Maŋtsɛyeli Jajelɔi Bɔ Amaniɛ
“Tooi lɛ Nuɔ Egbee”
◻ YESU kɛɛ akɛ: “Tooi lɛ nuɔ [tookwɛlɔ lɛ] egbee, ni ekɛ Iɛ diɛŋtsɛ etooi lɛ agbɛi tsɛɔ amɛ, ni ekɛ amɛ jeɔ kpo.” (Yohane 10:3) Ekɛfata he hu akɛ: “Mile mitooi lɛ. ni mitooi lɛ hu le mi.” (Yohane 10:14. NW) Mɛi ni tamɔ gwantɛŋi Iɛ boɔ Yesu gbee toi yɛ be mli ni etsɔɔ Biblia lɛ nɔ ewieɔ etsɔɔ amɛ lɛ. Agbɛnɛ kadimɔ bɔ ni gbɔmɛi enyɔ komɛi ni jɛ Italia ni amɛhiɛ tsui krɔŋŋ lɛ nyiɛ nɛkɛ gbɛ nɛɛ nɔ amɛha.
Yɛ Naagbee lɛ Ebo Toi
◻ Alberto ŋma akɛ: “Miye afii 18 beni mibɔi marijuana (wii) shɛremɔ kɛ LSD tsofa Iɛ hu kɔlɔmɔ, ni beni miye afii 18 lɛ mibɔi heroin hu kɛ nitsumɔ. Mifee nɔ fɛɛ nɔ ni manyɛ, koni manyɛ mahe tsofai nɛɛ. Miju, mihɔɔ tsofai fɔji, mitswa mɛi ojo, mihɔɔ mihe nibii fɛɛ. Minyɛɛɛ makpa. Gbɛfaa kɛmiiya maji asɛɛ kɛha hejɔɔmɔ, be babaoo ni miye yɛ akrowai, aloo mihe ni mikɛwo basabasafeelɔi akui amli koni wɔkɛtsi jalɛsane ni ayeee naa—enɛɛmɛi fɛɛ eko yeee ebuaaa. Mika gbalashihilɛ mlibotemɔ, shi be fioo ko sɛɛ lɛ miku misɛɛ kɛtee he ni mije shishi yɛ lɛ ekoŋŋ. Biyoo ni mifɔ Iɛ po nyɛɛɛ atsi minaa yɛ tsofai kɛ nitsumɔ lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, nibii tee nɔ efite, ejaakɛ agbɛnɛ shika babaoo he miihia mi. Kɛkɛ ni miŋa shi mi, ni yɛ afii enyɔ ni mikɛhi shi mikometoo lɛ fɛɛ mli lɛ, mina mibiyoo lɛ shii enyɔ pɛ. Mijoɔ foi yɛ mɛi krokomɛi ni hɔɔ tsofai fɔji ni mihiɛ amɛ nyɔmɔ Iɛ ahewɔ, ni yɛ bei babaoo mli Iɛ efeɔ mi tamɔ kpamɔ ni mitaoɔ makpa lɛ miiwo mi helai.
“Kɛkɛ ni mikai wolo ko ni Yehowa Odasefoi kɛha mi afii babaoo ko ni eho. Eyɛ lolo, ni mibɔi ekɛ Biblia lɛ fɛɛ kanemɔ. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, mibana mile Yehowa, anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ, ni misɔle miha lɛ ni eye ebua mi. Yɛ be mli ni mibɔi nibii ni mikaseɔ lɛ kɛ nitsumɔ fiofio lɛ, helai ni efeɔ mi akɛ minaa kɛjɛɔ kpamɔ ni mitaoɔ makpa Iɛ mli lɛ he gbeyeiwoo Iɛ naa ba shi. Miyana nitsumɔ, ni yɛ Yehowa yelikɛbuamɔ naa lɛ, minyɛ mibua miweku lɛ fɛɛ naa ni wɔfee ekome ekoŋŋ. Mitee Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ, ni jɛmɛ ni miyoo yɛ akɛ lɛlɛŋ Yehowa Odasefoi hiɛ anɔkwale lɛ. Akɛni wɔfee ekome hewɔ lɛ. Odasefoi Iɛ kɛ mi kɛ miŋa fɛɛ kase Biblia lɛ ni yɛ naagbee Iɛ abaptisi wɔ. Amrɔ nɛɛ, mɛɛ miishɛɛ wɔna nɛkɛ akɛ wɔkɛ mɛi krokomɛi aaaja wɔ hiɛnɔkamɔ lɛ akɛ daa gbɛgbalɔi!”
Aha Yoo ko ni Ejɔɔ Ehe nɔ lɛ Sɔlemɔ Hetoo
◻ Yoo ko bɔ amaniɛ akɛ: “Yɛ 1958 mli lɛ, mikɛ mihe wo sɔlemɔ nitsumɔi amli vii, titri lɛ kɛha jamɔ he gbɛfaa kɛmiiya hei tamɔ Sanctuary of the Madonna of the Divine Love ni yɔɔ Rome lɛ. Yɛ be fioo sɛɛ lɛ, mibatsɔ osɔfonukpa ni Iɛ nɔŋŋ eji osɔfo ni kwɛɔ sɔlemɔ Iɛ nifeemɔi anɔ yɛ Rome lɛ naanyo ni bɛŋkɛ lɛ kpaakpa, ni mikɛ Paapa Paul Vl kɛ Paapa John Paul ll fɛɛ gba sane shii abɔ yɛ teemɔŋ. Beni mikɛ afii 25 eto nɛkɛ jamɔ he gbɛfaai nɛɛ ahe gbɛjianɔ sɛɛ lɛ, aha mi yijiemɔ wolo yɛ he. Shi, be fioo sɛɛ lɛ, hemɔkɛyeli ni miyɔɔ akɛ Katoleknyo ni ale Iɛ jogbaŋŋ lɛ bɔi hosomɔ. Mibɔi nibii tamɔ juu, ojotswaa, wekumɛi ahiɛaŋkwɛmɔ, kɛ nibii ni yɔɔ naakpɛɛ ahe jarayeli namɔ. Mibɔi sɔlemɔ Iɛ namɔ yɛ gbɛi sɔrɔtoi kwraa nɔ ni miyoo akɛ yɛ bei babaoo mli Iɛ amɛnaanaa Nyɔŋmɔ mlai Iɛ anɔ. Nibii nɛɛ gba minaa waa diɛŋtsɛ, ni mibi ni Nyɔŋmɔ aye abua mi ejaakɛ miiŋmɛɛ mihemɔkɛyeli Iɛ he. Mifoɔ yɛ be kɛ bei amli.
“Kɛkɛ ni, afii ejwɛ ni eho nɛ lɛ, mibinuu kɛ Buu-Mɔɔ kɛ Awake! woji tɛtrɛbii ni enine shɛ nɔ kɛjɛ Yehowa Odasefoi aŋɔɔ lɛ ekomɛi baha mi. Amɛmli saji Iɛ ŋɔɔ minaa aahu akɛ mikɛɛ lɛ ni etao pii ebaha mi. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ mina Yehowa Odasefoi a-Maŋtsɛyeli Asa ko ni mishi wolo bibioo ko mifɔ shinaa Iɛ naa akɛ miitao ni mɔ ko abasara mi. Odasefoi lɛ ba yɛ gbii ejwɛ pɛ sɛɛ. Mibɔi Biblia mli nikasemɔ ni mitee mihiɛ kɛyashɛ baptisimɔ he. Amrɔ nɛɛ miyɛ nɔmimaa akɛ, yɛ naagbee lɛ, mina nɔ ni mitaoɔ yɛ be fɛɛ mli Iɛ—anɔkwale Iɛ!”
Nɛkɛ gbɔmɛi aŋkroaŋkroi nɛɛ bo Tookwɛlɔ Kpakpa lɛ, ni ji Yesu Kristo gbee toi, ni ‘anɔkwale Iɛ ha amɛye amɛhe.’—Yohane 8:32.
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 14 lɛ Jɛ]
Garo Nalbandian