Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w90 9/15 bf. 29
  • Saji Lɛ Asɛɛkɔmɔ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Saji Lɛ Asɛɛkɔmɔ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Amɛmiijaje Amɛ La Yl Sɔyeli
  • Anaaa Osɔfoi
  • Tsabaa ni Yeɔ Emuu
  • Mɛni Ji Babilon Kpeteŋkpele Lɛ?
    Sanebimɔi Ni Biblia Lɛ Ehã Hetoo
  • Yaafo kɛ Mlifilimɔ yɛ Babilon Naagbee lɛ Hewɔ
    Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!
  • Babilon Kpeteŋkpele Lɛ Ehiɛkpatamɔ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • “Ajwamaŋ Kpeteŋkpele” Lɛ Hiɛkpatamɔ Ebɛŋkɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1981
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
w90 9/15 bf. 29

Saji Lɛ Asɛɛkɔmɔ

Amɛmiijaje Amɛ La Yl Sɔyeli

Shingen Hosokawa, Temple Office of the Buddhist True Pure Land Otani Jamɔ Kuu ni yɔɔ Japan lɛ woloŋmalɔ-nukpa lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ, “wɔtsɛ ta Iɛ [Jeŋ Ta Il] ta krɔŋkrɔŋ ni wɔtsu gbɔmɛi kɛtee tawuu hei. Wɔnyɛŋ wɔfee nɔ ko akɛ ja wɔhiɛ gbo babaoo yɛ Buddha krɔŋkrɔŋ Iɛ hiɛ.” Nyɛsɛɛ nɛɛ, Jeŋ Ta ll sɛɛ afii 45 nɛ lɛ, afee “Kaimɔ Sɔlemɔ aha Mɛi ni Gboi yɛ Ta lɛ Mli Iɛ Fɛɛ,” ni nɛkɛ jamɔ kuu ni emlibii fe akpekpei enumɔ nɛɛ kpɛlɛ nɔ akɛ “amɛjɛ amɛsuɔmɔ mli amɛkɛ Jeŋ Ta ll [tawuu mli mɔdɛŋbɔi Iɛ] fee ekome.” Asahi Shimbun Iɛ kadi akɛ, “nɔ ko bɛ ni atsɔ hiɛ ato ama shi ni baaha Buddha osɔfo ko anyɛ ajaje akɛ tawuu lɛ he gbɛnaa nii ka enɔ yɛ jamɔ nifeemɔ ko mli.”

Shi, ani esaaa akɛ jamɔi babaoo ‘hiɛ gboɔ” akɛni amɛwo obalaŋtai babaoo hewalɛ ni amɛtee ta lɛ hewɔ? Taakɛ Kodansha Encyclopedia of Japan lɛ tsɔɔ lɛ, Budhabii fɛɛ, “Kristofoi,” kɛ Shinto jamɔi sɔrɔtoi ni yɔɔ Japan lɛ to Jamɔ Kpaŋmɔ amɛma shi yɛ 1941 “koni amɛkɛ mumɔŋ sɛɛfimɔ ni wa aha maŋ Iɛ yɛ tawuu be mli.”

Belɛ ebɛ naakpɛɛ mɔ akɛ yɛ be mli ni Biblia Iɛ wieɔ Babilon Kpeteŋkpele Iɛ he akɛ jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ, ekɛɔ akɛ: “Ni emli ana . . . mɛi fɛɛ ni agbe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ Iɛ ala lɛ yɛ” Iɛ. (Kpojiemɔ 18:​2, 24) Ani Yehowa Nyɔŋmɔ, adesa wala-Halɔ lɛ aaabi nakai Nyɔŋmɔ jalɔi Iɛ sane yɛ amɛ la yi sɔyeli lɛ hewɔ? Nakai yitso ni yɔɔ Kpojiemɔ lɛ mli lɛ nɔŋŋ tsɔɔ nɔ ni baaba Babilon Kpeteŋkpele Iɛ nɔ faŋŋ, ni ekɛɔ akɛ: “Ni bɔfo ko ni he wa wo tɛ ko ni tamɔ wiɛ wulu, ni eshɛ efɔ ŋshɔŋ ekɛɛ: ‘Nɛkɛ aaashɛ Babilon maŋ kpeteŋkpele lɛ afɔ trukaa, ni anaŋ lɛ kwraa dɔŋŋ.’”​—Kpojiemɔ 18:⁠21.

Anaaa Osɔfoi

Sɔlemɔ tsui ni akpoo loo emli kamɔ efolo he naagba lɛ miigba Buddha jamɔi sɔrɔtoi ni yɔɔ Japan Iɛ anaa. Akutseiaŋbii ni bɛŋkɛ sɔlemɔ tsui ni osɔfoi bɛ mli lɛ miite shi kɛmiiwo kobɔfoi ni kpaa shi yɛ he ni sɔlemɔ tsui nɛɛ yɔɔ lɛ kɛ agbɛnɛ oshara ni ji la ni baanyɛ aje yɛ mli lɛ. Zen Buddha Myoshinji jamɔ kuu lɛ to amɛyiŋ akɛ amɛbaatsu naagba lɛ he nii kɛtsɔ sɔlemɔ tsui lɛ ni amɛaaŋmɛɛ he kwraa loo ni amɛkɛaaha mɛi ni bɛŋkɛ sɔlemɔ tsui lɛ nɔ. Myoshinji jamɔ kuu Iɛ sɔlemɔ tsui 3,500 Iɛ amli nɔ ni fe oha mlijaa 20 ni yɔɔ Japan fɛɛ Iɛ bɛ osɔfo ni hiɔ jɛmɛ aloo osɔfoi ni sɔmɔɔ yɛ sɔlemɔ tsui ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ amli lɛ baa amɛbasɔmɔɔ yɛ mli.

Mɛni ha haomɔ nɛɛ ba? The Daily Yomiuri lɛ tsɔɔ mli akɛ, “eetɔ jamɔ kuu lɛ akɛ eeena mɛi ni amɛbaye osɔfoi ni kpaa nitsumɔ lɛ asɛɛ, ni osɔfoi ni ji obalaŋtai Iɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ akɛ amɛaaya sɔlemɔ tsui ni mɛi faaa yɛ hei ni amɛyɔɔ lɛ amli.” Jamɔ kuu Iɛ bɔ mɔdɛŋ ni etsɔse nitsulɔi ni amɛkpa nitsumɔ Iɛ akɛ osɔfoi, shi amɛŋmɛɛ nakai gbɛjianɔtoo Iɛ he momo. Eyɛ mli akɛ Myoshinji lɛ kɛɔ akɛ “enɛ jeee be ni sɔlemɔ tsui ni yɔɔ Iɛ afalɛ yeɔ hewalɛ he odase” moŋ, shi akɛ amɛhewalɛ nɔ miigbɔ lɛ ji nɔ ko ni anyɛŋ aje he ŋwane.

Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ, Biblia mli wolo ni ji Kpojiemɔ lɛ gbaa efɔɔ shi akɛ, Eufrate faa lɛ mli nui, ni jeŋ muu fɛɛ jamɔ gbɛjianɔtoo​—“Babilon Kpeteŋkpele lɛ”​—ta nɔ lɛ ‘baagbi.‘ (Kpojiemɔ 16:​12; 18:​2, 9, 11) Nui lɛ damɔ shi kɛha mɛni? “Nui lɛ ni ona . . . lɛ ji maji kɛ asafoi kɛ jeŋmaji kɛ maji anɔ wiemɔi.”(Kpojiemɔ 17:15) “Nui lɛ” loo esɛɛfilɔi ni gbiɔ Iɛ miiya nɔ diɛŋtsɛ yɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ nɔyeli he ni yɔɔ bokagbɛ lɛ mli.

Tsabaa ni Yeɔ Emuu

Worldwatch Institute ni yɔɔ Washington, D.C., U.S. Amerika lɛ jaje akɛ, “nibii ni woɔ mɔ he gbeyei ni wɔkɛkpeɔ bianɛ Iɛ . . . miiba oyayaayai akɛ kɛ wɔfeee he nɔ ko bianɛ ni wɔkɛaaku naa loo wɔkpale amɛ lɛ, eka shi faŋŋ akɛ nɔ ni baajɛ mli aba ji shika he lɛtemɔ mli saji ni kumɔɔ nɔ fɛɛ nɔ kɛ kwasafoŋ kɛ maŋkwramɔŋ shihilɛi ni hiɛ kpataa.” Yɛ nyɛsɛɛ afi lɛ mli lɛ, nɛkɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ daa afi amaniɛbɔɔ Iɛ bɔ kɔkɔ akɛ jeŋ dɔlɛ ni teɔ shi ni gbeɔ mɛi, nugbɔ ni enɛɛɛ, kɛ nu ni jeɔ ŋa ji osharai ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli babaoo ni baa ni baaba shikpɔŋ ni nɔ fɛɛ nɔ efite yɛ nɔ nɛɛ nɔ Iɛ mli nɔ ko fioo ko pɛ ni wɔnaa. Nɔ ni fata nibii ni amɛtsi ta yɛ amaniɛbɔɔ lɛ mli akɛ ehe miihia ni afee he nɔ ko nɔŋŋ lɛ ji gbɔmɛi ayifalɛ kudɔmɔ, tsɔnei amli hewalɛ ni akɛaatsu nii yɛ gbɛ ni mɔɔ shi nɔ, tsei ni aaasaa adu ekoŋŋ, kɛ hɔmɔ naatsii. Shi gbɛjianɔtoo lɛ kɛɔ akɛ ‘jeŋ muu fɛɛ nifeemɔ he gbɛjianɔtoo’ kɛ ‘tsakemɔi diɛŋtsɛ ni sa akɛ eje kpo yɛ gbɔmɔ su kɛ baŋ mli’ ni esa akɛ eba amrɔ nɔŋŋ he miihia koni enyɛ ewo yibii kpakpai.

Ani wɔbaanyɛ wɔkpa gbɛ akɛ wɔbaana jeŋ muu fɛɛ gbɛjianɔtoo ni kɛ tsakemɔ diɛŋtsɛ baaba yɛ wɔbe nɛɛ mli? Hɛɛ, shi jeee kɛtsɔ gbɔmɔ loo gbɔmɛi akuu ko mɔdɛŋbɔɔ nɔ. Mɛni hewɔ ebaŋ lɛ nakai? Ejaakɛ gbalɔ Yeremia ŋma afii ohai abɔ ni eho nɛ akɛ: “Gbɔmɔ gbɛ bɛ lɛ diɛŋtsɛ edɛŋ, ni adesa ni nyiɛ nɛɛ, bɔ ni eeetsɔ ejaje enaji faamɔi eha lɛ, ebɛ edɛŋ.” Shi moŋ, Biblia lɛ woɔ shi akɛ Yehowa Nyɔŋmɔ “baafite mɛi ni fiteɔ shikpɔŋ lɛ,” ni ‘ebaajaje saji’ bɔni afee ni ehe aba sɛɛnamɔ aha mɛi ni hiɔ shikpɔŋ lɛ nɔ Iɛ.​—Yeremia 10:​23; Kpojiemɔ 11:​18; Mika 4:​3, 4.

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje