Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w94 1/15 bf. 2-4
  • Ani Anyɛŋ Akpa Tawuu?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Anyɛŋ Akpa Tawuu?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Wala Shishijee Hiamɔ Nii?
  • Nii ni kɛ Tawuu Baa
  • Ta Ni Kɛ Tai Baaba Naagbee
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Mɔ Diɛŋtsɛ ni Hɔ Tai kɛ Amanehului Asɛɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2014
  • Nyɔŋmɔ Susumɔ yɛ Ta he Ŋmɛnɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2015
  • Mɛni Ji Nyɔŋmɔ Susumɔ yɛ Ta He?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2015
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
w94 1/15 bf. 2-4

Ani Anyɛŋ Akpa Tawuu?

TAWUU ji adafitswaa saji amli sane ni haoɔ mɔ ni awieɔ he. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ nakai niseniianifeemɔ he adafitswaa lɛ haoɔ bo. Shi ekolɛ amɛhaa osusuɔ nɔ hewɔ ni esa ákɛ akɛ tawuu nii asaa béi pii nɛɛ lɛ ahe. Ani gbɔmɛi ekaseŋ bɔ ni amɛaafee ni amɛhi shi yɛ toiŋjɔlɛ mli?

Etamɔ nɔ ni tsabaa kɛha tawuu lakaa mɔ waa fe tsabaa ni aaana aha AIDS hela lɛ. Abua maŋ muu fɛɛ naa kɛha tawuu, áloo gbɔmɛi akpekpei abɔ awo tawuu mli, ni ákpata maŋtiasei ohai abɔ ahiɛ yɛ afii ohai 20 nɛɛ mli. Shi etamɔ nɔ ni mɛi pii ahiɛkpatamɔ nɛɛ naagbee bɛ. Tawuu nii ahemɔ kɛ hɔɔmɔ ni etsɔ jarayeli lɛ kwɛɔ koni je lɛŋ asraafoi—kɛ nɔyeli butulɔi—aya nɔ jogbaŋŋ kɛ yiwalɛ.

Yɛ be mli ni tawuu nii bafeɔ nɔ ni kpataa nii ahiɛ waa lɛ, nakai nɔŋŋ hu mɛi ni gboiɔ lɛ ayifalɛ yaa hiɛ. Agbe loo apila asraafoi akpekpei 65 ni wuu ta yɛ Jeŋ Ta I mli lɛ ateŋ mɛi ni fa fe fã. Yɛ no sɛɛ afii 30 lɛ, atomik okpɛlɛmii enyɔ pɛ ni atswa lɛ gbe Japanbii fe 150,000 ni jeee asraafoi. Kɛjɛ Jeŋ Ta II sɛɛ kɛbaa nɛɛ, tawuu efee nɔ ni yaa nɔ yɛ maji komekomei lɛ amli. Ni kɛlɛ ekpataa wala hiɛ, titri mɛi ni jeee asraafoi, ni amrɔ nɛɛ amɛyifalɛ shɛɔ mɛi ni egboi loo amɛpila lɛ ateŋ oha fɛɛ mli 80.

Shi dɔlɛ sane ji akɛ, nɛkɛ mɛi pii agbee nɛɛ ba yɛ yinɔ ni ebɔ mɔdɛŋ fe be fɛɛ akɛ eeefo tawuu sɛɛ akɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ akɛsaa maji ateŋ bei lɛ mli. Beni Maji Ateŋ Bei ni Tawuu Bɛ Mli lɛ ba naagbee nyɛsɛɛ nɛɛ pɛ kɛkɛ ni abana hiɛnɔkamɔ babaoo akɛ, toiŋjɔlɛ jeŋ gbɛjianɔtoo hee ko baapue. Shi, je muu fɛɛ toiŋjɔlɛ efee nɔ ni ka he elakaa mɔ be fɛɛ be. Mɛni hewɔ?

Wala Shishijee Hiamɔ Nii?

Yinɔsaneŋmalɔi kɛ gbɔmɔ he nikaselɔi komɛi kɛɔ akɛ anyɛŋ akpa tawuu—akɛ ehe miihia po—ejaakɛ eji sutsakemɔ mli mpleshii kɛha yibaamɔ. Akɛni susumɔ ni tamɔ nɛkɛ na enɔ hewalɛ hewɔ lɛ, tawuu mlipɛilɔ, Friedrich von Bernhardi tsɔɔ mli yɛ 1914 akɛ awuɔ ta “yɛ wala shishijee, kwasafoŋ kɛ jeŋba mli nɔyaa hewɔ.” Yiŋ ni aka awie nɛɛ ji akɛ, tawuu ji gbɛ ni atsɔɔ nɔ ajieɔ aŋkroaŋkroi loo maji ni he waaa lɛ kɛjɛɔ shihilɛ mli koni ashi mɛi ni he wa lɛ.

Sane naatsɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ nyɛŋ ashɛje akpekpei abɔ ni tawuu eha amɛtsɔmɔ okulafoi kɛ awusai lɛ amii kɔkɔɔkɔ. Yɛ bɔ ni eji jeŋba mli sane ni anyaŋeɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, susumɔ nɛɛ kuɔ ehiɛ eshwieɔ yiwalɛ nibii ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ tawuu mli lɛ anɔ. Machine gun loo tui ni atswaa kɛtsaraa nɔ oyayaayai lɛ kɛ bulɛ kɛ hebuu krɛdɛɛ haaa mɔ ni he wa, ni bɔmb loo okpɛlɛm hu kpataa mɔ ni he wa kɛ mɔ ni he waaa fɛɛ hiɛ.

Akɛni Adolf Hitler ku ehiɛ eshwie klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ mli nikasemɔi ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli lɛ nɔ hewɔ lɛ, eto eyiŋ akɛ ebaatsɔ tawuu mli kunimyeli nɔ eto adesa weku ko ni nɔ kwɔ ema shi. Eŋma yɛ ewolo, Mein Kampf lɛ mli akɛ: “Adesa weku lɛ efee agbo kɛtsɔ naanɔ mpleshii nɔ, ni naanɔ toiŋjɔlɛ mli pɛ ehiɛ kpataa yɛ. . . . Esa akɛ mɛi ni he wa lɛ aye nɔ, ni ekɛ mɛi ni he waaa lɛ akafutu.” Shi, ni eeewo adesai anɔ moŋ lɛ, Hitler kɛ gbɔmɛi akpekpei abɔ wala sha afɔle ni ekpata shikpɔŋ muu fɛɛ hiɛ.

Ni kɛlɛ, kɛ tawuu jeee wala shishijee mli hiamɔ nii lɛ, mɛni tsirɛɔ adesa yisɛɛ kɛyaa ehiɛ ni ekpataa lɛ he mɔ? Mɛɛ hewalɛi tsirɛɔ maji ayisɛɛ kɛwoɔ “mɛi ni hiŋmɛi gbeleko anitsumɔ”a nɛɛ mli lɛ? Nɔ ni nyiɛ sɛɛ ni ato naa nɛɛ ji nibii komɛi ni tsiɔ toiŋjɔlɛ he nitsulɔi amɔdɛŋbɔɔ naa lɛ.

Nii ni kɛ Tawuu Baa

Maŋhedɔɔ. Ákɛ su ni maŋkwralɔi kɛ tatsɛmɛi teeɔ lɛ shi bei pii lɛ, maŋhedɔɔ ji hewalɛi ni kanyaa tawuu fe fɛɛ lɛ ateŋ ekome. Atee tawuu pii ashi koni akɛbu “nibii ni sɛɛnamɔ yɔɔ he kɛha maŋ lɛ” ahe aloo ni akɛfã “maŋ hiɛnyam” he. Kɛ nɔ ni mimaŋ lɛ fee lɛ ja loo ejaaa hu lɛ, eji mimaŋ, lɛ he jwɛŋmɔ lɛ ji nɔ ni yeɔ nɔ lɛ, belɛ abaanyɛ atsɔɔ maŋ ko ni atutuaa lɛ mli akɛ nɔ ni ja koni okɛkpata ohenyɛlɔ lɛ tawuu nii ahiɛ dani eba akɛ ekɛaaba onɔ.

Maji krokomɛi anɔ bii ahe jwɛŋmɔ fɔŋ namɔ. Kpokpai wuji anɔ tai pii teɔ shi ni awoɔ mli wu kɛtsɔɔ blema béi loo hetsɛ ko ni ka wekui loo wiemɔi ateŋ lɛ nɔ. Maŋ kome mli tai ni etee nɔ yɛ tsutsu Yogoslavia, Liberia, kɛ Somalia lɛ ji ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ odaseyelii.

Shika-helɛtemɔ kɛ tawuu mli akaŋshii. Yɛ be ni bafee tamɔ toiŋjɔlɛ be ni tsɔ Jeŋ Ta I hiɛ lɛ mli lɛ, Europa nɔyelii ni yɔɔ hewalɛ lɛ bua asraafoi babaoo naa. Germane kɛ Britania kɛ amɛhe wo tawuu lɛji afeemɔ he akaŋshii mli. Akɛni maŋ wulu fɛɛ maŋ wulu ni kɛ ehe woɔ wala hiɛkpatamɔ nɛɛ mli lɛ heɔ yeɔ akɛ tawuu baaha ehewalɛ aya hiɛ ni ekɛ shika-helɛtemɔ mli sɛɛnamɔi aba hewɔ lɛ, shihilɛ efee nɔ ni hi kɛha tawuu.

Jamɔ mli tawuu. Titri kɛ weku loo wiemɔ mligbalamɔ ji nɔ ni woɔ enɛ mli hewalɛ lɛ, jamɔ mligbalamɔi baanyɛ aha shihilɛ afee nɔ ni oshara yɔɔ mli ni baaha tawuu afɛ. Béi ni yɔɔ Lebanon kɛ Northern Ireland, kɛ agbɛnɛ tai ni India kɛ Pakistan wuu lɛ shishifai jɛ jamɔ mli hetsɛ mli.

Tahoolɔ ko ni hiŋmɛi enaaa lɛ. Biblia lɛ jieɔ lɛ kpo akɛ “je nɛŋ nyɔŋmɔ,” Satan Abonsam, hiɛ edɔ waa fe be fɛɛ. (2 Korintobii 4:4) Akɛni emli efu naakpa ejaakɛ “ele akɛ be fioo kɛkɛ eyɔɔ” hewɔ lɛ, eetee saji ashi, kɛ tai, ni haa shihilɛi ni yɔɔ mɔbɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ mli woɔ wu kwraa.—Kpojiemɔ 12:12.

Ebɛ mlɛo akɛ aaajie nɛkɛ nibii ni kɛ tawuu baa nɛɛ kɛya. Nɔ ni fe afii 2,000 ni eho nɛ, ni Plato kɛɛ akɛ, “gbohii pɛ ena tawuu naagbee.” Ani bɔ ni emu sane naa yɛ gbɛ ni miishɛɛ bɛ mli nɔ nɛɛ ji anɔkwale ko ni esa akɛ wɔkase ekɛ shihilɛ? Aloo wɔyɛ nɔ ni wɔɔdamɔ nɔ wɔna hiɛnɔkamɔ akɛ gbi ko baaba ni wɔbaaná je ni tawuu bɛ mli?

[Shishigbɛ niŋmai]

a Napoléon ji mɔ ni tsɔɔ tawuu mli akɛ eji “mɛi ni hiŋmɛi gbeleko anitsumɔ” lɛ. Yɛ be mli ni ekɛ efii pii ehi asraafoi anitsumɔ mli yɛ edalɛ be mli kɛ nɔ ni miihe ashɛ afii 20 akɛ tatsɛnukpa fe fɛɛ lɛ, ena bɔ ni tawuu ji mɛi ni hiŋmɛi gbeleko lɛ anitsumɔ ha.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]

Cover: John Singer Sargent’s painting Gassed (detail), Imperial War Museum, London

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]

Instituto Municipal de Historia, Barcelona

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje