naagbai kpe lɛ, esɔleɔ ehãa Yehowa. (2 Mo. 16:6-8; 4 Mo. 11:10-14; 14:1-4, 11; 16:41, 49; 17:5) Be ni Mose tɔ̃ lɛ, eba ehe shi ni emɔ tsɔsemɔ ni Yehowa kɛhã lɛ lɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni eshwɛ fioo ni Israelbii lɛ baashɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, Mose mli fu amɛ waa ni “eyawieee jogbaŋŋ”; ekɛ anunyam ni sa Yehowa lɛ hãaa lɛ. (Lala 106:32, 33) Enɛ hewɔ lɛ, Yehowa hãaa eya Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ. (5 Mo. 32:50-52) Ekã shi faŋŋ akɛ, enɛ dɔ Mose waa, shi fɛɛ sɛɛ lɛ, eba ehe shi ni ekase nii kɛjɛ mli. Be ni Israelbii lɛ yashɛ Shiwoo Shikpɔŋ lɛ nɔ po lɛ, eeenyɛ efee akɛ amɛná Hiob sane lɛ he sɛɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Israelbii lɛ ateŋ mɛi komɛi jwɛŋ Hiob sane lɛ nɔ, ni no ye ebua amɛ ni amɛnyɛ amɛsɔle amɛhã Yehowa ni amɛkɛɛ lɛ nɔ tuuntu ni gbaa amɛnaa kɛ bɔ ni amɛnuɔ he amɛhãa. Agbɛnɛ hu, eye ebua amɛ ni amɛkai akɛ Yehowa feɔ nɔ ni ja be fɛɛ be. Kɛfata he lɛ, ehã amɛna akɛ, esa akɛ amɛba amɛhe shi ni amɛŋmɛ gbɛ koni Yehowa atsɔse amɛ.
13. Mɛɛ gbɛ nɔ Hiob sane lɛ baanyɛ aye abua wɔ koni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa? (Hebribii 10:36)
13 Nɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ mli. Akɛ Kristofoi lɛ, wɔkɛ naagbai srɔtoisrɔtoi kpeɔ ni ebaabi ni wɔfi shi waa dani wɔbaanyɛ wɔye Yehowa anɔkwa. (Kanemɔ Hebribii 10:36.) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔteŋ mɛi komɛi yɛ ni miiye helai ni naa wa waa, loo wɔhaoɔ waa. Wɔteŋ mɛi komɛi hu yɛ ni wɔwekunyo ko loo wɔnaanyo ko egbo, loo wɔkɛ naagbai miikpe yɛ wɔweku lɛ mli loo nibii krokomɛi ni tamɔ nakai. Ni bei komɛi lɛ, nibii ni mɛi wieɔ loo amɛfeɔ lɛ baanyɛ ahã ewa kɛhã wɔ akɛ wɔbaafi shi yɛ shihilɛ ni wɔkɛkpeɔ lɛ mli. (Abɛi 12:18) Shi Hiob sane lɛ ehã wɔna akɛ, ekɔɔɔ he eko shihilɛ ni wɔkɛkpeɔ lɛ, kɛ́ wɔkɛɛ Yehowa bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa lɛ, ebaabo wɔ toi. (1 Yoh. 5:14) Ni kɛ́ bei komɛi lɛ wɔkɛ lɛ miiwie ni wɔyawieee jogbaŋŋ po lɛ, emli fuŋ wɔ. Moŋ lɛ, Yehowa baahã wɔhiɛ akã shi, ni ebaahã wɔ hewalɛ hu koni wɔya nɔ wɔsɔmɔ lɛ. (2 Kro. 16:9; Yak. 1:5) Shi tamɔ bɔ ni Yehowa ye ebua Hiob koni enyɛ esusu nii ahe jogbaŋŋ lɛ, wɔ hu kɛ́ ehe bahia ni eye ebua ni wɔsusu nii ahe jogbaŋŋ lɛ, ebaafee nakai. Mɛɛ gbɛ nɔ ebaatsɔ efee nakai? Ebaanyɛ etsɔ Biblia lɛ, asafo lɛ woji lɛ, asafoŋ onukpai lɛ, loo wɔnaanyo ko nɔ eye ebua wɔ. Ni tamɔ wɔna yɛ Hiob sane lɛ mli lɛ, kɛ́ Yehowa tsɔse wɔ lɛ, esa akɛ wɔmɔ mli ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ lɛ. (Heb. 12:5-7) Be ni Hiob mɔ tsɔsemɔ ni akɛhã lɛ lɛ mli lɛ, ená he sɛɛ. Nakai nɔŋŋ kɛ́ wɔ hu wɔba wɔhe shi ni wɔmɔ tsɔsemɔ mli lɛ, wɔbaaná he sɛɛ. (2 Kor. 13:11) Nibii ni wɔkase yɛ Hiob sane lɛ mli lɛ anɔ bɛ kwraa, aloo jeee nakai? Agbɛnɛ, nyɛhãa wɔkwɛa bɔ ni wɔbaanyɛ wɔkɛ Hiob sane lɛ aye abua mɛi krokomɛi.
OBAANYƐ OKƐ HIOB WOLO LƐ AYE ABUA MƐI
14. Kɛ́ mɔ ko bi bo nɔ hewɔ ni adesai piŋɔ lɛ, te ekolɛ obaahã lɛ hetoo ohã tɛŋŋ?
14 Ani mɔ ko ebi bo nɔ hewɔ ni adesai piŋɔ lɛ pɛŋ? Be ni ebi bo nakai lɛ, te ohã lɛ hetoo ohã tɛŋŋ? Ekolɛ, ogbala ejwɛŋmɔ kɛtee nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ akɛ etee nɔ yɛ Eden abɔɔ lɛ mli lɛ nɔ. Ekolɛ ohã ele akɛ, Satan, ni ji ŋwɛibɔfo fɔŋ ko, male Yehowa he etsɔɔ Adam kɛ Hawa, ni no hã amɛtse Yehowa hiɛ atua. (1 Mo. 3:1-6) No sɛɛ lɛ, ogbala mli otsɔɔ lɛ akɛ, Adam kɛ Hawa toigbele lɛ hewɔ wɔpiŋɔ ni wɔgboiɔ lɛ. (Rom. 5:12) Naagbee lɛ, ohã ele akɛ, Nyɔŋmɔ miisumɔ ni ana akɛ nɔ ni Satan wie lɛ ji amale. Enɛ hewɔ lɛ, eemɛ kɛyashi be ko dani ejie naagbai ni ejɛ toigbele lɛ mli kɛba lɛ kɛje jɛmɛ, ni ekɛ nɛkɛ be nɛɛ miiye eebua mɛi ni amɛna akɛ wɔsɛɛ lɛ, mɔ ko mɔ ko piŋŋ dɔŋŋ, ni akɛ, adesai baaná hegbɛ akɛ amɛbaahi shi kɛya naanɔ. (Kpo. 21:3, 4) Kɛ́ okɛ mɔ ko susu sane nɛɛ he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, belɛ, ehi waa, ejaakɛ ewaŋ akɛ mɔ lɛ baanu shishi.
15. Mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ okɛ Hiob sane lɛ aye abua mɔ ko ni ena nɔ hewɔ ni adesai kɛ naagbai kpeɔ lɛ? (Kwɛmɔ mfonirii lɛ hu.)
15 Gbɛ kroko ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔye wɔbua mɔ ko ni ena nɔ hewɔ ni adesai piŋɔ lɛ ji, ni wɔkɛ lɛ baasusu Hiob sane lɛ he. Dani obaaje shishi lɛ, hã ele akɛ sane ni ebi lɛ he miihia waa, koni ohã lɛ ayekoo. Agbɛnɛ hu, obaanyɛ okɛɛ lɛ akɛ, Hiob, ni ji nuu anɔkwafo lɛ, bi sane ni tamɔ nɛkɛ nɔŋŋ be ni epiŋɔ waa lɛ. Eshɛ he ko po ni eyasusu akɛ Nyɔŋmɔ ni hãa epiŋɔ lɛ. (Hiob 7:17- 21) Ekolɛ ebaaŋɔɔ mɔ ni okɛwieɔ lɛ naa waa akɛ ebaanu akɛ mɛi komɛi ni hi shi yɛ blema lɛ bi sane ni ebi lɛ nɔŋŋ. Kɛkɛ lɛ, obaanyɛ ojɛ Biblia lɛ mli ohã ele akɛ Satan ji mɔ ni kɛ naagbai lɛ ba Hiob nɔ shi jeee Nyɔŋmɔ. Satan fee nakai koni ekɛtsɔɔ akɛ nibii ni gbɔmɛi náa yɛ Nyɔŋmɔ dɛŋ lɛ hewɔ amɛjáa lɛ lɛ, ni akɛ, kɛ́ amɛkɛ naagbai kpe lɛ, amɛbaakpa lɛ jamɔ. Obaanyɛ okɛfata he akɛ, Nyɔŋmɔ le akɛ mɛi komɛi yɛ ni suɔmɔ ni amɛyɔɔ kɛhã lɛ lɛ hewɔ amɛjáa lɛ lɛ, shi jeee nibii ni amɛnáa yɛ edɛŋ lɛ hewɔ. Enɛ hewɔ lɛ, Nyɔŋmɔ eŋmɛ gbɛ koni amɛkɛ amɛnifeemɔi ahã ana akɛ nɔ ni Satan wie lɛ ji amale. Naagbee lɛ, obaanyɛ ohã mɔ ni okɛwieɔ lɛ ana akɛ, akɛni Hiob ye Nyɔŋmɔ anɔkwa hewɔ lɛ, Nyɔŋmɔ jɔɔ lɛ. Kɛ́ otsɔ gbɛ nɛɛ nɔ oye obua mɛi ni amɛna akɛ, jeee Yehowa ni hãa adesai kɛ naagbai kpeɔ lɛ, ebaashɛje amɛmii waa.
Mɛɛ gbɛ nɔ obaanyɛ okɛ Hiob sane lɛ aye abua mɛi koni amɛna akɛ, jeee Nyɔŋmɔ ni hãa nibii gbohii baa wɔ nɔ? (Kwɛmɔ kuku 15)
16. Gbaa niiashikpamɔ ko ni hãa wɔnaa bɔ ni Hiob wolo lɛ baanyɛ aye abua mɔ ko ni kɛ naagbai miikpe.
16 Naa bɔ ni Hiob wolo lɛ ye ebua nuu ko ni atsɛɔ lɛ Mario lɛ. Yɛ afi 2021 lɛ, nyɛmi yoo ko ni miiye odase yɛ tɛlifoŋ nɔ lɛ tswa lɛ. Anɔkwa, lɛ ji mɔ klɛŋklɛŋ ni nyɛmi yoo lɛ tswa. Nyɛmi yoo lɛ kane Yeremia 29:11, 12 lɛ ehã Mario, ni egbala mli akɛ, Nyɔŋmɔ boɔ wɔsɔlemɔi toi, ni ewo shi akɛ wɔbaaná shihilɛ kpakpa wɔsɛɛ. Be ni nyɛmi yoo lɛ bi lɛ nɔ ni esusuɔ yɛ ŋmalɛ lɛ he lɛ, Mario kɛɛ lɛ akɛ no mli lɛ, eeŋma wolo eehã ewekumɛi koni ekɛɛ amɛ akɛ esumɔɔ amɛ, kɛkɛ lɛ no sɛɛ lɛ, egbe ehe. Mario wie akɛ, “Miheɔ Nyɔŋmɔ miyeɔ, shi minu he akɛ esusuuu mihe.” Sɛɛ mli lɛ, nyɛmi yoo lɛ tswa lɛ ni ekɛ lɛ susu naagbai ni Hiob kɛkpe lɛ ahe. Mario kpɛ eyiŋ akɛ ebaakane Hiob wolo lɛ fɛɛ. No hewɔ lɛ, nyɛmi yoo lɛ sɛndi lɛ Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ Lɛ—Jeŋ Hee Shishitsɔɔmɔ lɛ he link. Mɛni jɛ mli kɛba? Mario hã akɛ lɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ ni ená miishɛɛ waa akɛ ebaakase Nyɔŋmɔ ni susuɔ ehe lɛ he nii babaoo.
17. Mɛni hewɔ eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ Yehowa hã aŋma Hiob sane lɛ yɛ Biblia lɛ mli? (Hiob 34:12)
17 Eyɛ faŋŋ akɛ, Biblia lɛ yɛ hewalɛ bɔ ni kɛ́ wɔkɛtsu nii lɛ, wɔbaaná he sɛɛ waa. Agbɛnɛ hu, ebaanyɛ eshɛje mɛi ni kɛ naagbai miikpe lɛ hu amii. (Heb. 4:12) Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ Yehowa hã aŋma Hiob sane lɛ yɛ Biblia lɛ mli. (Hiob 19:23, 24) Hiob wolo lɛ hãa wɔnaa akɛ, “anɔkwa, Nyɔŋmɔ efeee nifɔjianii.” (Kanemɔ Hiob 34:12.) Ehãa wɔnaa nɔ hewɔ hu ni Nyɔŋmɔ ŋmɛɔ piŋmɔ gbɛ kɛ bɔ ni wɔbaafee wɔfi shi kɛ́ wɔkɛ naagbai miikpe. Agbɛnɛ hu, eyeɔ ebuaa wɔ koni wɔshɛje mɛi ni kɛ naagbai miikpe lɛ amii. Yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, wɔbaasusu bɔ ni Hiob wolo lɛ baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔwo mɛi ŋaa kpakpa lɛ he.
LALA 156 Misheŋ Gbeyei; Miyɛ Hemɔkɛyeli
a Ekã shi faŋŋ akɛ, Hiob hi shi yɛ nuu anɔkwafo Yosef gbele sɛɛ (afi 1657 D.Ŋ.B.). Etamɔ nɔ ni sanegbaa ni tee nɔ yɛ Satan kɛ Yehowa teŋ, kɛ agbɛnɛ hu, kai ni Hiob kɛkpe lɛ tee nɔ dani Mose batsɔ Israel hiɛnyiɛlɔ (aaafee afi 1514 D.Ŋ.B.).
b Atsake gbɛ́i lɛ ekomɛi.