Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w99 6/15 bf. 3-4
  • Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ Mɛni Hewɔ?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ Mɛni Hewɔ?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Namɔ Baanyɛ Atsĩ Nibii ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Naa?
  • Abaanyɛ Ajie Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Kɛya Kwraa?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Hetsɛ̃ Ehã Mɛi Miina Nɔ Yɛ Jeŋ Fɛɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2022
  • Wɔbaanyɛ Wɔye Hetsɛ̃ Nɔ!
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2022
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
w99 6/15 bf. 3-4

Nibii Ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ Mɛni Hewɔ?

“MIBƐ nɔ ko kɛɛmɔ.” Akɛ niŋmaa okadii wuji eŋmala wiemɔi nɛɛ yɛ gbogbo hee ko ni asha he ehee he yɛ akutso fɛfɛo ko mli yɛ São Paulo.[1] Ekolɛ obaasusu akɛ, enɛ ji nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ mli nifeemɔ ko. Ni saji ni aŋmalaa ashwieɔ gbogbo he lɛ ji nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ he nɔ̃ kome.

Ŋɔɔ lɛ akɛ, mɛi ni jeɔ gbɛ ni amɛfiteɔ nibii lɛ efite otsɔne hee. Aloo ekolɛ obaakadi akɛ, mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii efite maŋ nɔ ko loo amɛkpata maŋ nɔ ko​—⁠ní mɛi babaoo naa he sɛɛ​—⁠lɛ hiɛ. Mɛni hewɔ? Hɛɛ, mɛni hewɔ? Ani osusu nɔ hewɔ ni nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ efa babaoo lɛ he dã? Yɛ hei babaoo lɛ, etamɔ nɔ ni mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii lɛ náa hei ni atswaa tɛlifoŋ yɛ lɛ ahiɛkpatamɔ he miishɛɛ. Ni bei pii lɛ amɛkɛ amɛhiɛ kaa maŋ gbɛfaa tsɔji tamɔ, oketekei loo bɔs. Etamɔ nɔ ni mɛi ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii lɛ susuuu nɔ ko nɔ ko he. Shi mɛni hɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ babaoo ni wɔnaa loo wɔnáa mli amanehulu lɛ sɛɛ?

Marco,a ni ji oblanyo ko ni jɛ Rio de Janeiro lɛ nijiaŋ je wui beni awo bɔɔltswalɔi ni efiɔ amɛsɛɛ lɛ​—⁠enijiaŋ je wui aahu akɛ ebɔi bɔs ni mɛi ni ye kunim lɛ tara mli lɛ tɛi tswiamɔ.[2] Aloo susumɔ Claus he okwɛ. Beni ebɔɔɔ mɔdɛŋ yɛ skul lɛ, emlifu aahu akɛ, etswia tɛi ni ejwara samfɛji. Shi kɛlɛ, “miishɛɛ” lɛ laaje kwraa beni aha etsɛ bawo nɔ ni efite lɛ he nyɔmɔ lɛ.[3] Oblanyo kroko ni ji Erwin miikase nii yɛ skul ni eetsu nii. Abuɔ ekɛ enanemɛi lɛ akɛ oblahii ni jeŋba yɔɔ fɛo. Shi kɛlɛ, amɛkɛ amɛhiɛtserɛjiemɔ be jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii yɛ akutso lɛ mli. Erwin fɔlɔi leee enɛ he nɔ ko.[4] Valter ji awusã ni bɛ nɔ ko kwraa ní eeehala, fe São Paulo gbɛjegbɛi lɛ ahe ji eshia. Enanemɛi ní esumɔɔ amɛsane fe fɛɛ ji mɛi ni jeɔ gbɛ ni amɛfiteɔ nibii akuu ko, ni efataa amɛhe kɛfeɔ, ni ekase karate hu.[5] Nɔkwɛmɔnii ni tamɔ enɛɛmɛi tsɔɔ akɛ, gbɔmɛi ji mɛi ni hɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ sɛɛ, ni nɔ ni jeɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ shishi loo nɔ ni kanyaa lɛ lɛ yɛ srɔtoisrɔtoi.

The World Book Encyclopedia lɛ kɛɛ akɛ: “Nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ baanyɛ afee oweletɔɔ nifeemɔ loo gbɛ ni atsɔɔ nɔ ajieɔ jwɛŋmɔ kpo yɛ maŋkwramɔŋ saji ahe. Bei komɛi lɛ, gbekɛbii kɛ onukpai fɛɛ yeɔ awui kɛjieɔ ‘amɛhiɛtserɛ’ kɛkɛ.”[6] Shi kɛlɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni eeefee oblahii kɛ oblayei ahiɛtserɛjiemɔ kɛkɛ lɛ, nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ baanyɛ akpata nii ahiɛ babaoo, ni gbele baanyɛ ajɛ mli aba po. Oblahii kɛ oblayei akuu ko miitao ni “amɛná miishɛɛ” ni beni amɛna nuu ko ni ewɔ lɛ, amɛtsi nɔ ko ni hereɔ amɛshwie enɔ ni amɛsɔɔ naa kɛ la. Mɔ lɛ, ni ji Indianyo lɛ gbo sɛɛ mli yɛ helatsamɔhe. Taakɛ amaniɛbɔɔ ko tsɔɔ lɛ, “oblahii lɛ tsɔɔ mli akɛ amɛsusuuu akɛ ebaagba mɔ ko naa akɛni ashã nibalɔi babaoo yɛ gbɛjegbɛ lɛ nɔ ni afeko nɔ ko yɛ he lɛ hewɔ.”[7] Kɛji nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ yeee mɔ ko awui loo eye mɔ ko awui po lɛ anyɛŋ abu shika loo henumɔŋ nibii ni efiteɔ lɛ he akɔntaa. No hewɔ lɛ, mɛni baanyɛ akudɔ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ loo ekɛba naagbee?

Namɔ Baanyɛ Atsĩ Nibii ni Ajeɔ Gbɛ Afiteɔ lɛ Naa?

Ani polisifoi kɛ skul hegbɛi lɛ baanyɛ atsĩ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ naa? Naagba kome ji akɛ, yiwalɛ nifeemɔi ni hiɛdɔɔ yɔɔ he babaoo lɛ baanyɛ áhe maŋ onukpai lɛ ajwɛŋmɔ, tamɔ tsofai fɔji ahɔ̃ɔmɔ loo gbɔmɔgbee saji moŋ fe tɔ̃mɔi ni “yeee mɔ ko awui.” Taakɛ polisifonyo ko tsɔɔ lɛ, kɛ oblanyo loo oblayoo ko ná sane lɛ, bei pii lɛ, fɔlɔi lɛ “shwaa gbekɛbii ni ekɛbɔɔ lɛ, loo skul hegbɛi lɛ, loo polisifoi lɛ akɛni amɛmɔ lɛ lɛ hewɔ.”[8] Tsɔsemɔ kɛ mla he nitsumɔ baanyɛ aba nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ shi; shi kɛlɛ, kɛji fɔlɔi asu tsakeee hu? Gbekɛbii ni akaa amɛ akwɛɔ he nitsulɔ ko kɛɛ akɛ: “Shoofeemɔ kɛ hegbɛ ji nɔ ni kɛ naagba lɛ baa. [Gbekɛbii lɛ] yeɔ be babaoo yɛ maŋ lɛ mli, ni amɛbɛ nɔ ko feemɔ. Ni ekolɛ, akwɛɛɛ amɛnɔ​—⁠kɛ́ jeee nakai lɛ, amɛhiŋ agbo naa.”[9]

Eyɛ mli akɛ nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ ji naagba ni hiɛdɔɔ yɔɔ he yɛ hei babaoo moŋ, shi susumɔ bɔ ni abaanyɛ aha nibii atsɔ sɛɛsɛɛ lɛ he okwɛ. Oblahii ni jeɔ gbɛ amɛfiteɔ nibii ni atsĩ amɛtã yɛ shishijee mli lɛ tsake; amrɔ nɛɛ amɛtsi amɛhe kɛjɛ sui ni asumɔɔɔ yɛ maŋ lɛ he kwraa. Mɛni ha tsutsu gbekɛbii toigbolɔi nɛɛ tsake amɛshihilɛ gbɛ lɛ? Agbɛnɛ hu, ani onaa baakpɛ ohe kɛji abaaa nibii ni ajeɔ gbɛ afiteɔ lɛ shi kɛkɛ shi ajie kɛjɛ jɛmɛ lɛ? Wɔmiifɔ̃ bo nine ní okane sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Atsake gbɛi lɛ.

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje