Ba 1984 “Maŋtsɛyeli Nɔyaa” Kpokpaa Wuji Anɔ kpeei Lɛ.
MƆ KO mɔ ko bɛ ni nuɔ nɔ hewɔ ni esa akɛ Yehowa Nyɔŋmɔ tsuji ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ akpe yɛ kpee wuji ashishi lɛ shishi jogbaŋŋ fe lɛ diɛŋtsɛ. No hewɔ ni eto gbɛjianɔ koni eblema webii ni ji Israel akpe shii etɛ daa afi yɛ he ni ehala ni ji Yerusalem lɛ. Jɛmɛ amɛnu Yehowa Nyɔŋmɔ mla lɛ kanemɔ yɛ, ni amɛnine shɛ ŋaawooi anɔ ni ŋwanejee ko bɛ he akɛ amɛgbagbaa bɔ ni Yehowa ejɔɔ amɛ lɛ amɛtsɔɔ amɛhe.—2 Mose 23:14-17; 34:23; 5 Mose 16:16, 17; 2 Kronika 8:13.
Jeee akɛ gbijurɔyelii nɛɛ ashishi pɛ Israelbii lɛ buaa amɛhe naa yɛ, shi moŋ yɛ kpeei krɛdɛɛi ashishi hu, tamɔ be mli ni Maŋtsɛ Salomo jɔɔ sɔlemɔtsu lɛ nɔ lɛ, nɔ ni anya ni gbɔmɛi lɛ amii shɛ amɛhe aahu gbii 14 kɛ agbɛnɛ be mli ni agbe Yerusalem gbogboi lɛ atswaa naa yɛ Nehemia gbii lɛ amli lɛ.—Maŋtsɛmɛi 8:65, 66; Nehemia 12:27-43.
No hewɔ lɛ Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔ nii kpakpai ni yɔɔ hewɔ ni ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Yehowa Odasefoi lɛ efee kpeei aahu fe afii oha nɛ, titri lɛ kɛjɛ 1879 lɛ. Aafee afii 37 nɛ ni wɔkpe shii etɛ yɛ afi mli taakɛ blema Israelbii lɛ fee lɛ, shii enyɔ kɛha wɔ kpokpaa nɔ kpeei kɛ shikome kɛha wɔ kpokpaa wulu nɔ kpeei, maŋ loo majimaji ateŋ kpeei.
Kwɛ miishɛɛ ni wɔna yɛ nyɛsɛɛ afi lɛ “Maŋtsɛyeli Ekomefeemɔ” Kpokpaa Wulu nɔ kpeei lɛ ahe amaniɛbɔɔ lɛ hewɔ!a Nyɛmimɛi lɛ nu bɔ ni amɛfee ekome yɛ jeŋ fɛɛ lɛ he fe be fɛɛ. Yɛ shikpɔji pii anɔ lɛ mɛi ni ba kpeei lɛ ha amɛna yikulɛ hee. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Afrika maŋ ni ji Zambia ni hiɛ shiɛlɔi 57,034 lɛ bɔ amaniɛ akɛ mɛi 417,122 ji mɛi ni ba amɛkpeei 24 lɛ ashishi. Nɛkɛ yibɔ nɛɛ tsɔɔ maŋ lɛ mli mɔ kome yɛ 15 fɛɛ mli ni ba kpee lɛ shishi! Ani amaniɛbɔɔ ni tamɔ nɛkɛ kanyaa wɔ koni wɔshwe akɛ wɔɔya afi nɛɛ “Maŋtsɛyeli Nɔyaa” kpeei lɛ ashishi?
Nɔ Hewɔ Ni Ehe Hiaa Ni Wɔkpe
Mɛni hewɔ ehe hiaa akɛ wɔkpe gbii etɛ kɛ fa koni wɔkɛwowoo wɔhe hewalɛ yɛ mumɔŋ? Petro kai wɔ akɛ: “Akɛni nɛkɛ nibii nɛɛ fɛɛ baafite hewɔ lɛ, mɛɛ gbɔmɛi sa akɛ nyɛtsɔmɔ yɛ jeŋbai krɔŋkrɔŋi kɛ Nyɔŋmɔ jamɔi amli?—2 Petro 3:11, 12
Afi fɛɛ afi lɛ, kaai kɛ nɔnyɛɛi lɛ faa yɛ wɔnɔ koni egbala wɔ kɛjɛ nɛkɛ “jeŋbai krɔŋkrɔŋi” lɛ ahe nitsumɔ he. Abaanyɛ akɛɛ po akɛ je lɛ miitsɔ awuyeli je, yiwalɛ je, eeba shi babaoo, eekpɔtɔ babaoo, eefite babaoo ni ejeŋba miifite kwraa gbi fɛɛ gbi. Ni adafitswaa woji yeɔ enɛɛmɛi ahe odase yɛ radio nɔ, sini mli, kɛ TV nɔ. Titri lɛ wɔteŋ mɛi ni wɔkɛ jeŋbii bɔɔ koni wɔna wɔdaaŋ ŋmaa loo wɔna tsɔsemɔ lɛ naa akɛ aatutua wɔ mumɔŋ shihilɛ lɛ yɛ be fɛɛ mli.
Agbɛnɛ, nɔnyɛɛi babaoo yɛ koni akɛgbala wɔ kɛjɛ “jeŋbai krɔŋkrɔŋi kɛ Nyɔŋmɔ jamɔi amli,” kɛjɛ nitsumɔi enyɔ ni yɔɔ ni ji Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he shiɛmɔ nitsumɔ lɛ kɛ Kristofoi ni feɔ mɛi kaselɔi lɛ he. Jarayeli je lɛ nyɛɛɔ wɔ nɔ ni ekaa wɔ koni wɔtsɔmɔ mɛi ni diɔ heloo gbɛfaŋ nibii asɛɛ—ni wɔkɛ be babaoo, hewalɛ kɛ nyɛmɔ awo nɔ ni akɛɛ atsɛɔ lɛ shihilɛ mli nibii kpakpai lɛ amli koni be ni baashwɛ aha sɔɔmɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kɛ hewalɛ ni akɛaawo mli lɛ afee bibioo. Yɛ enɛ gbɛfaŋ lɛ, hiɛtserɛjiemɔ je lɛ kaa Yehowa webii lɛ waa diɛŋtsɛ. Kwɛ bɔ ni Yesu bɔ wɔ kɔkɔ yɛ nɛkɛ nibii nɛɛ ahe ha, ákɛ “shi nyɛhiɛ ahia nyɛhe nɔ, koni fufeemɔ kɛ daatɔɔ kɛ daaŋ ŋmaa he haomɔi akahe nyɛtsui, ni nakai gbi lɛ miibatinyɛ shi trukaa . . . No hewɔ lɛ nyɛsaraa be fɛɛ ni nyɛsɔlea, koni nyɛnyɛ nii ni baaba nɛɛ fɛɛ amli nyɛje, ni nyɛnyɛ gbɔmɔ bi lɛ hiɛ nyɛdamɔ.”—Luka 21:34-36.
Ato wɔ “Maŋtsɛyeli Nɔyaa” Kpokpaa Wuji anɔ kpeei wiemɔ he gbɛjianɔtoo lɛ koni ekɛ yelikɛbuamɔ ni he hiaa Nyɔŋmɔ sɔɔlɔi fɛɛ aha amɛ koni amɛnyɛ amɛhi shi yɛ Yehowa jalɛ taomɔ nii anaa koni no awula amɛ koni amɛnyɛ amɛshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ ni amɛnyɛ amɛfee kaselɔi jogbaŋŋ.
Too Gbɛjianɔ Agbɛnɛ Ni Oya
Wɔmiisumɔ ni wɔha ahi wɔjwɛŋmɔ mli akɛ nɛkɛ kpeei nɛɛ heɔ gbii etɛ kɛ fa, ejeɔ shishi Soo shwane. Afi nɛɛ abaaya shiɛmɔ Sohaa shwane. Kɛ akɛ nyɛsɛɛ afi lɛ kpeei lɛ ahe akɔntaabuu ni kɔɔ Soo he lɛ to Hɔgbaa nɔ lɛ he lɛ, eteeɔ sanebimɔ ko shi, yɛ kɛji akɛ wɔteŋ mɛi komɛi aaabɔ mɔdɛŋ ni wɔba be mli ni ajeɔ kpee lɛ shishi yɛ Soo shwane lɛ he, kpeei lɛ shishi wiemɔi titrii lɛ ateŋ ekome yɛ Soo lɛ bafee Lala ni Jieɔ Yehowa Yi, ni jeee lala wolo hee ta atsi akɛ eeba pɛ kɛkɛ, shi moŋ atswa lalai ni ŋɔɔ wɔ toi naa ni akɛtsɔɔ wɔ bɔ ni lalai heei lɛ yɔɔ ha. Mɛɛ miishɛɛ enɛ aaaji be mli ni wɔ fɛɛ wɔɔkpe ni wɔkɛ gbee kome ala Ŋleshi Lala Wolo lɛ mli lalai lɛ yɛ gbii ejwɛ kpee nɛɛ shishi lɛ!
Wɔteŋ mɛi pii naa gbɛhamɔ daa afi. Ani wɔteŋ mɛi pii nyɛŋ ato gbɛjianɔ ni wɔba kpee lɛ wɔgbɛhamɔ be mli? Aloo kɛ jeee nakai lɛ, ani wɔnyɛŋ wɔŋmɛɛ gbii enyɔ nyɔmɔwoo he yɛ mumɔŋ niyenii nɛɛ hewɔ? Nyɛmimɛi komɛi anitsumɔ je amɛdɛŋ yɛ Honduras akɛni amɛbi gbɛ kɛkɛ akɛ amɛmiiya kpee hewɔ. Nyɛmiyoo ko bi ni aha lɛ gbii enyɔ koni eya “Maŋtsɛyeli Ekomefeemɔ” kpee lɛ ni akɛɛ lɛ akɛ kɛ etee lɛ abaashwie lɛ yɛ nitsumɔ mli. Mlalelɔ ko ni eŋa ji Odasefonyo nu nɛkɛ sane nɛɛ he, ni eto nitsumɔ he gbɛjianɔ eha lɛ ni enɛ po eha eena nyɔmɔwoo ni fe tsutsu nɔ lɛ, yɛ be mli ni eku esɛɛ ejɛ kpee lɛ eba lɛ.
1984 Yearbook lɛ wie Spania kɛ Portuguese nyɛmimɛi fe 30,000 ni fa gbɛ kakadaŋŋ kɛtee Belgium koni amɛya kpee lɛ, yɛ be mli ni anyɛɛɛ afee kpee yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛmaji lɛ amli lɛ he. Egba wɔ hu akɛ wɔnyɛmimɛi ni yɔɔ Alaska lɛ na nɔ̃ babaoo koni amɛya kpeei nɛɛ ekomɛi. Wɔkaneɔ yɛ Samoa nyɛminuu ko ni bɔ mɔdɛŋ ni eya kpee lɛ yɛ Fiji he akɛ: “Ejeee obalanyo, shi egbɔ; ebɛ hewalɛ, ni helatsɛ ni; enane kome miiwa ehe, ni emaa oshii hu; enaaa nii jogbaŋŋ, ni ehiŋmɛi kome hu eshwila. Bɔni afee ni eya kpee lɛ, shika he baahia lɛ, ni bɔni afee ni ena shika lɛ, esa akɛ ebua akokooshi naa. Etere akokooshi nɛɛ aaafee nyɔŋma kɛ enumɔ shikome shii abɔ kɛtee shitooi enyɔ ni eyajwara ni ejie emli niyenii lɛ ni eka ni sɛɛ mli beni egbi lɛ ehɔ̃ɔ. Ehe lɛ fe otsii ejwɛ dani ena shika bɔ ni sa ni ekɛaawo egbɛfaa nyɔmɔ lɛ. Eba akɛ wɔ hu wɔɔtswa wɔfai shi akɛ wɔɔya!
Esa akɛ wɔha ahi wɔjwɛŋmɔ mli hu akɛ, jeee akɛ wɔkpee nɛɛ tswaa wɔ emaa shi yɛ mumɔŋ pɛ kɛkɛ, shi moŋ nɔ ni jɛɔ mli baa yɛ bei pii amli ji odase kpele ni ayeɔ mɛi ni yɔɔ sɛɛ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kadimɔ nɔ ni adafitswaa wolo ko mli niŋmalɔ kɛɛ yɛ November 1983 Hela Wolo tɛtrɛɛ Galaxias lɛ mli yɛ wɔ “Maŋtsɛyeli Ekomefeemɔ” Kpokpaa Wulu nɔ kpee ni afee yɛ Athens lɛ he. Yɛ be mli ni etsɔɔ nibii sɔrɔtoi kɛ wiemɔi ni tee nɔ gbi fɛɛ gbi lɛ mli jogbaŋŋ lɛ, ekɛɛ akɛ:
Kɛji akɛ mɔ ko kpɛlɛɔ jwɛŋmɔ ni Yehowa Odasefoi Kristofoi lɛ hiɛ lɛ nɔ aloo ekpɛlɛɛɛ nɔ jio, ya ni mɔ ko aaaya ‘Apollo’ Shwɛmɔ he lɛ yɛ Yehowa Odasefoi Kristofoi nɛɛ akpee lɛ shishi lɛ baaha nɔ ko aka ejwɛŋmɔ mli waa. . . . Mɔ ko mɔ ko nyɛŋ aje amɛhemɔkɛyeli ni ma shi shiŋŋ ni ena amɛshihilɛ nɔ hewalɛ lɛ he ŋwane, yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, akɛ amɛhiɔ shi yɛ amɛhemɔkɛyeli lɛ naa. Eyɛ mli akɛ amɛyɛ ekaa moŋ, shi amɛjeee mɛi ni eye jamɔ he sɛkɛ. Amɛsumɔɔ Nyɔŋmɔ, ni amɛsumɔɔ amɛnaanyo gbɔmɔ hu.”
Ha Yehowa Odasefoi Kristofoi fɛɛ kɛ agbɛnɛ mɛi fɛɛ ni sumɔɔ anɔkwale kɛ jalɛsaneyeli abɔ mɔdɛŋ fɛɛ bɔ ni amɛaanyɛ ni amɛba “Maŋtsɛyeli Nɔyaa” kpeei lɛ—ni agbɛnɛ aba kɛjɛ shishijee kɛyashi enaagbee.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Akɔntaabuu ni yeko emuu tsɔɔ akɛ mɛi ni ba kpeei 401 ni afee yɛ jeŋ fɛɛ lɛ shishi lɛ ji 3,276,942, ni abaptisi Odasefoi heei 38,832.
August Daa Gbi Ŋmalɛ
(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)