Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w99 6/15 bf. 4-7
  • Abaanyɛ Ajie Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Kɛya Kwraa?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Abaanyɛ Ajie Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Kɛya Kwraa?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Nibii Titrii Komɛi ni kɛ Nibii ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Baa
  • Gbɛtsɔɔmɔ ni Sɛɛnamɔ Yɔɔ He Kɛha Gbekɛbii
  • Nɔ ko ni Hi Fe Shitee-kɛ-Woo
  • Jeŋ Hee ko ni Nibii ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ Bɛ Mli Baanyɛ Aba
  • Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ Mɛni Hewɔ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Hetsɛ̃ Ehã Mɛi Miina Nɔ Yɛ Jeŋ Fɛɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2022
  • Etsɛŋ Ni Nyɔŋmɔ Yiŋtoo Baaba Mli
    Mɛni Ji Yiŋtoo Ni Yɔɔ Shihilɛ Sɛɛ? Te Ooofee Tɛŋŋ Ole Hu?
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
w99 6/15 bf. 4-7

Abaanyɛ Ajie Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Kɛya Kwraa?

NIŊMALƆI Jane Norman kɛ Myron W. Harris tsɔɔ mli akɛ: “Abuɔ gbekɛbii ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ anibii ni amɛjeɔ gbɛ amɛfiteɔ lɛ akɛ eji bulɛ ni amɛbɛ kɛha onukpai kɛ amɛshishitoo mlai kɛ nyɛ̃ɛ ni amɛyɔɔ kɛha amɛ lɛ kpojiemɔ.”[1a] Be mli ni oblahii kɛ oblayei pii heɔ amɛyeɔ akɛ nɔ ko bɛ ni abaanyɛ afee ni akɛtsake shihilɛ lɛ, niŋmalɔi lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Gbɔmɛi 3 mli ekome susuɔ akɛ, kɛ́ fɔlɔi gbala amɛjwɛŋmɔ babaoo kɛtee amɛbii lɛ anɔ, ni gbekɛbii ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ ahe efeee shooo lɛ, amɛbaanyɛ amɛtsĩ gbekɛbii ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii lɛ anaa.”[1b] Eyɛ mli akɛ kɛ́ ahaa gbekɛbii lɛ tsuɔ nɔ ko be fɛɛ be ní fɔlɔi lɛ kwɛɔ amɛnɔ jogbaŋŋ lɛ, ebaanyɛ eba nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ lɛ shi moŋ, shi ani no pɛ baanyɛ abule nɔ ni kɛ enɛ baa lɛ shishi?

Kɛ́ eshwɛ amɛ pɛ lɛ, gbekɛbii etsɔɔɔ béi, ni kɛlɛ, kɛ́ amɛyɛ kuu ko mli loo amɛnyiɛ enyɔnyɔɔnyɔ lɛ, amɛsumɔɔ ni amɛgbala mɛi ajwɛŋmɔ kɛba amɛnɔ, ni amɛfeɔ buulu kɛ nibii gbohii. Nakai ji bɔ ni eji yɛ Nelson gbɛfaŋ, mɔ ni kɛ́ ekɔ tsofai gbohii loo enu dãa ni wa lɛ, ejieɔ emlifu kɛ tsui ni enyɔɔɔ emli lɛ kpo kɛtsɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ nifeemɔ nɔ lɛ.[2] Katolek Sɔlemɔ lɛ shiɛmɔi ni kɔɔ shikpɔŋ jaa kɛ apaafonyo hegbɛi he lɛ ha José mli fu, ni enu he akɛ esa akɛ ekɛ ehe awo atuatsemɔ kɛ mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii akui amli koni ekɛte shi ewo.[3] Ni kɛlɛ, Nelson kɛ José fɛɛ na nɔ ko ni hi kwraa fe basabasafeemɔ loo nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ.

