WALA SHIHILƐ HE SANE
Yehowa Etsɔɔ Mi Nii Kɛjɛ Migbekɛbiiashi Kɛbashi Ŋmɛnɛ
BE KO LƐ, wɔyɛ asafoŋ kpee shishi ni nyɛmi nuu ko kɛ wolo ko bawo midɛŋ. Aŋma yɛ wolo lɛ nɔ akɛ, “David Splane, April 8, 1953: ‘Hã Mɛi Fɛɛ Ale Akɛ Abaakpãtã Je Nɛɛ Hiɛ.’” Mikwɛ wolo lɛ kɛ nɔ ni aŋma yɛ nɔ lɛ gãa, ni mibi nyɛmi nuu lɛ akɛ, “Mɛni nɛ?” Nyɛmi nuu lɛ kɛɛ mi akɛ, “Ahã bo asaimɛnt. Obaahã wiemɔ yɛ Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ shishi.”a Shi mikɛɛ lɛ akɛ, “Bɛ mikɛko akɛ ahã mi asaimɛnt?”
Nyɛle, misumɔɔɔ ni mifaa wonu lɛ yɛ fufui lɛ he. No hewɔ lɛ, hã magba nyɛ misane lɛ kɛjɛ shishijee. Afɔ mi yɛ Calgary yɛ Canada be ni awuɔ Jeŋ Ta Ni Ji Enyɔ lɛ. Aaafee afii 75 ni eho nɛ lɛ, nyɛmi nuu oblanyo ko ni eji gbɛgbalɔ ni atsɛɔ lɛ Donald Fraser lɛ ba wɔshĩa lɛ ni ebashiɛ. Mimami bo lɛ toi, ni ekpɛlɛ ni akɛ lɛ akase Biblia lɛ. Ebasumɔ anɔkwale lɛ waa, shi akɛni no mli lɛ eeye hela ko ni naa wa hewɔ lɛ, efɔɔɔ asafoŋ kpeei yaa. Fɛɛ sɛɛ lɛ, etee ehiɛ ni yɛ 1950 lɛ, abaptisi lɛ. Dɔlɛ sane ji, eyeee afii enyɔ ni egbo. No mli lɛ, mipapa jeee Odasefonyo, shi ekpɛlɛ ni nyɛmimɛi lɛ afee yara lɛ.
Gbii fioo komɛi asɛɛ be ni agbe yara lɛ naa lɛ, nyɛmi yoo ko ni afɔ lɛ mu ni atsɛɔ lɛ Alice lɛ, fɔ̃ mi nine ni miba asafoŋ kpeei. Ele mi waa, ejaakɛ be ni mimami yɔɔ wala mli lɛ, kɛ́ ehe wa lɛ fioo ni eeya asafoŋ kpeei yɛ otsi lɛ naagbee lɛ, mikɛ lɛ yaa. Mibi mipapa gbɛ, ni ekpɛlɛ nɔ akɛ manyɛ maya. Ewie po akɛ ekɛ mi baaya “shi kome nɛɛ pɛ” koni eyada nyɛmi nuu lɛ ni hã yarafeemɔ he wiemɔ lɛ shi. Nakai gbɛkɛ lɛ, afee Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ kɛ Sɔɔmɔ Kpee lɛ. Ehi waa akɛ eba kpee nɛɛ, ejaakɛ no mli lɛ, eeya wiemɔhamɔ he skul. Bɔ ni nyɛmimɛi lɛ kɛ hesai hãa wiemɔ lɛ hã enaa kpɛ ehe waa. No hewɔ lɛ, ekpɛ mli akɛ, ebaaya kpee nɛɛ daa otsi. Fiofio lɛ, ebɔi kpeei krokomɛi ni afeɔ yɛ otsi lɛ mli lɛ yaa.
Nakai beiaŋ lɛ, nyɛmi nuu ni kwɛɔ Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ nɔ lɛ baatsɛ mɛi fɛɛ ni yɔɔ skul lɛ mli lɛ ekomekome, ni amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ baahere nɔ akɛ, “Miyɛ biɛ.” Be ko be ni atee asafoŋ kpee lɛ, mikɛɛ nyɛmi nuu ni kwɛɔ Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ nɔ lɛ akɛ masumɔ ni atsɛ migbɛ́i kɛ́ aba kpee ŋmɛnɛ otsi. Nyɛmi nuu lɛ jie miyi, shi ebiii mi kɛji mile nɔ hewɔ ni atsɛɔ mɛi lɛ agbɛ́i lo.
No mli lɛ, mileee akɛ kɛ́ atsɛ mɔ ko gbɛ́i lɛ, etsɔɔ akɛ aŋma egbɛ́i yɛ skul lɛ mli ni abaahã lɛ asaimɛnt. Mi lɛ, migbɛ́i kɛkɛ miitao ni atsɛ. Enɔ otsi lɛ, atsɛ migbɛ́i, ni mikɛ miishɛɛ here nɔ akɛ, “Miyɛ biɛ.” Be ni akpa lɛ, nyɛmimɛi lɛ hã mi aekoo! Otsii komɛi asɛɛ lɛ, ahã mi asaimɛnt, ni no ji asaimɛnt ni no mli lɛ miwieɔ he be ni mije misane lɛ shishi lɛ.
Mitsui fã waa, ejaakɛ no mli lɛ kɛ́ oyɛ skul lɛ mli ni ahã bo asaimɛnt lɛ, belɛ obaahã wiemɔ ni heɔ minitii ekpaa kɛmiimɔ kpaanyɔ. Etamɔɔɔ ŋmɛnɛ ni abaanyɛ ahã bo Biblia lɛ fã ko ni obakane lɛ. Mipapa ye ebua mi ni misaa mihe kɛhã wiemɔ lɛ, ni ehã mifee mitsɔɔ lɛ shii 20 sɔŋŋ dani miyahã. Be ni migbe asaimɛnt lɛ naa lɛ, mɔ ni kwɛɔ skul lɛ nɔ lɛ tsɔɔ mi hei ni manyɛ maya mihiɛ yɛ. Manyɛ mawie akɛ Yehowa tsɔ mipapa nɔ etsɔse mi, ni etsɔ esafo lɛ kɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei ni bɔɔ mɔdɛŋ lɛ anɔ etsɔse mi aahu kɛbashi ŋmɛnɛ.
YEHOWA TEE NƆ ETSƆƆ MI NII
Alice, ni mitsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ, ye ebua mi be ni mibɔi shiɛmɔ yaa lɛ. Nakai beiaŋ lɛ, kɛ́ wɔtee shiɛmɔ lɛ, wɔkaneɔ ŋmalɛi etɛ wɔhãa shĩatsɛ lɛ, kɛkɛ lɛ, wɔhã lɛ wolo. Kɛ́ eshɛ minɔ ni mashiɛ mahã shĩatsɛ ko lɛ, Alice jeɔ sanegbaa lɛ shishi; etsɔɔ mɔ lɛ egbɛ́i, ekpaa sane lɛ hiɛ, kɛkɛ lɛ ehã mikane klɛŋklɛŋ ŋmalɛ lɛ mihã mɔ lɛ. No sɛɛ lɛ, mitsaa sanegbaa lɛ nɔ; mikaneɔ ŋmalɛi enyɔ ni eshwɛ lɛ, kɛkɛ lɛ, mihã mɔ lɛ wolo. Sɛɛ mli lɛ, mibale bɔ ni ajeɔ sanegbaa shishi. Abaptisi mipapa yɛ 1954 afi lɛ naagbee gbɛ. Yɛ ebaptisimɔ lɛ sɛɛ lɛ, lɛ hu eye ebua mi ni mitee mihiɛ yɛ bɔ ni ashiɛɔ lɛ mli. Eyɛ mli akɛ yɛ mimami gbele lɛ sɛɛ lɛ, mikwɛmɔ bakã lɛ pɛ enɔ moŋ, shi ebɔ mɔdɛŋ waa ni etsɔse mi yɛ anɔkwale lɛ mli. Ekɛ asafoŋ kpeei kɛ shiɛmɔyaa shwɛɛɛ kwraa. No hewɔ lɛ, mile akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, wɔfoŋ asafoŋ kpeei lɛ eko mli, ni wɔbaaya shiɛmɔ hu yɛ otsi lɛ naagbee.
Be ni miyaa skul lɛ, mijeee mɔ ko ni bɔɔ mɔdɛŋ waa, ni mijeee mɔ ko ni esha hu. Mikɛ afii 12 tee skul, ni nibii ni mikase lɛ eye ebua mi waa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mikase akɔntaabuu. Agbɛnɛ hu, mikase Blɔfo wiemɔ lɛ he nii jogbaŋŋ kɛ bɔ ni aŋmalaa saji ahãa, ni nibii ni mikase nɛɛ eye ebua mi waa. Anɔkwa, no eye ebua mi yɛ nitsumɔ ni mitsuɔ bianɛ yɛ Writing Department lɛ.
Bei pii lɛ, mɛi biɔ mi nɔ hewɔ ni misumɔɔ lala waa lɛ. No mli lɛ, mimami kɛ mipapa sumɔɔ lala waa. Be ni miye afii kpawo lɛ, ahã mibɔi bɔ ni atswaa saŋku lɛ kasemɔ. Shi mitsɔɔlɔ lɛ na akɛ mibɔɔɔ mɔdɛŋ. No hewɔ lɛ, ekɛɛ mipapa koni ehã makpa kasemɔ, ni minu lɛ shishi, ejaakɛ no mli lɛ, ekasemɔ bɛ mimli.
Yɛ nyɔji fioo komɛi asɛɛ lɛ, mipapa tao tsɔɔlɔ kroko ehã mi. Shi afi nɛɛ, jeee saŋkutswaa pɛ atsɔɔ mi, mikase bɔ ni aláa hu, ni mibɔ mɔdɛŋ yɛ fɛɛ mli. Be ni miji gbekɛ lɛ, migbee ŋɔɔ waa, ni miná jweremɔ nii pii yɛ lala he akaŋshii komɛi po amli. Mikɛ ma mihiɛ akɛ matsɔ mɔ ko ni tsɔɔ lala koni kɛ́ mije gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ shishi lɛ, maná shika bɔ ni sa kɛkwɛ mihe. No hewɔ lɛ, mitee lala he skul. Shi mina akɛ, skul lɛ baahe mibe pii, no hewɔ lɛ mikpa, ni yɛ 1963 lɛ, mije gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ shishi.
JƆƆMƆI NI MINÁ YƐ GBƐGBAMƆ NITSUMƆ LƐ MLI
Be ni mikɛ afi esɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ lɛ, ahã miyasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ yɛ Kapuskasing, yɛ Ontario. Mikɛ nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Daniel Skinner lɛ ni sɔmɔ yɛ jɛmɛ. Eye mi onukpa kwraa, ni mikase nibii pii yɛ edɛŋ. Etsɔɔ mi bɔ ni atsuɔ sɔi srɔtoi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ ahe nii ahãa. Ahala mi ni misɔmɔ akɛ Asafoŋ Sɔɔmɔ Ajinafoi Akuu lɛ mli nyo be ni miye afii 20, ni no hewɔ lɛ, ehe bahia ni makase nibii pii. Eŋɔɔ minaa waa akɛ shi kome ekoŋŋ lɛ, asafo lɛ miima bɔ ni ehe miihia waa ni atsɔse oblahii lɛ nɔ mi. Kɛ́ nyɛmimɛi nɛɛ kɛ amɛhe hã lɛ, Yehowa kɛ amɛ baatsu nii waa bianɛ ni amɛji oblahii po!
Wɔnáaa shihilɛ lɛ mlɛo yɛ Kapuskasing. Kɛ́ eshɛ fɛ̃i be lɛ, kɔɔyɔɔ lɛ mli jɔɔ ŋanii. Agbɛnɛ hu, bei pii kɛ́ mikɛ Dan miiya he ko lɛ, wɔtswaa nantu. Shi Yehowa jɔɔ mi waa. Jɔɔmɔi nɛɛ ateŋ ekome ji, jɛmɛ mikɛ miŋa kpe yɛ. No mli lɛ, atsɛɔ lɛ Linda Cole.
Linda sumɔɔ shiɛmɔ waa ni eyɛ mɛi babaoo ni ekɛkaseɔ nii. Ehãa mɔ nɔ, emli hi, ni esumɔɔ gbɔmɔ. Atsɛɔ emami Goldie, ni atsɛɔ epapa Allen. Emami yɛ anɔkwale lɛ mli, shi epapa sumɔɔɔ Odasefoi asane kwraa. Fɛɛ sɛɛ lɛ, Linda mami kɛ lɛ kɛ enyɛmimɛi hii lɛ, ni atsɛɔ amɛ John kɛ Gordon lɛ, yaa asafoŋ kpee daa ni etsɔɔ amɛ bɔ ni ashiɛɔ hu. Ebashɛ he ko ni Goldie, Linda, John, kɛ Gordon fɛɛ miisɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi. Afii komɛi asɛɛ lɛ, Linda papa hu bamɔ anɔkwale lɛ mli, ni etee ehiɛ waa yɛ asafo lɛ mli.
Yɛ 1965 lɛ, afɔ̃ mi nine kɛhã Maŋtsɛyeli Sɔɔmɔ Skul lɛ yɛ Canada Betel koni miyatsa mitsɔsemɔ lɛ nɔ. Nakai beiaŋ lɛ, skul lɛ heɔ nyɔɔŋ kome. Be ni miyɔɔ skul lɛ, ahã mi Gilead Skul fɔm, ni awo mi hewalɛ ni mifiili koni miyasɔmɔ yɛ maŋsɛɛ. No mli lɛ, minaaa mihe akɛ mɔ ko ni baanyɛ atsɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔ, shi mifiili fɔm lɛ, ni atsɛ mi kɛhã Gilead klas ni ji 42 lɛ. Be ni skul lɛ yaa nɔ lɛ, tsɔɔlɔi lɛ hã wɔle hei ni wɔbɔɔ mɔdɛŋ yɛ kɛ hei ni wɔbaanyɛ wɔya wɔhiɛ yɛ, ni amɛfee nakai yɛ be kɛ beiaŋ. Kɛjɛ skul lɛ shishijee tɔ̃ɔ lɛ, tsɔɔlɔi lɛ wo mi hewalɛ ni miŋɔ hegbɛ nɛɛ ni mikɛkase nɔ fɛɛ nɔ ni manyɛ yɛ asafo lɛ he. No mli lɛ, midako; miye afii 21 pɛ. No hewɔ lɛ, ehi waa akɛ amɛwo mi ŋaa ni tamɔ nɛkɛ.
Be ni wɔtee Gilead lɛ, atsɔɔ wɔ bɔ ni akɛ mɛi ni tsuɔ nii yɛ redio steshɛŋ kɛ TV steshɛŋ kɛ bɔ ni akɛ mɛi ni bɔɔ saji ahe amaniɛ amɛwoɔ adafitswaa woji amli lɛ wieɔ ahãa. Minya nikasemɔ nɛɛ he waa, shi no mli lɛ, mileee akɛ ebaaye ebua mi waa wɔsɛɛ. Be ni wɔyaa hiɛ lɛ, matsɔɔ nyɛ bɔ ni miná he sɛɛ mihã.
AHÃ MIYASƆMƆ YƐ SENEGAL
Yɛ migradueshɛŋ lɛ sɛɛ gbii fioo komɛi lɛ, ahã mikɛ nyɛmi nuu ni atsɛɔ lɛ Michael Höhle lɛ yasɔmɔ yɛ Senegal, yɛ Afrika. Yɛ nakai beiaŋ lɛ, shiɛlɔi 100 pɛ yɔɔ jɛmɛ.
Be ni misɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ nyɔji fioo lɛ, ahã mikɛ gbi kome yɛ otsi lɛ mli bɔi sɔɔmɔ yɛ nitsumɔhe nine lɛ. No mli lɛ, nitsumɔhe nine lɛ jeee he ko ni da. Akɔ tsũ kome yɛ shĩa ni maŋsɛɛ sɔɔlɔi lɛ yɔɔ mli lɛ ni atsɔ lɛ nitsumɔhe nine. Eyɛ mli akɛ nitsumɔhe nine lɛ edaaa moŋ, shi Nyɛminuu Emmanuel Paterakis, ni ji nitsumɔhe nine sɔɔlɔ loo mɔ ni kwɛɔ nitsumɔhe nine lɛ nɔ lɛ, kaiɔ mi be fɛɛ be akɛ nitsumɔhe nine lɛ damɔ shi kɛhã Yehowa asafo lɛ yɛ nakai maŋ lɛ nɔ. Be ko lɛ, Nyɛminuu Paterakis kɛɛ wɔŋma wolo wɔyahã maŋsɛɛ sɔɔlɔi lɛ fɛɛ ni wɔkɛwo amɛ hewalɛ. Eji ŋmɛnɛ kulɛ, enɛ jeee nitsumɔ, ejaakɛ kɛ́ miŋma ekome lɛ, ewaaa kwraa akɛ abaafee lɛ pii ni ajara ahã nyɛmimɛi lɛ. Shi yɛ nakai beiaŋ lɛ, nibii bɛ lɛ nakai. No hewɔ lɛ, ehe bahia ni matswa woji lɛ fɛɛ ekomekome yɛ taipraita nɔ. Nɔ ni fite sane lɛ kwraa ji, kɛ́ otɔ̃ lɛ, ja oyaje fɛɛ shishi ekoŋŋ!
Nakai gbi lɛ gbɛkɛ be ni miifee ni maya shĩa lɛ, Nyɛminuu Paterakis kɛ ɛnvilop ko wo midɛŋ ni ekɛɛ mi akɛ, “David, asafo lɛ eŋma bo wolo.” Be ni migbele ɛnvilop lɛ naa lɛ, naa woji ni mitswa lɛ ekome yɛ mli! Mikase nɔ ko kɛjɛ enɛ mli. No ji akɛ, jeee nitsumɔhe nine ko dalɛ ji nɔ ni he hiaa, shi moŋ nɔ ni atsuɔ yɛ jɛmɛ lɛ.
Mi kɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi komɛi yɛ Senegal, 1967
Mibaná nanemɛi pii yɛ asafo ni wɔyɔɔ mli lɛ mli, ni bei pii lɛ, Hɔɔ gbɛkɛ lɛ, miyasaraa amɛteŋ mɛi komɛi. Miná miishɛɛ waa! Kɛbashi ŋmɛnɛ fɛɛ lɛ, mibiɔ amɛshi ni amɛ hu amɛbiɔ mishi. Mikase French be ni miyɔɔ Senegal lɛ, ejaakɛ no ji wiemɔ titri ni awieɔ yɛ jɛmɛ. Enɛ hewɔ lɛ, ŋmɛnɛ kɛ́ mitee hei ni awieɔ French yɛ lɛ, etɔɔɔ mi.
Yɛ 1968 lɛ, miwo Linda shi akɛ mikɛ lɛ baabote gbalashihilɛ mli. Mikɛ nyɔji abɔ tao nitsumɔ ni baahã mikɛ Linda fɛɛ aná be ni fa bɔ ni sa kɛtsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ yɛ Senegal, shi mináaa eko, ejaakɛ akɛɛ nitsumɔtsɛmɛi ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ akɛ amɛhe amɛmaŋbii lɛ pɛ yɛ amɛnitsumɔ lɛ mli, amɛkahe gbɔi. Sɛɛ mli lɛ, mitee Canada, ni wɔbote gbalashihilɛ mli. No sɛɛ lɛ, ahã wɔyasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi krɛdɛi yɛ Edmundston, yɛ New Brunswick, ni ji maŋ bibioo ko ni yɔɔ Quebec kpokpaa lɛ husui lɛ anaa.
Gbi ni wɔbote gbalashihilɛ mli, 1969
WƆTSA WƆGBƐGBAMƆ NITSUMƆ LƐ NƆ YƐ NEW BRUNSWICK KƐ QUEBEC
Dani wɔbaaya Edmundston lɛ, no mli lɛ shiɛlɔi jɛɔ he kroko amɛbashiɛɔ yɛ jɛmɛ, ni Biblia mli nikaselɔi fioo pɛ amɛyɔɔ. Katolik jamɔ lɛ ehe shi waa yɛ jɛmɛ. Kɛ́ mawie lɛ, shĩa fɛɛ shĩa ni obaaya lɛ, obaana ni aŋma akɛ, ‘Wɔtaooo Odasefoi Yɛ Biɛ.’ Nakai beiaŋ lɛ, wɔbuuu enɛ akɛ nɔ ko, no hewɔ lɛ, wɔtee shĩa fɛɛ shĩa, kɛ́ aŋma nɔ ko yɛ jɛmɛ jio, aŋmako nɔ ko yɛ jɛmɛ jio. Daa otsi lɛ, Katolikbii komɛi hãa atswaa adafi yɛ adafitswaa woji lɛ amli akɛ: “Nyɛhãa wɔyamɔmɔa Yehowa Odasefoi lɛ ni wɔtsɔa amɛ nɔ ko naa.” No mli lɛ, wɔyi ejwɛ pɛ wɔyɔɔ jɛmɛ, ni ji mi kɛ Linda, kɛ Victor Norberg kɛ eŋa Velda. No hewɔ lɛ, wɔle akɛ wɔhe amɛwieɔ lɛ.
Mihiɛ kpaŋ klɛŋklɛŋ be ni kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ basara wɔ lɛ nɔ kɔkɔɔkɔ. Be ni ekɛ wɔ gbe sɔɔmɔ otsi lɛ naa lɛ, ekɛɛ wɔ akɛ, “Ekolɛ, nɔ pɛ ni nyɛbaanyɛ nyɛtsu yɛ shikpɔŋkuku nɛɛ mli ji, ni nyɛbaahã mɛi aná Odasefoi ahe jwɛŋmɔ kpakpa.” No hewɔ lɛ, kɛjɛ nakai gbi lɛ nɔ kɛyaa lɛ, no nɔ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ma, ni ewo yibii kpakpai! Fiofio lɛ, mɛi bana akɛ esoro Yehowa Odasefoi kwraa yɛ Katolik osɔfoi lɛ ahe. Amɛna akɛ, Odasefoi baa amɛhe shi, shi osɔfoi lɛ wóɔ amɛhe nɔ. Ŋmɛnɛ lɛ, atse asafo bibioo ko yɛ Edmundston.
Be ni wɔkɛ nɔ ni miihe ashɛ afi esɔmɔ yɛ Edmundston lɛ, ahã wɔshi kɛtee Quebec maŋ lɛ mli koni wɔyaye wɔbua asafo ko ni shiɛlɔi lɛ ayi fa yɛ mli lɛ. Nyɛmimɛi ni yɔɔ biɛ lɛ feɔ mɔ gbɔ waa, ni wɔná miishɛɛ be ni wɔyɔɔ biɛ lɛ. Wɔye nyɔji ekpaa yɛ biɛ, ni no sɛɛ lɛ, ahã wɔbɔi sɔɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ kɛ eŋa.
Wɔkɛ afii 14 ni nyiɛ sɛɛ lɛ sɔmɔ kpokpai ni yɔɔ Quebec lɛ, ni wɔná miishɛɛ waa! Shiɛmɔ nitsumɔ lɛ wo yibii waa yɛ Quebec. Kɛ́ wɔyasara asafoi lɛ, bei pii lɛ, wɔnaa wekui enyɔ loo nɔ ni akɛ amɛ miikase nii ni amɛmiiya amɛhiɛ koni amɛshɛ baptisimɔ he!
WƆHIƐ KPAAA NYƐMIMƐI NI TSU NII WAA LƐ ANƆ
Nyɛmimɛi ni yɔɔ Canada he ni awieɔ French yɛ lɛ kɛ nɔ ko eteee, amɛhe yɛ miishɛɛ, ni amɛyɛ ekãa. Enɛ hewɔ lɛ, ewaaa kwraa akɛ obaasumɔ amɛsane. Shi amɛteŋ mɛi komɛi náaa lɛ mlɛo akɛ amɛbaaba anɔkwale lɛ mli, ni amɛwekumɛi lɛ te shi amɛwo amɛ waa. Nyɛmimɛi oblahii kɛ oblayei lɛ ekomɛi afɔlɔi kɛɛ amɛ akɛ, kɛ́ amɛkɛ Odasefoi lɛ kpaaa nikasemɔ lɛ, amɛbaashwie amɛ kɛshi shĩa. Shi amɛtee nɔ amɛye Yehowa anɔkwa, ni mile akɛ, Yehowa ná amɛhe miishɛɛ waa.
He ni wɔshɛ yɛ sanegbaa lɛ mli lɛ, nyɛhãa magbaa nyɛ nɔ ko fioo yɛ daa gbɛgbalɔi kɛ gbɛgbalɔi krɛdɛi ni yɔɔ Quebec nakai be lɛ mli lɛ ahe; amɛbɔɔ mɔdɛŋ waa. Amɛteŋ mɛi pii jɛ maji krokomɛi ni yɔɔ Canada lɛ mli. No hewɔ lɛ, ehe bahia ni amɛkase French wiemɔ lɛ, kɛ agbɛnɛ hu, bɔ ni mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ feɔ amɛnii amɛhãa, ejaakɛ no mli lɛ, Katolik jamɔ lɛ ená bɔ ni mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ susuɔ nii ahe amɛhãa lɛ nɔ hewalɛ.
Bei pii lɛ, ahãa gbɛgbalɔi krɛdɛi lɛ yaa hei ni etse amɛhe banee ni shiɛlɔi bɛ jɛmɛ lɛ amɛyashiɛɔ. Akɛni mɛi ni yɔɔ hei nɛɛ lɛ sumɔɔɔ Yehowa Odasefoi asane hewɔ lɛ, kɛ́ gbɛgbalɔi nɛɛ miitao tsũ lɛ, ekpakpa ko dani mɛi kɛ amɛtsũ hãa, ni ekpakpa ko dani amɛnáa nitsumɔ ni baahã amɛná be ni fa kɛtsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, ehe bahia ni mɛi ni bote gbalashihilɛ mli etsɛko po lɛ kɛ mɛi ejwɛ, ekpaa, loo mɛi kpaanyɔ ahi shĩa kome mli, ejaakɛ kɛ́ amɛfeee nakai lɛ, amɛnyɛŋ amɛwo tsũ nyɔmɔ lɛ. Anɔkwa, amɛ pɛ amɛnyɛŋ amɛyahai tsũ ni amɛhi mli. Nyɛmimɛi nɛɛ kɛ amɛhe shã afɔle ni amɛkɛ ekãa tsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ waa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ amɛje Biblia mli nikasemɔ ko shishi lɛ, amɛfeɔ nɔ fɛɛ nɔ ni amɛbaanyɛ kɛyeɔ amɛbuaa Biblia mli nikaselɔ lɛ. Amrɔ nɛɛ ni aná shiɛlɔi pii yɛ Quebec lɛ, gbɛgbalɔi nɛɛ ateŋ mɛi pii etee hei ni shiɛlɔi ahe miihia yɛ.
Kɛ́ wɔyasara asafo ko lɛ, bei pii lɛ, wɔbɔɔ mɔdɛŋ akɛ wɔkɛ oblahii kɛ oblayei bibii lɛ baatsu nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli Hɔɔ leebi. Enɛ hã wɔna naagbai ni amɛkɛkpeɔ lɛ. Ŋmɛnɛ lɛ, oblahii kɛ oblayei nɛɛ ekomɛi miisɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi, ni amɛteŋ mɛi komɛi hu miitsu nitsumɔi krokomɛi yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli.
Yɛ nakai be lɛ mli lɛ, asafoi ni wɔyasaraa lɛ ekomɛi nyɛɛɛ amɛhã wɔ shika ni wɔkɛbaahe pɛtro kɛ niyenii, ni no hewɔ lɛ, be ni nyɔɔŋ lɛ baagbo lɛ, wɔshika fɛɛ etã. Be fɛɛ be ni wɔbaayaje shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, wɔkɛ wɔhiɛ fɔ̃ɔ Yehowa nɔ kwraa, ejaakɛ wɔle akɛ lɛ pɛ ele shihilɛ ni wɔtsɔɔ mli lɛ fɛɛ. Yehowa shiii wɔ kɔkɔɔkɔ; eye ebua wɔ be fɛɛ be. Miishɛɛ sane ji, kɛ́ be shɛ ni wɔbaafã wɔyasara asafo kroko lɛ, wɔnyɛɔ wɔyaa pɛpɛɛpɛ.
MIKASE NIBII PII YƐ NYƐMIMƐI KROKOMƐI ADƐŊ
No mli lɛ, mikɛɛ matsɔɔ nyɛ bɔ ni miná Gilead klas lɛ fã ko he sɛɛ mihã. Kɛ́ obaakai lɛ, miwie akɛ, atsɔɔ wɔ bɔ ni akɛ mɛi ni tsuɔ nii yɛ redio steshɛŋ kɛ TV steshɛŋ kɛ amɛhenɔi lɛ wieɔ ahãa. Be ni wɔyɔɔ Quebec lɛ, wɔná hegbɛi pii ni baahã wɔtsɔ TV steshɛŋ, redio steshɛŋ kɛ amɛhenɔi lɛ anɔ wɔshiɛ, ni bei pii lɛ, ahãa mifataa Léonce Crépeault, ni lɛ hu eji kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ he. Ele bɔ ni akɛ mɛi ni tsuɔ nii yɛ adafitswaa nitsumɔhei nɛɛ sharaa ahãa waa. Kɛji ekɛ mɛi ni abuɔ waa yɛ adafitswaa nitsumɔhei nɛɛ ateŋ eko miiwie lɛ, ehãaa mɔ lɛ ana akɛ ebe, nɔ pɛ ni ekɛɔ mɔ lɛ ji: “Onukpa, mikɛ minaanyo nɛɛ he esako tsɔ yɛ bɔ ni awieɔ yɛ TV kɛ redio nɔ. Shi akɛɛ wɔhã mɛi ale akɛ Yehowa Odasefoi baafee kpee wulu ko. Ebaaŋɔɔ wɔnaa waa kɛ́ obaanyɛ ofee nɔ ko kɛye obua wɔ.” Bɔ ni ejɛɔ heshibaa mli ni ekɛ amɛ wieɔ lɛ hewɔ lɛ, adafitswaa nitsumɔhei lɛ pii sumɔɔ ni amɛye amɛbua wɔ.
Sɛɛ mli lɛ, nitsumɔhe nine lɛ hã miyafata Nyɛminuu Glen How, ni eji wɔlɔyafoi lɛ ateŋ mɔ kome lɛ, he kɛtsu saji komɛi ni mli wala lɛ ahe nii. Saji ni wɔtsu he nii lɛ ji saji ni bei pii lɛ, adafitswaa nitsumɔhei lɛ sumɔɔ ni amɛwie he. Shi kome ekoŋŋ lɛ, tsɔsemɔ ni miná yɛ Gilead yɛ bɔ ni akɛ mɛi ni tsuɔ nii yɛ adafitswaa nitsumɔhei lɛ wieɔ, kɛ nibii ni mikase kɛjɛ Léonce dɛŋ lɛ he ba sɛɛnamɔ. Eŋɔɔ minaa waa akɛ miná hegbɛ mikɛ Nyɛminuu How tsu nii. Eji lɔyafonyo ni he esa, ni efee ekãa kɛfã asafo lɛ he yɛ kɔɔtu. Shi nɔ ni fe fɛɛ lɛ, esumɔɔ Yehowa waa.
Yɛ 1985 lɛ, ahã wɔyasɔmɔ asafo ko ni bɛŋkɛ he ni mipapa yɔɔ yɛ Canada anaigbɛ lɛ, ni enɛ hã wɔná hegbɛ wɔye wɔbua kɛkwɛ lɛ. Shi nyɔji etɛ sɛɛ lɛ, egbo. Wɔtee nɔ wɔsɔmɔ kpokpai ni yɔɔ Canada anaigbɛ lɛ aahu kɛyashi 1989, kɛkɛ ni wɔnine shɛ miishɛɛ sane ko nɔ. Afɔ̃ wɔ nine koni wɔbafata United States Betel weku lɛ he. No mli lɛ, wɔsɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ kɛ eŋa nɔ ni miihe ashɛ afii 19. Yɛ afii nɛɛ fɛɛ amli lɛ, wɔhi shĩai srɔtoi babaoo amli, ni nyɛmimɛi babaoo ehã wɔ niyenii wɔye. Wɔhiɛ sɔɔ mɛi fɛɛ ni hã wɔ he ko wɔhi kɛ niyenii wɔye lɛ waa diɛŋtsɛ!
WƆSHI KƐTEE UNITED STATES
Be ni wɔyashɛ Brooklyn lɛ, ahã miyatsu nii yɛ Service Department lɛ. Mikase nibii pii yɛ jɛmɛ, ni mihiɛ kpaŋ nɔ kɔkɔɔkɔ. Nibii ni mikase lɛ ateŋ ekome ji, esaaa akɛ mimuɔ sane naa be mli ni mileee nɔ fɛɛ nɔ ni kɔɔ sane lɛ he. Yɛ 1998 lɛ, ahã miyasɔmɔ yɛ Writing Department lɛ, ni kɛbashi ŋmɛnɛ lɛ, miikase apaa lɛ lolo. Miná hegbɛ mikɛ Nyɛminuu John Barr tsu nii. No mli lɛ, lɛ ji Niŋmaa Ajinafoi Akuu lɛ saji ahe gbɛjianɔtolɔ. Mihiɛ kpaaa nibii ni etsɔɔ mi kɛ be ni miye yɛ emasɛi lɛ nɔ kɔkɔɔkɔ. Ejie sui ni Biblia lɛ etsɔɔ akɛ wɔjie lɛ kpo lɛ akpo.
Mi kɛ Linda, kɛ John Barr kɛ eŋa Mildred
Eji hegbɛ kpele ni miná akɛ mikɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei ni baa amɛhe shi ni yɔɔ Writing Department lɛ miitsu nii. Be fɛɛ be lɛ, amɛsɔleɔ ni Yehowa aye abua amɛ yɛ nitsumɔ ni amɛtsuɔ lɛ mli, ejaakɛ amɛle akɛ Yehowa mumɔ lɛ ni yeɔ ebuaa amɛ ni amɛnyɛɔ amɛtsuɔ nɔ ni amɛtsuɔ lɛ, shi jeee amɛhe ni esa tsɔ lɛ hewɔ.
Minyiɛ asafo lɛ lalɔi lɛ ahiɛ ni amɛmiilá yɛ 2009 daa afi kpee lɛ shishi
Mikɛ Bibliai miihã nyɛmimɛi yɛ 2014 majimaji ateŋ kpee ni afee yɛ Seoul, yɛ South Korea lɛ shishi
Agbɛnɛ hu, eji hegbɛ kpele ni mikɛ Linda ná akɛ wɔyasara wɔnyɛmimɛi anɔkwafoi lɛ yɛ maji 110 anɔ. Wɔ diɛŋtsɛ wɔna bɔ ni maŋsɛɛ sɔɔlɔi lɛ, Nitsumɔhe Nine Ajinafoi Akuu mli bii lɛ, kɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli lɛ sumɔɔ Yehowa waa amɛhã lɛ. Kɛfata he lɛ, wɔna bɔ ni nyɛmimɛi ni awaa amɛ yi, nyɛmimɛi ni yɔɔ hei ni awuɔ ta yɛ, kɛ nyɛmimɛi ni miiye ohia lɛ, miiya nɔ amɛmiiye Yehowa anɔkwa ni amɛmiisɔmɔ lɛ kɛ ekãa yɛ naagbai nɛɛ ni amɛkɛkpeɔ lɛ fɛɛ sɛɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Yehowa sumɔɔ amɛ waa.
Yɛ afii nɛɛ fɛɛ amli lɛ, Linda eye ebua mi ni minyɛ mitsu nitsumɔi srɔtoi ni akɛwo midɛŋ lɛ ahe nii. Esumɔɔ gbɔmɔ waa, ni daa nɛɛ, esumɔɔ ni efee nibii kɛye ebua mɛi. Ehe esa kɛ bɔ ni ajeɔ sanegbaa shishi. Eye ebua mɛi pii kɛba anɔkwale lɛ mli, ni eye ebua mɛi komɛi ni kpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ ni amɛku amɛsɛɛ amɛba. Yehowa diɛŋtsɛ ni jie Linda ehã mi! Bianɛ ni wɔmiigbɔlɔ lɛ, nyɛmimɛi oblahii kɛ oblayei lɛ yeɔ amɛbuaa wɔ kɛ wɔmiifã gbɛ, ni amɛfeɔ nibii krokomɛi hu amɛhãa wɔ, ni wɔhiɛ sɔɔ amɛ waa.—Mar. 10:29, 30.
Kɛ́ mikwɛ nibii ni Yehowa kɛ mi etsu yɛ afii 80 ni eho nɛɛ amli lɛ, mináa miishɛɛ waa. Mikɛ mɔ ni ŋma Lala 71:17 lɛ kpãa gbee. Ewie akɛ: “Ao Nyɔŋmɔ, otsɔɔ mi nii kɛjɛ miblahiiaŋ, ni mitee nɔ mijaje onaakpɛɛ nitsumɔi lɛ kɛbashi bianɛ.” Mitswa mifai shi akɛ, maya nɔ mafee nakai kɛyashi gbele mli.
a Ŋmɛnɛ lɛ, akɛ nifeemɔ nɛɛ efata otsi teŋ kpee lɛ he.