Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w89 6/1 bf. 4-6
  • Ta Ni Kɛ Tai Baaba Naagbee

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ta Ni Kɛ Tai Baaba Naagbee
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Toiŋjɔlɛ kpee Ko
  • Tai Fɛɛ Anaagbee
  • Mɔ Titri Ni Tsirɛɔ Tawuu Yisɛɛ
  • Yɛ Ahum Loo Tawuu Lɛ Sɛɛ
  • 1914 Yinɔ Ni Hoŋ Eyaŋ Lɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Mɔ Diɛŋtsɛ ni Hɔ Tai kɛ Amanehului Asɛɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2014
  • Bɔ Ni Wɔfeɔ Wɔleɔ Akɛ Wɔyɛ “Naagbee Gbii Lɛ” Amli
    Ani Nyɔŋmɔ Susuɔ Wɔhe Lɛlɛŋ?
  • Mɛni Ji Nyɔŋmɔ Susumɔ yɛ Ta He?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2015
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
w89 6/1 bf. 4-6

Ta Ni Kɛ Tai Baaba Naagbee

GERMAN kɔɔyɔɔŋ lɛlɛ agbo ko baho yɛ gbɛkɛnaashi duŋ lɛ mli. Eku esɛɛ kɛmiiya shia yɛ be mli ni eyatutua London lɛ sɛɛ, ni yɛ be mli ni etsɔɔ akrowa ko yiteŋ yɛ Essex lɛ, eŋmɛɛ okpɛlɛmii ahe eshwie amɛnɔ. Ekome gbe helatsɛmɛi akwɛlɔ ko ni eku esɛɛ eba shia kɛjɛ ta lɛ mli yɛ France lɛ.

Enɛ ji Jeŋ Ta l mli nibii ni ba lɛ mli bibioo ko, shi nibii ni jɛ mli ba Iɛ dara naakpa. Eji nɔkwɛmɔ nɔ ko ni tsɔɔ bɔ ni afii ohai 20 lɛ, ni nyɛŋ ekɛ beni adesai ‘ekaseŋ tawuu ko dɔŋŋ’ aba lɛ, ena hiɛyaa kpele yɛ tawuu nibii kɛ hei ni awuɔ ta yɛ lɛ mli. (Yesaia 2:​2-4) Akɛ afii akpei abɔ ewuu tai yɛ shikpɔŋ kɛ ŋshɔ hiɛ fɛɛ. Shi yɛ Jeŋ Ta l mli lɛ, ta lɛ gbɛ eshwa kɛtee kɔɔyɔɔŋ kɛ agbɛnɛ kɛtee shikpɔŋ yɛ ŋshɔ shishi hu. Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ, okpɛlɛmii kpata maŋbii ni yɔɔ hei ni kɛ tawuu hei lɛ ajekɛmɔ fe shitoi ohai abɔ lɛ ahiɛ, ni nu shishi lɛji ni anaaa amɛ lɛ butu lɛji babaoo amɛwo ŋshɔ lɛ shishi.

Lɛlɛŋ, yɛ nakai klɛŋklɛŋ jeŋ ta ni yɔɔ gbeyei lɛ mli lɛ, asraafoi akpekpei 8 gboi yɛ ta Iɛ mli, ni kɛ abua naa lɛ, maŋbii ni amɛyibɔ miihe ashɛ akpekpei 12 gboi yɛ nibii ni jɛ mli ba tamɔ hɔmɔ kɛ ta lɛ he lamɔ lɛ hu mli. Taakɛ yinɔsaneŋmalɔ H. A. L. Fisher tsɔɔ mli lɛ, “dɔlɛ sane yɛ Ta kpeteŋkpele [Jeŋ Ta l] lɛ he ji akɛ Europa maji ni amɛmlibii ahiɛŋmɛii egbele lɛji mɛi ni kɛ amɛhe wuu ta lɛ yɛ sane ko ni mɛi fioo ko ni jwɛŋmɔ mli ka shi baanyɛ ana naa lɛ hewɔ.” Amɛtsɛ ta lɛ akɛ “ta ni kɛ tai fɛɛ baaba naagbee” bɔni afee ni amɛkɛbu hiɛkpatamɔ kpele ni jɛ mli ba lɛ bem. Shi etsɛɛɛ ni nakai wiemɔ lɛ bafee wiemɔ folo ko kɛkɛ.

Toiŋjɔlɛ kpee Ko

Yɛ be mli ni ajaje akɛ toiŋjɔlɛ eba yɛ 1918 lɛ, yinɔ ko ni ena nɔ lɛ bi ni atao gbɛi ni aaatsɔ nɔ koni akwɛ ni ta ni tamɔ nɛkɛ ko akaba dɔŋŋ. No hewɔ lɛ, afɔ Jeŋmaji Akpaŋmɔ Iɛ yɛ 1919. Shi Kpaŋmɔ lɛ baafee nɔ ko ni lakaa mɔ kɛkɛ. Yɛ 1939 lɛ, je lɛ bote jeŋ ta kroko mli ekoŋŋ​—ta ni kpata nii ahiɛ kwraa po fe klɛŋklɛŋ nɔ lɛ.

Maji pii babutu kwraa yɛ Jeŋ Ta ll mli, ni ebaha maŋbii ashihilɛ bafee tamɔ lamɔ mli sane ko. Kɛkɛ ni yɛ 1945 Iɛ aŋmɛɛ okpɛlɛmii ahe ashwie Hiroshima kɛ Nagasaki nɔ, ni no kɛ adesai yawo nuklea yinɔ lɛ mli. Mulu kpɔŋŋ ni te shi tamɔ atatui agboi ni ha Japanbii amaji enyɔ nɛɛ anɔ lɛ bafee nibii ni ewo adesai ahe gbeyei kɛjɛ nakai bei amli lɛ shishijee.

Shi kɛlɛ, dani abaaŋmɛɛ nɛkɛ okpɛlɛmii nɛɛ ahe ashwie shi lɛ, no mli lɛ aato gbɛjianɔ koni ato kpee ko ni tamɔ Jeŋmaji Akpaŋmɔ ni efite lɛ ama shi. Nɔ ni jɛ mli ba ji Jeŋmaji Ekomefeemɔ kpee lɛ, ni eyiŋtoo titri lɛ tamɔ nɔ ni tsɔ ehiɛ lɛ nɔ lɛ nɔŋŋ​—ni ji akɛ ni ahiɛ jeŋ toiŋjɔlɛ mli. Mɛni enyɛ etsu? Ojogbaŋŋ, awuuko jeŋ ta ko dɔŋŋ kɛjɛ 1945, shi awuu tai bibii babaoo ni gbɔmɛi akpekpei abɔ egboi yɛ mli.

Ani enɛ tsɔɔ akɛ adesa nyɛŋ ana Nyɔŋmɔ shiwoo ni ekɛtsɔ Yesaia nɔ akɛ gbɔmɛi ‘ekaseŋ tawuu ko dɔŋŋ’ lɛ mlibaa? Dabi. Etsɔɔ kɛkɛ akɛ jeee adesai ji mɛi ni kɛ enɛ baaba. Biblia lɛ, ni atsɛɔ Iɛ akɛ ‘la yɛ wɔtempɔŋ nɔ’ lɛ ji wolo ni nɛkɛ mumɔ naa shiwoo nɛɛ yɔɔ mli. Ni Biblia lɛ tsɔɔ akɛ mɔ ko mɔ ko bɛ akɛ ja Nyɔŋmɔ pɛ ji mɔ ni baaha tai fɛɛ asɛɛ afo yɛ naagbee.​—Lala 119:105.

Tai Fɛɛ Anaagbee

Taakɛ atsɔɔ mli yɛ sane ni tsɔ enɛ hiɛ lɛ mli lɛ, kuu ko hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli ni to majimaji ateŋ nyɛmifeemɔ ema shi, nɔ mli ni ebaafee nɔ ni nilee bɛ mli akɛ mɔ ko aaawuu ta ashi enyɛminuu loo enyɛmiyoo ko lɛ. Enɛ ji Kristofoi asafo lɛ, ni emli bii lɛ kɛ ‘amɛklantei esɔ kɔii’ yɛ gbɛ ni yɔɔ faŋŋ nɔ lɛ. Ŋmɛnɛ, yɛ be mli ni adesai fɛɛ ni efee kuu lɛ nyɛɛɛ amɛfee nɔ ko ni amɛkɛtsi ta naa lɛ, gbɔmɛi akuu ko yɛ ŋmɛnɛ hu ni amɛnyɛ amɛtsu nɛkɛ nitsumɔ ni sa kadimɔ waa nɛɛ yɛ omanyeyeli mli. Namɛi ni?

Nɛkɛ kuu fioo nɛɛ yɛ hiɛnɔkamɔ yɛ Biblia lɛ mli yɛ afii ni tsɔ 1914 hiɛ lɛ amli. No hewɔ lɛ, amɛle akɛ mɔdɛŋ ni gbɔmɛi bɔɔ koni amɛkɛtsi tawuu naa lɛ yeŋ omanye. Amɛkase kɛjɛ Biblia lɛ mli akɛ 1914 afi lɛ baafee tsakemɔ be ko yɛ adesai ayinɔsane mli, ni amɛkɛ afii 40 sɔŋŋ bɔ enɛ he kɔkɔ. Ni taakɛ Biblia mli gbalɛ tsɔɔ lɛ, 1914 bafee be ko ni nɔ ni kadiɔ lɛ ji hɔmɔ, tsɛŋemɔ helai, kɛ shikpɔŋhosomɔi kɛ agbɛnɛ tai lɛ shishijee. (Mateo 24:​3, 7, 8; Luka 21:​10, 11) Yinɔsaneŋmalɔ James Cameron ŋma yɛ Jeŋ Ta l he akɛ: “Yɛ 1914 mli lɛ, je lɛ, taakɛ ale ni akpɛlɛ nɔ yɛ nakai be lɛ mli lɛ, ba naagbee.”

Gbele hela ko ni he yɔɔ gbeyei ni atsɛɔ lɛ flu lɛ ba je lɛŋ he fɛɛ he ni egbe gbɔmɛi akpekpei 20 dani ta lɛ ba naagbee​—ni enɛ fe asraafoi ni gboi yɛ ta lɛ diɛŋtsɛ mli lɛ ayibɔ Iɛ toi enyɔ. Kɛjɛ no sɛɛ nɛɛ, helai tamɔ helooŋ fala, kɛ agbɛnɛ nɔ ni eba nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ ni ale akɛ AlDS lɛ ewo adesai ahe gbeyei.

Agbɛnɛ kadimɔ Biblia gbalɛ kroko hu: “Ni nɔ ni mlakwamɔ baafa hewɔ lɛ, mɛi pii asuɔmɔ lɛ he baajɔ.” (Mateo 24:12) Ani enɛ hu miiba mli? Hɛɛ! Adafitswaa woji ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ wieɔ mlakwamɔ he: gbɔmɔgbee, awuiyelii, kɛ basabafeemɔ he daa gbi. Kɛfata he lɛ, maŋkwramɔŋ gbalɛ ko ni akɛha yɛ Jeŋ Ta ll he ji akɛ ekɛ “gbeyeishemɔ mli heyeli” baaba. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Biblia Iɛ gba yɛ anɔkwale mli akɛ “ni nɔ aaanyɔnyɔɔ gbɔmɛi anɔ yɛ gbeyei kɛ nibii ni baa je lɛŋ Iɛ agbɛkwɛmɔ hewɔ.” (Luka 21:26) Adesai agbalɛ efee nɔ ni baaa mli shikome ekoŋŋ, ni Nyɔŋmɔ gbalɛ wiemɔ lɛ efee anɔkwale.

Mɔ Titri Ni Tsirɛɔ Tawuu Yisɛɛ

Mɔ ni tsirɛɔ tawuu yisɛɛ ji mɔ ni haa tawuu shwereɔ aloo ewoɔ tawuu he hewalɛ. Maŋkwralɔi, osɔfoi kɛ jarayeli nitsumɔtsɛmɛi etsu nii ni tamɔ nɛkɛ. Shi mɔ ni tsirɛɔ tawuu yisɛɛ fe fɛɛ lɛ jeee mɔ ko mɔ ko akɛ Satan Abonsam, mɔ ni Ŋmalɛ lɛ tsɛɔ lɛ akɛ “je nɛŋ nyɔŋmɔ” lɛ.​—2 Korintobii 4:⁠4.

Satan tse atua eshi Yehowa Nyɔŋmɔ afii akpei abɔ ni eho nɛ, ni yɛ sɛɛ mli lɛ elaka ŋwɛibɔfoi lɛ ateŋ mɛi pii koni amɛbafata ehe. Shi ebe bashɛ yɛ 1914. Biblia lɛ kɛɔ wɔ akɛ: “Ni ta te shi yɛ ŋwɛi: Mikael kɛ ebɔfoi lɛ fa drako Iɛ nɔ ta. Ni drako Iɛ bɔfoi Iɛ yafata ehe kɛwuu, ni amɛnyɛɛɛ, ni asaŋ amɛnaaa gbɛ dɔŋŋ yɛ ŋwɛi. Ni ashɛ drako kpeteŋkpele Iɛ afɔ, mɔ ni ji blema onufu lɛ ni atsɛɔ lɛ diabolo (naafolɔlɔ loo Abonsam) Iɛ kɛ Satan (henyɛlɔ) Iɛ ni shishiuɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ lɛ, ashɛ Iɛ afɔ shikpɔŋ lɛ nɔ, ni ashɛrɛ ebɔfoi lɛ hu ashwie afata ehe.”​—Kpojiemɔ 12:​7-9.

Enɛ tsɔɔ nɔ hewɔ ni shikpɔŋ Iɛ efee he ni oshara yɔɔ waa kɛjɛ 1914 Iɛ mli. Biblia Iɛ gba nɔ ni baajɛ Satan ni ashɛ lɛ afɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ mli aba lɛ efɔ shi: “Kpoo ha shikpɔŋ Iɛ . . . ejaakɛ Abonsam Iɛ ekpeleke shi kɛba nyɛŋɔɔ, egiri naakpa, ejaakɛ ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ.” (Kpojiemɔ 12:12) Mɛɛ be fioo eyɔɔ? Yesu kɛɛ: “Nɛkɛ yinɔ nɛɛ [ni naa nibii ni je shishi kɛjɛ 1914 lɛ] hoŋ, ja nii nɛɛ fɛɛ eba mli da.” (Mateo 24:34) Mɛni ji nakai nibii Iɛ? Osharai kɛ basabasafeemɔi ni Yesu gba akɛ ebaaba mli yɛ wɔgbii nɛɛ amli lɛ.

Shi, Biblia Iɛ tsɔɔ akɛ yɛ Jeŋmaji Akpaŋmɔ Iɛ shigbeemɔ Iɛ kɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ Gbɛjianɔtoo Iɛ ni ŋmɛnɛ enyɛɛɛ nɔ ko efee Iɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, jeŋmaji Iɛ kpaŋ mɔdɛŋ ni amɛ diɛŋtsɛ amɛbɔɔ akɛ amɛkɛ toiŋjɔlɛ aaaba Iɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, be baaba ni amɛbaasusu akɛ amɛye omanye. Amɛbaanu bolɔmɔ wulu ko he akɛ “toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ yɛ,” shi nɔ ni baanyiɛ enɛ sɛɛ aba ji “hiɛkpatamɔ ni baa trukaa” ni baaba jeŋ ni ekpɔtɔ nɛɛ nɔ. Akɛni gbɔmɛi hɔlɔ duŋ mli hewɔ lɛ, shihilɛ ni tsakeɔ nɛɛ baanina amɛ trukaa, ni ebaaba amɛnɔ “tamɔ julɔ baa nyɔɔŋ.”​—1 Tesalonikabii 5:​2, 3.

Mɛni baajɛ enɛ mli aba? No ji “ta ni kɛ tai baaba naagbee” diɛŋtsɛ lɛ: Harmagedon ta lɛ, ni atsɛɔ Iɛ yɛ Biblia lɛ mli akɛ: “Nyɔŋmɔ Ofe Iɛ gbi wulu lɛ nɔ ta Iɛ.” Enɛ baafee mɛi fɔji Iɛ kɛ mɛi ni fiɔ amɛsɛɛ lɛ fɛɛ ahiɛkpatamɔ. “Shi efɔŋfeelɔi lɛ aaafolɔ amɛ ashwie.” (Kpojiemɔ 16:​14-16; Lala 37:⁠9) Yɛ naagbee lɛ, Satan, ni ji mɔ titri ni tsirɛɔ tawuu yisɛɛ lɛ, abaamɔ lɛ ato he ko ni enyɛŋ ena adesai anɔ hewalɛ dɔŋŋ yɛ. Yɛ naagbee kwraa lɛ, Iɛ hu abaakpata ehiɛ.​—Kpojiemɔ 20:​1-3, 7-10.

Shi kadimɔ akɛ, enɛ efeŋ ta ni esusuuu mɔ he ni akpataa mɛi ni leee mli eko kɛ mɛi ni eye enɛ he fɔ lɛ fɛɛ ahiɛ ni jwɛŋmɔ bɛ mli. Mɛi komɛi baaje mli, ni mɛnɛɛmɛi ji mɛi ni “jaa Nyɔŋmɔ nyɔɔŋ kɛ shwane” lɛ. Hɛɛ, mɛi ni ekaseee tawuu dɔŋŋ ni amrɔ nɛɛ amɛnyiɛɔ anɔkwa Kristofoi atoiŋjɔlɛ gbɛ lɛ sɛɛ Iɛ baaje nɛkɛ naagbee ta kpeteŋkpele nɛɛ mli. Ani amɛyi baafa? Biblia lɛ tsɛɔ amɛ “asafo babaoo ni mɔ ko mɔ ko nyɛŋ akane ni jɛ jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ kɛ akutsei kɛ maji kɛ majianɔ wiemɔi amli.”—Kpojiemɔ 7:​9, 14, 15.

Yɛ Ahum Loo Tawuu Lɛ Sɛɛ

Mɛɛ hejɔlɛ mɛnɛɛmɛi baana nɛkɛ! Ní jeŋmaji anɔyelii sɔrɔtoi aaahi shi lɛ, nɔyeli kome pɛ baahi shi: Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ. (Daniel 2:​44; Mateo 6:​9, 10) Ní henɔwolɔi kɛ hiɛnyamtaolɔi aaahi shi lɛ, heshibalɔi baahi shikpɔŋ nɛɛ nɔ, ni “amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli.” (Lala 37:​10, 11) “Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ aaatsumɔ amɛhiɛ yaafonui fɛɛ, ni gbele bɛ dɔŋŋ, ni ŋkɔmɔyeli ko kɛ bolɔmɔ ko kɛ nɔnaa ko hu bɛ dɔŋŋ.” (Kpojiemɔ 21:​3, 4) Yehowa “haa tai asɛɛ foɔ kɛyashiɔ shikpɔŋ lɛ naagbee hei Iɛ.” Akɛ klantei baasɔ kɔii, ni akɛ akpɔlɔi hu baasɔ adedai, ni ‘amɛkaseŋ tawuu ko dɔŋŋ.’​—Lala 46:​9, 10; Yesaia 2:⁠4.

Ani osumɔŋ ni ohi jeŋ ko ni tamɔ nɛkɛ mli? Obaasumɔ! Ojogbaŋŋ, hegbɛ Iɛ yɛ. Klɛŋklɛŋ nifeemɔ ji ni okase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, Biblia lɛ, ni ona ole akɛ hiɛnɔkamɔ nɛɛ ji anɔkwale ni ema shi shiŋŋ. Kɛkɛ lɛ taomɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kɛha bo bianɛ lɛ ji kɛjɛ Biblia Iɛ mli ni otsu he nii. Eji anɔkwale akɛ, nikasemɔ biɔ mɔdɛŋbɔɔ, shi esa nakai. Yesu kɛɛ akɛ kɛji akɛ okɛ nilee ni onaa Iɛ tsu nii yɛ gbɛ ni ja nɔ lɛ, eeetsɔ “naanɔ wala” eha bo. (Yohane 17:⁠3) Ani nɔ ko yɛ ni he hiaa waa fe enɛ?

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje