Eski mon devret aret dray?
OU’N dray pour plizyer dizenn lannen. Ou kontan ki ou kapab dray ou prop transpor e al partou kot ou anvi, ler ou anvi. Me ou fanmir ek zanmi i enkyet e zot krwar ki ou devret aret dray. Ou pa konpran akoz zot enkyet.
Eski ou pe fer fas avek en sityasyon en pe parey? Si wi, kwa ki pou ed ou deside si ou pou kontinyen dray oubyen non?
Dan serten pei, bann drayver ki’n ariv en serten laz i bezwen rod en sertifika dokter pour zot kapab kontinyen dray. Bann Kretyen ki reste dan bann pei koumsa i obeir lalwa e desizyon bann ki annan lotorite pour fer sa bann desizyon. (Rom. 13:1) Me menm si i napa bann lalwa koumsa dan sa pei kot ou reste, i annan bann lenformasyon ki pou ed ou konnen si ou ankor kapab dray.
EVALYE LAFASON KI OU DRAY
Lo sit Enternet National Institute on Aging (NIA) ki en lorganizasyon pour bann dimoun aze Leta-z-ini i annan serten kestyon ki ou kapab demann ou lekor:
Eski i difisil pour mwan lir bann siny lo semen oubyen pour vwar byen aswar?
Eski i difisil pour mwan vir mon latet pour get dan laglas e pour get bann landrwa lo semen ki mon pa vwar dan laglas?
Eski mon vwar li difisil pour reakte vitman, par egzanp, pour tir mon lipye lo akselerasyon e met lo fren?
Eski mon dray sitan dousman ki mon blok trafik?
Eski mon’n rankontre enn de sityasyon kot mon ti pros pour fer aksidan oubyen eski lo mon transpor i annan bann landrwa kot mon’n tape oubyen reye akoz mon’n tap avek keksoz?
Eski gard in deza aret mwan lo semen akoz lafason ki mon dray?
Eski mon’n deza ganny sonmey pandan ki mon pe dray?
Eski mon pran bann medikaman ki kapab annan en lefe lo lafason ki mon dray?
Eski mon fanmir oubyen zanmi in dir mwan ki zot enkyet konsernan lafason ki mon dray?
Si ou’n reponn wi pour enn oubyen de sa bann kestyon, petet ou kapab mazin pour fer serten sanzman. Par egzanp, ou kapab deside pour pa dray souvan, sirtou aswar. Regilyerman, tyeke si ou pe dray byen. Ou kapab demann en manm fanmir oubyen en zanmi pour dir ou ki zot panse konsernan lafason ki ou dray. Petet ou osi kapab pran en laklas pour aprann ki mannyer ou kapab dray pli byen. Me si ou’n reponn wi pour laplipar sa bann kestyon ki nou’n vwar pli boner, petet i ti pou byen ki ou aret dray.a
KI MANNYER BANN PRENSIP LABIB I KAPAB ED OU FER EN BON DESIZYON?
I kapab ki nou pa remarke ki nou pa dray byen parey nou ti abitye e i difisil pour nou koz lo sa topik. Alor ki prensip Labib ki kapab ed ou pour reflesir byen e fer en desizyon ki saz? Annou vwar de prensip.
Konn ou limit. (Prov. 11:2, not.) Anmezir ki laz i monte, nou abilite pour vwar, tande, reazir vitman e osi nou bann misk i deteryore. Par egzanp, laplipar dimoun i aret fer en serten kalite sport anmezir ki zot laz i monte parski zot realize ki zot kapab fasilman ganny dimal. Sa menm prensip i aplik pour bann dimoun ki dray. A en serten moman, en dimoun ki konn son limit i kapab deside pour aret dray pour son prop sekirite. (Prov. 22:3) En dimoun ki modes i pare pour ekoute si lezot i dir ki zot enkyet pour li.—Konpar 2 Samyel 21:15-17.
Nou pa anvi koupab pour lanmor en dimoun. (Det. 22:8) Si en dimoun pa dray byen, i kapab fer en dimoun dimal oubyen touy li. En dimoun ki kontinyen dray menm si i nepli en bon drayver, i met son lavi ek lavi lezot an risk. Si i okazyonn en aksidan fatal, i kapab koupab pour lanmor en dimoun.
Si ou bezwen deside si ou pou aret dray, pa bezwen krwar ki ou pou perdi ou valer ouswa ou dinyite. Zeova i kontan ou parski ou annan bann zoli kalite, par egzanp, ou konn ou limit, ou annan limilite e ou konsyan sekirite lezot. I promet ki i pou soutenir ou e rekonfort ou. (Iza. 46:4) I pa pou zanmen abandonn ou. Alor demann li pour ed ou annan lasazes ek disernman anmezir ki ou pe deside si ou pou aret dray.
a Pour plis lenformasyon, vwar sa lartik “Automobile Accidents—Are You Safe?” ki dan Awake! le 22 Out 2002 an Angle.