Nibii Titrii Komɛi ni kɛ Nibii ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Baa

Nyɛhaa wɔkwɛa nɔ hewɔ ni gbekɛbii komɛi kɛ amɛhe woɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ mli lɛ jogbaŋŋ. Gbekɛbii ni daraa amɛtsɔmɔɔ onukpai babaoo ayiŋ efutu amɛ, ni “amɛwieɔ je lɛ he akɛ he ko ni yiŋ efutu, ni eye sɛkɛ, ni eyi obɔ kɛ sɛkɛyelɔi.”[4a] Ni kɛlɛ, nɔ ni tamɔɔɔ nɔ ni mɛi komɛi heɔ amɛyeɔ lɛ, amaniɛbɔɔ ko wie akɛ: “Gbekɛbii ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ susuɔ amɛshihilɛi ahe. Amɛsusuɔ he babaoo fe bɔ ni onukpai susuɔ akɛ amɛfeɔ.”[4b] Kɛ́ eleee jio ele jio lɛ, oblanyo loo oblayoo ni kɛ ehe woɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ mli lɛ miitsɔ nɛkɛ gbɛ nɔ eejie enijiaŋwujeei, naagbai ni etsuko he nii, loo hiamɔ nii ni bako mli ni yɔɔ etsuiŋ tɔ̃ɔ lɛ kpo. Taakɛ niiamlipɛimɔi ni afee ni atsĩ tã yɛ shishijee mli lɛ tsɔɔ lɛ, “mɛi ni atsɛ kɛha niiamlipɛimɔ lɛ ateŋ mɔ ko mɔ ko fãaa nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ he akɛ eja, ni mɛi ni kɛ amɛhe ewo mli pɛŋ lɛ po efeee nakai.”[5]

Ekolɛ, oblanyo loo oblayoo efɔɔɔ hiɛsɔɔ loo hewalɛwoo wiemɔ numɔ. Akɛni wolo kasemɔ he hiaa babaoo ni nitsumɔi babaoo biɔ ni mɔ aná nilee ni nɔ kwɔ loo ninenaa nitsumɔ mli ŋaa ko hewɔ lɛ, ekolɛ ebaaha gbeyei amɔ lɛ. Kɛfata he lɛ, ekolɛ fɔlɔi, tsɔɔlɔi, loo nanemɛi baafee keketee ni amɛbaakpa babaoo gbɛ tsɔ, ni amɛbaama nɔ ni oblanyo loo oblayoo lɛ enyɛ etsu lɛ nɔ mi moŋ fe mɔ ni eji ákɛ mɔ aŋkro. Mɛi babaoo tseɔ atua loo amɛjeɔ gbɛ amɛfiteɔ nii ejaakɛ amɛnijiaŋ eje wui. Ani suɔmɔ ni fɔlɔi baaná ni amɛgbala amɛjwɛŋmɔ kɛba amɛnɔ lɛ baŋ nɛkɛ haomɔ nɛɛ shi babaoo?

Ekolɛ ona akɛ, yɛ be mli ni etamɔ nɔ ni maŋ onukpai komɛi anijiaŋ eje wui yɛ mɔdɛŋ ni amɛbɔɔ koni amɛkudɔ gbogboi ahe niŋmaa kɛ gbekɛbii atoigbele lɛ, maŋbii ni ehao lɛ ateŋ mɛi babaoo miikpa gbɛ lolo akɛ tsɔɔlɔi kɛ skul onukpai baakudɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ. Yɛ nɔ ni kɔɔ mla ni akɛtsuɔ nii lɛ he lɛ, The World Book Encyclopedia lɛ kɛɔ akɛ: “Akɛ shika loo tsũŋwoo gbalaa mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii lɛ atoi. Nɔyelii komɛi yɛ mlai ni kɛ nibii ni gbekɛbii jeɔ gbɛ amɛfiteɔ lɛ ahe sɔ̃ bafɔɔ amɛfɔlɔi anɔ. Shi nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ amli nifeemɔi babaoo yɛ ni agbalaaa he toi. Ewa akɛ akɛ mla aaatsu nii yɛ nakai saji amli, ni nɔ ni ejɛ nibii ni aŋkroaŋkroi efite lɛ mli kɛba lɛ edaaa bɔ ni aaatsɔ mla nɔ agbala he toi.”[6] Amaniɛbɔɔ ko tsɔɔ akɛ, mla mli kulɔi oha mlijaa 3 pɛ amɔmɔ amɛ dã.[7]

Ekolɛ obaakpɛlɛ nɔ akɛ, kwɛmɔ ni sa ní fɔlɔi kɛaaha lɛ pɛ baanyɛ afee gbɛ ni hi fe fɛɛ ni aaatsɔ nɔ atsu nɔ ni kɛ gbekɛbii atoigbele baa lɛ he nii. Shi kɛ weku shihilɛ fite lɛ, ekɛ haomɔ bafɔɔ maŋ lɛ nɔ. Nilelɔ Ana Luisa Vieira de Mattos, ni jɛ São Paulo University, yɛ Brazil lɛ wie akɛ, nibii ni haa gbekɛbii kɛ naagbai kpeɔ lɛ ekomɛi ji “fɔlɔi akwɛmɔ ni mli waaa, mlai ni akɛhaaa, sane ni agbaaa, kpoomɔ, shikpilikpiifeemɔ loo sane ni kɔɔɔ mɔ ko he.”[8]

Eji anɔkwale akɛ, wɔna Yesu wiemɔi lɛ amlibaa yɛ wɔgbii nɛɛ mli: “Nɔ ni mlakwamɔ baafa hewɔ lɛ, mɛi pii asuɔmɔ lɛ he aaajɔ.” (Mateo 24:12) Ni namɔ baakɛɛ akɛ, wiemɔi ni aŋma yɛ 2 Timoteo 3:​1-4 bako mli? Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Ná enɛ ole akɛ naagbee gbii lɛ anɔ lɛ jaramɔ bei baaba. Ejaakɛ gbɔmɛi aaatsɔmɔ hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, shwalɔi, hewolɔi, musubɔlɔi, fɔlɔi anɔ toigbolɔi, trumui, mɛi ni he tseee, mɛi ni edɔɔɔ mɔ he, kpaŋmɔ mlikulɔi, oshekuyelɔi, mɛi ni nyɛɛɛ amɛ akɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ní hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, sɛɛgbɛtsɔɔlɔi, yiwalɔi, henɔwolɔi, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ.” Anɔkwa sane lɛ ji akɛ, ní aaahi gbɔmɛi ni hiɛ sui ni tamɔ nɛkɛ lɛ ateŋ lɛ kɛ gbekɛbii atoigbele baa. Shi kɛlɛ, esaaa akɛ wɔhaa wɔnijiaŋ jeɔ wui. Maŋbii babaoo nyɛɛɛ ajie nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ kɛya, shi wɔbaanyɛ wɔna gbɔmɛi ni enyɛ efee tsakemɔ yɛ amɛshihilɛ mli, amɛbuɔ mɔ ni amɛbɛ basabasa. Yɛ amɛgbɛfaŋ lɛ, nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ sɛɛ efo.

Gbɛtsɔɔmɔ ni Sɛɛnamɔ Yɔɔ He Kɛha Gbekɛbii

Mɛni eye ebua mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii kɛ mɛi krokomɛi ni amɛtsake amɛsui? Eyɛ mli akɛ ekolɛ, ebaafee tsɔɔlɔi kɛ fɔlɔi komɛi naakpɛɛ moŋ, shi Biblia lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔ ni sa ni yɔɔ ebe naa haa. Beni tsutsu mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii lɛ kɛtsu nii lɛ, etsirɛ amɛ ni amɛfee toiboo amɛha Nyɔŋmɔ mla pɔtɛɛ nɛɛ: “Kaanyiɛ mɛi pii asɛɛ kɛyafee efɔŋ.” (2 Mose 23:⁠2) Gbɔmɛi babaoo yɛ ní Nyɔŋmɔ Wiemɔ mli anɔkwale ni kɔɔ hemɔkɛyelii kɛ tsɔɔmɔi ahe, ní be ko lɛ amɛnuuu shishi lɛ egbala amɛ, ni nɔ ni amɛkase lɛ ená amɛnɔ hewalɛ kpakpa. Susumɔ José, ni ji oblanyo ni yɔɔ São Paulo lɛ niiashikpamɔ lɛ he okwɛ. Atsɔse lɛ ni ebaná hemɔkɛyeli yɛ amagai ni akɛtsuɔ nii yɛ jamɔ mli lɛ mli. Beni ekase akɛ, Nyɔŋmɔ yɛ gbɛi, Yehowa, ni akɛ, E-kpɛlɛɛɛ amaga jamɔ nɔ lɛ, José fee tsakemɔi bɔni afee ni efee nɔ ni saa Nyɔŋmɔ hiɛ.[9]​—⁠2 Mose 20:​4, 5; Lala 83:19; 1 Yohane 5:​21; Kpojiemɔ 4:​11.

Yɛ nɔ najiaŋ ni kulɛ Nelson kɛ nijiaŋwujee ni eko tsa eko nɔ baakpe yɛ basabasafeelɔi akui kɛ atuatselɔi ateŋ lɛ, ená hiɛnɔkamɔ diɛŋtsɛ kɛha wɔsɛɛ, ni enɛ kɛ heyeli babaoo ebaha lɛ. Ekɛɔ akɛ: “Yɛ nɔ najiaŋ ni kulɛ naanyobɔɔ fɔŋ kɛ tsofai fɔji ní mikɛtsuɔ nii yɛ mishihilɛ mli lɛ baaha miwekumɛi akpoo mi lɛ, mibafee mɔ ko ni abuɔ babaoo yɛ shia. Bei pii lɛ, mitsɛ haa miwoɔ minyɛmimɛi onukpai lɛ aŋaa. Kɛjɛ be mli ni Yehowa Odasefoi kɛ mi bɔi Biblia lɛ kasemɔ nɛɛ, miná miishɛɛ ejaakɛ amrɔ nɛɛ miyɛ yiŋtoo yɛ shihilɛ mli.”[10] Ni kɛha oblahii kɛ oblayei ni yɔɔ maji wuji amli tamɔ Marco​—⁠ni basabasafeemɔ ebɔle amɛhe kɛkpe lɛ​—⁠le ni amɛaale akɛ, Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baafee shikpɔŋ lɛ paradeiso lɛ haa amɛtsui nyaa waa diɛŋtsɛ.​—⁠Kpojiemɔ 21:​3, 4.[11]

Agbɛnɛ hu, susumɔ mɔ ko ni tsutsu ko lɛ, ekɛ basabasafeelɔi bɔɔ, ni enɔɔ yɛ gbɛjegbɛ nɔ, ni ejeɔ gbɛ efiteɔ nibii lɛ he okwɛ. Ákɛ awusã ní gbekɛbiiashi yɔɔ mɔbɔ lɛ, Valter naa kpɛ ehe waa beni ena akɛ Nyɔŋmɔ yɛ webii, yɛ jeŋ ni ekpɔtɔ, nibii agbɛjianɔtoo fɔŋ nɛɛ mli lɛ. Amɛkɛ anɔkwayeli bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛkɛ Biblia mli shishitoo mlai atsu nii yɛ amɛshihilɛi amli, amɛjie musuŋtsɔlɛ, mɔbɔnalɛ, kɛ mlihilɛ kpo. Valter tsɔɔ mli akɛ: “Yɛ Yesu shiwoo lɛ mlibaa mli lɛ, amrɔ nɛɛ, miyɛ ‘nyɛmimɛi hii kɛ nyɛmimɛi yei kɛ nyɛmɛi kɛ tsɛmɛi’ aweku wulu ko. Yɛ nɔ ni kɔɔ wɔsɛɛ he lɛ, miikwɛ be ni adesai baahi shi yɛ miishɛɛ kɛ ekomefeemɔ mli yɛ Nyɔŋmɔ jalɛ nɔyeli shishi lɛ gbɛ.”​—⁠Marko 10:​29, 30; Lala 37:​10, 11, 29.[12]

Nɔ ko ni Hi Fe Shitee-kɛ-Woo

Kɛfata mɔ he susumɔ kɛ suɔmɔ ni amɛjieɔ lɛ kpo amɛtsɔɔ amɛnaanyo gbɔmɔ lɛ he lɛ, nɛkɛ tsutsu mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii nɛɛ ekase bɔ ni ‘anyɛɔ efɔŋ.’ (Lala 97:10; Mateo 7:​12) Ni bo hu? Kɛ oji mɔ ko ni naa nɔ̃ yɛ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ ni egbɛ eshwã lɛ mli po lɛ, Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kasemɔ baaha Yehowa afee mɔ ko ni yɔɔ diɛŋtsɛ kɛha bo akɛ ŋwɛi Tsɛ ni yɔɔ suɔmɔ ni miisumɔ ni esusu ohe. (1 Petro 5:​6, 7) Ekɔɔɔ he eko akɛ oyɛ teemɔŋ gbɔjɔmɔi loo ooye ohia, Nyɔŋmɔ baanyɛ aye abua bo koni oda yɛ mumɔŋ. No diɛŋtsɛ po ji niiashikpamɔ ni yɔɔ miishɛɛ!

Yehowa kɛ e-Bi, Yesu Kristo miisumɔ yɛ anɔkwale mli akɛ mɛi srɔtoi fɛɛ aná hegbɛ koni amɛkase Biblia mli anɔkwale lɛ. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ baanyɛ afee babaoo fe yelikɛbuamɔ ni ekɛaaha aŋkroaŋkroi koni amɛkpa nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ amrɔ nɛɛ kɛkɛ. Ebaanyɛ ekanya amɛ ni amɛná hiɛyaa babaoo yɛ ŋwɛi shishitoo mlai kɛ nitsumɔ mli. Yɛ no hewɔ lɛ, amɛbatsɔmɔɔ majimaji ateŋ nyɛmifeemɔ ni ale amɛ akɛ amɛhe tse ní amɛyɔɔ jeŋba kpakpa, ni ji Yehowa Odasefoi asafo ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ mli bii. Yɛ Efesobii 4:​24 lɛ kɛ gbeekpãmɔ naa lɛ, nɛkɛ Kristofoi anɔkwafoi nɛɛ ‘ewo gbɔmɔ hee ni abɔ yɛ Nyɔŋmɔ subaŋ nɔ yɛ anɔkwa jalɛ kɛ hetsemɔ mli lɛ.’ Etsɛŋ ni je lɛ baayi kɛ gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ ejaakɛ mɛnɛɛmɛi pɛ ji mɛi ni baaná yibaamɔ ni amɛhi shi kɛya naanɔ.​—⁠Okɛto Luka 23:⁠43 he.

Jeŋ Hee ko ni Nibii ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ Bɛ Mli Baanyɛ Aba

Ani oheɔ oyeɔ akɛ abaanyɛ ajie nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ kɛya lɛɛlɛŋ? Kɛ nakai ni lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ nakai tsakemɔ lɛ baatsɔ aba? Etsɛŋ ni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ baajie nɛkɛ gbɛjianɔtoo fɔŋ nɛɛ kɛya kwraa. Mɛi ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ ní amɛjeɔ gbɛ amɛkuɔ Nyɔŋmɔ jalɛ mlai amli lɛ baabu amɛhe akɔntaa. (Okɛto Yesaia 24:​5, 6 he.) Yɛ be mli ni “nɔtɔlɔi lɛ, aaakpata amɛhiɛ shikome” lɛ, abaakpɔ̃ mɛi ni sumɔɔ jalɛ lɛ. “Yehowa yeɔ buaa amɛ ni ejieɔ amɛ; ejieɔ amɛ yɛ mɛi fɔji adɛŋ ni ehereɔ amɛyiwala; ejaakɛ amɛyaba lɛ abo.”​—⁠Lala 37:​38-​40.

Lɛɛlɛŋ, abaabule nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ shishi kwraa. Ni nakai nɔŋŋ abaajie awuiyeli, haomɔ, nɔnaa, kɛ efɔŋfeemɔ fɛɛ kɛya. Yɛ no najiaŋ lɛ, jeŋ hee lɛ mli shihilɛ baafee toiŋjɔlɛ, anɔkwa jalɛ, shihilɛ ni yɔɔ kpoo, kɛ shweshweeshwe. Yesaia 32:18 tsɔɔ nɔ ni baaba diɛŋtsɛ lɛ mli akɛ: “Mimaŋ lɛ aaahi shi yɛ hejɔlɛ shia, kɛ shihilɛhe ni yɔɔ shweshweeshwe, kɛ hejɔɔmɔhe ni yɔɔ kpoo.” Hɛɛ, gbɔmɛi ni yɔɔ suɔmɔ, ní amɛsusuɔ mɛi krokomɛi ahe lɛ baahi shi yɛ jeŋ fɛɛ paradeiso ko ni yɔɔ fɛo mli.

Gbɔmɛi ni tsutsu ko lɛ, amɛjeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii lɛ kɛ gbɔmɛi krokomɛi akpekpei abɔ efee ekome ni amɛkɛ Yehowa Nyɔŋmɔ miiná wekukpaa ni yɔɔ gbagbalii mli ŋɔɔmɔ momo. Amɛkɛ amɛhe wooo nifeemɔi ni ji nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ eko kwraa mli dɔŋŋ. Ani bo hu obaasumɔ ni oŋmɛ gbɛ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ atsɔɔ bo gbɛ kɛya ejeŋ hee lɛ mli shihilɛ lɛ mli? Mɛni hewɔ okaseee blema lalatsɛ ni ŋma Yehowa sane jajemɔi nɛɛ: “Magbele ojwɛŋmɔ mli ni matsɔɔo gbɛ ni onyiɛ nɔ; mawoo ŋaa, mihiŋmɛi kã ohe.”​—⁠Lala 32:⁠8.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

Fɔlɔi ajwɛŋmɔ ni amɛgbalaa kɛbaa gbekɛbii anɔ kɛ suɔmɔ ni amɛyɔɔ kɛha amɛ lɛ baabu amɛhe

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje