AGUCITO 24-30, 2026
WER 65 Wot Anyim!
Nong Adwogi Maber ki i Gurupwu me Tito Kwena
“Abimiyo pwoc bot Rwot [Jehovah] ki cwinya ducu, i dul pa jo ma cwinygi atir.”—JAB. 111:1.
GIN MA WABIPWONYO
Wabinyamo adwogi maber ma wanongo ki i gurupwa me tito kwena.
1-2. Jo mogo giwinyo nining i kom yub me bedo i gurup me tito kwena?
TIKA wii pud po i nino ma kicimmi me doko latit kwena ma peya onongo batija? I nino meno nen calo ibedo ki yomcwiny madit adada, pien dong icako tic kacel ki dul pa jo ma gipako nying Jehovah. (Jab. 148:1, 2, 12, 13) Ento i nino meno bene, twero bedo ni kipoki me bedo ka tic ki gurup mo matidi me tito kwena ma tye ki omege ki lumege me kacokkewu.a Gurupwa me tito kwena konyowa me cobo lok pa Yecu bot lulub kore ni myero gutit kwena “i wi lobo ducu me bedo caden bot rok ducu.”—Mat. 24:14.
2 Iwinyo nining i kom yub me tito kwena kacel ki gurupwu? Laminwa mo ma nyinge Wendyb owaco ni: “Tic kacel ki gurupwa me tito kwena okonya i yo mapol mapatpat. Me labolle, adoko latit kwena kacel ki lapwony ma ladiro, ocuko cwinya bene me timo jami ma weko anyikke cok ki Jehovah, dok bene oweko amako lurem mabeco adada.” Omego mo ma nyinge Richard owaco ni: “Ki tung bota, tic macalo lanen wi gurup me tito kwena obedo twon mot madit adada. Kadi bed lutit kwena mogo gikonyo dano me dongo nio wa i batija, ento lanen wi gurup me tito kwena tye ki kare me konyo jo ma i gurup ma mege me medde ki dongo watgi ki Jehovah i nge nongo batija.” Laminwa mo ma nyinge Dinah owaco ni: “Bedo i gurup me tito kwena obedo gin mamwonya adada! Aneno jo ma i gurupwa me tito kwena calo jo me gangwa kikome.”
3. Gin ango ma wabinyamo i pwony man?
3 I pwony man, wabicako ki nyamo tic pa lanen wi gurup kacel ki lakony kore dok wabineno kit ma gikonyo kwede omege ki lumege ma i gurupgi. I nge meno, wabinyamo kit ma watwero konyo kwede jo ma tye i gurupwa me tito kwena. Ki dong me agikkine, wabineno kit ma watwero nongo kwede adwogi maber ki i yub man mamwonya adada-ni.
LANEN WI GURUP KACEL KI LAKONY KORE
4. (a) Tic ango ma lanen wi gurup me tito kwena timo? (b) Tam mapatpat ango ma lanen wi gurup twero tic kwede me konyo jo ma i gurup ma mege? (Nen bene bok ma wiye tye ni “Tam ma Twero Konyo Lanen Wi Gurup.”)
4 Lanen wi gurup me tito kwena obedo laeldac ma tye ki tic me konyo omege ki lumege ma i gurup ma mege me dongo watgi ki Jehovah. En timo man nining? Mukwongo, en paro pi ngat acel acel ma tye i gurup ma mege. (Car. 27:23) Lanen wi gurup me tito kwena ngeyo dano ducu ma tye i gurup meno dok loko kwedgi kare ki kare me niang kit ma gitye kwede. Timo meno weko en konyogi me bedo cok ki Jehovah, nyutigi mar, cuko cwinygi ka cwinygi otur dok bene minigi kony mukene ma mitte. (Car. 12:25; Ic. 32:2; Yak. 2:15-17) Me aryo, en bene konyo lutit kwena ma i gurup ma mege me nywako i tic me pwony kare ki kare. En doro wi lutit kwena ma i gurup ma mege i tic me pwony ki mit kom, tutwalle i tum cabit. En bene tute me tito kwena ki latit kwena acel acel ma i gurup ma mege wek ecuk cwinygi dok ekonygi me doko lupwonye mucwiny. Ka kicel kicel en bibedo pe i tic me pwony, en tute me neno ni lakony kore nyo Lakricitayo mukene ma opore odor wi gurup. Me adek, en konyo omege ma gunongo batija me bedo mupore me medo ticgi i kacokke. (1 Tem. 3:1) En pwoyogi pi ticgi mabeco dok minigi tira ma a ki i Baibul wek gumedde ki dongo i yo mapatpat, ci gudok lukony kor tic ki luelda. Lanen wi gurup timo tic ma pire tek adada. Pi meno, ka luelda gitye ka yero omego ma bitic macalo lanen wi gurup, mitte ni guyer laelda ma bicobo tic man maber.
5. Ariya ango ma lunen wi gurup mogo gikato ki iye?
5 Tye jami mapol ma twero weko bedo tek bot lanen wi gurup me gwoko lutit kwena ducu ma i gurup ma mege. Tam kong i kom Omego George ma a ki i lobo Germany ma obedo lanen wi gurup me tito kwena. Calo luelda mukene, en bene tye ki tic mapol i kacokke. En owaco ni: “Bedo lanen wi gurup kun bene nongo itye ki tic mapol i kacokke pe yot. Macalo adwogine, anongo ni tek me kubbe ki dano ducu ma i gurup ma mega.” Laelda mo ma nyinge Abel ma tye ki mwaka 70 dok bedo i lobo Uganda owaco ni: “Watye ki luelda kacel ki lukony kor tic manok i kacokkewa ento lutit kwena gipol. Pi meno, gurup me tito kwena bedo ki lutit kwena mapol. Macalo adwogine, anongo ni tek me cuko cwiny lutit kwena ki acel acel kit ma amito kwede.” Dok laelda mo ma nyinge Obed ma a ki i lobo Suriname owaco ni: “Amaro pwonyo jo mukene adada. Ento miyo pwonnye mito kare kacel ki kero dok tero kare malac wek ngat ma atye ka pwonyo-ni otyek pwonnyene maber. Pi meno, pol kare pe atwero miyo pwonnye bot jo mukene pien nongo atye ki tic mukene mapol.” Gin ango ma twero konyo luneno me gurup ma gikato ki i ariya magi?
6. Bedo ki gurup me tito kwena ma wel lutit kwenane nok konyo lanen wi gurup nining?
6 Ka twere, gurup me tito kwena myero pe obed ki lutit kwena mapol tutwal wek lanen wi gurup obed ki kare me ngeyo dano ducu ma tye i gurup ma mege dok okonygi me jingo watgi ki Jehovah. Ento ka kacokke meno tye ki luelda manok kono? Me ka weko gurup me tito kwena bedo madit tutwal, ma weko lanen wi gurup pe twero cobo ticce maber, luelda gitwero cimo lakony kor tic mo ma opore me doro wi gurup acel. Meno biweko lanen wi gurup bedo ki kare me cobo ticce ma pire tek loyo, ma meno aye konyo omege ki lumege ma i gurup ma mege me medde ki bedo lugen bot Jehovah kun nongo giwoto ki ciro pekki.
7. I kacokke ma luelda nok iye, gin ango ma lanen wi gurup me tito kwena twero timone wek dano ducu ma i gurup ma mege gunong adwogi maber? (1 Petero 5:2) (Nen bene cal.)
7 Ka in lanen wi gurup i kacokke ma tye ki luelda manok, ket cwinyi i kom konyo omege ki lumege ma i gurup ma megi. (Kwan 1 Petero 5:2.) Pok tic mogo bot omego ma konyo kori. Me labolle, kare ki kare, wek en odor cokke me cito i tic me pwony. Pire tek bene me nywako kacel kwede kit ma wutwero konyo latit kwena acel acel ma i gurupwu me dongo dirone i tic me pwony ki me bedo cok ki Jehovah. Kare ki kare, cit kacel ki lakony kori i lim me kwat. Ma peya wucito ka lim, lok kwede i kom kit ma wutwero cuko kwede cwiny ngat meno. Dok i nge tyeko lim meno, tite gin maber ma en otimo ki gin ma mito ayuba. Ka kare woto ki kato, lakony kori twero doko lanen wi gurup. (2 Tem. 2:2) Itwero bene penyo Lukricitayo mogo muteggi i yo me cwiny me konyo pwonyo lutit kwena i tic me pwony. Me labolle, lupainia kacel ki omege ki lumege ma dong gutito kwena pi mwaki mapol gitwero tic ki lutit kwena manyen. Gitwero pwonyogi ki kit me cako lok, dok cen ka lim ki dong kit me kwano Baibul ki dano. Kong dong wanyamu jami adek ma wan ducu ki acel acel watwero timone me konyo gurupwa me tito kwena.
Lanen wi gurup twero pwonyo lakony kor tic ma tye i gurup ma mege kun miye tic me doro cokke me cito ka tito kwena (Nen paragraf 7)
KIT MA ITWERO KONYO KWEDE GURUPWU ME TITO KWENA
8. I yo ma nining ma itwero miyo kwede ki kony i gurupwu me tito kwena? (Jo Roma 1:12)
8 Tit kwena kacel ki gurupwu. Ka itiyo kacel ki gurupwu, ci ibibedo ki kare me cuko cwiny omege ki lumege dok gin bene gibibedo ki kare me cuko cwinyi. (Kwan Jo Roma 1:12.) Tito kwena kacel ki gurup konyi me loyo lworo ka itye ka lok ki dano dok twero gwoki ka wutye ka tic ka ma tim maraco dwong iye. Ka dog ticci gengi ki miyo cwak ki gurupwu, tika itwero lok ki ladit ticci me timo alokaloka wek omini kare me cito i tic me pwony? En twero loko nino me ticci. (Nek. 2:4-6) Ka pe itwero cito i tic me pwony pi peko me tiyo nyo two, ci lok ki lanen wi gurupwu wek okonyi. En twero keto yub me konyi wek iti ki jo mukene ma i gurupwu kun nongo ikubbe ki Zoom, nyo imiyo caden kun itiyo ki cim nyo coyo waraga. Ket kong ni komi yot dok ibedo ngat matidi ento inongo ni tek me cito i tic me pwony kono? Ka tye kit meno, ci pingo pe iket yub me tic ki ngat mo ma tye i gurupwu cabit ki cabit? Twero mitte ni itam i kom gin ma pire tek loyo i kwoni ki dong kit ma itwero tic kwede ki cawani i yo me ryeko. (Rom. 12:11; Col. 4:5) Ka itute matek me bedo i tic me pwony kare ki kare, ci dano ducu ma i gurupwu gibinongo adwogi maber. Leg Jehovah pi kony. En twero mini “miti ki teko me tic.”—Pil. 2:13.
9. Watwero weko jo ma i gurupwa me tito kwena giwinyo ni gibedo jo ot acel nining? (Jo Roma 12:13)
9 Bed ngat ma jolo welo. Watwero weko jo ma gitye i gurupwa giwinyo ni kimarogi ka wajologi ki cwinywa ducu. (Jo Roma 12:13.) Me labolle, itwero ye ni kitim cokke me cito i tic me pwony i gangi. I kacokke mogo, gurup acel acel me tito kwena bedo ki mot me miyo ginacama bot omego ma oa ki i kacokke mukene ma obino ka miyo pwony. Dok kadi bed omege meno pe bibedo i namo meno, gurup mogo pud gibedo ki namo mo matidi i nge cokke. Laminwa Sarah ma tiyo macalo painia keken owaco ni: “Lworo maka ka alwongo dano i ganga, dong me dwoko par ma atye kwede piny, aweko yubbe bedo mayot. Aketo cwinya i kom ngeyo welena maber me ka paro pi tedo cam mapol.” Ka watute matek me nyuto mar, ci wakonyo jo ma i gurupwa me bedo calo jo me ot acel dok konyowa me nyikke cok bot Jehovah.—Nek. 8:10; Tic 20:35.
10. Gin ango ma itwero timone me doko latit kwena kacel ki lapwony ma ocwiny? (Carolok 1:5; 27:17) (Nen bene cal.)
10 Tute matek me doko latit kwena ki lapwony ma ocwiny. Ka idoko latit kwena ki dong lapwony ma ocwiny, ci ibibedo ki miti me tic kacel ki gurupwu me tito kwena dok ibinongo mit pa tito kwena. Tika tye gin mo ma itwero timo me doko latit kwena ki lapwony ma ocwiny? Peny kony ki bot ngat mo ma tye i gurupwu. (Kwan Carolok 1:5; 27:17.) Tit ki lanen wi gurupwu diro mene ma itye ka tute me dongone. En bitute matek me konyi. Iromo bene penyo pi kony ki bot latit kwena mo ma ocwiny ma tye i gurupwu. Laminwa mo ma nyinge Esther otimo meno kadi bed en lalewic dok lworo penyo pi kony ki bot jo mukene. En owaco ni: “Apenyo lapainia mo ni okonya me dongo diro me dok cen ka lim. En onyuta mar ki kica dok oketo yub me tic kweda kare ki kare. En bene okonya me cako kwano Baibul ki dako mo ma onongo adok cen ka limone. Atye ki pwoc madwong adada ni apenyo pi kony pien i kare-ni dong anongo mit pa bedo i tic me pwony.” Tye jami mapol ma watwero timone me miyo kony bot gurupwa me tito kwena.
Kit macalo gurup me tito kwena tye ki jo manok, meno miniwa kare me ngeyo jo mukene ki dok me nywako kwedgi tic me pwony (Nen paragraf 10)
ADWOGI MABER MA INONGO KI I GURUPWU ME TITO KWENA
11-12. Adwogi maber ango inongo ki i gurupwu me tito kwena? Tit kong gin mo ma otimme.
11 Konyowa me bedo cok ki Jehovah. Nen kong adwogi maber ma wanongo ki i gurupwa me tito kwena. Me labolle, Jehovah tiyo ki gurup me tito kwena me cuko cwiny jo ma en maro adada dok gimito kony matek calo mon to, lutino kic, ki dong jo mutii. (1 Tec. 2:8; Yak. 1:27) Cito i tic me pwony kacel ki gurupwa konyowa me doko lutit kwena ki lupwonye mucwiny. Omege ma gunongo batija giromo nongo pwonnye wek gibed mupore me medo ticgi i kacokke.—1 Tem. 3:10
12 Nen kong kit ma gurup me tito kwena okonyo kwede Wendy, ma kiloko i kome con-ni. En owaco ni: “Kit macalo babana onongo pe mito ni wawor Jehovah, oweko pol kare onongo tek adada ki mamana me cito i tic me pwony i tum cabit kacel ki gurupwa. Kadi bed kit meno, onongo kiye ni aciti dok meno aye gin ma onongo atimo. Lamego mo ma lapainia ma mwakane dong dit odoko larema dok onongo tiyo kweda kare ki kare. En opwonya me doko latit kwena mucwiny dok okonya me medo ticca i kacokke. Wiya pud po kit ma onongo lanen wi gurupwa mina kwede tira ma jenge i Baibul ma pud tye ka konya wa i kare-ni.”
13. Gurupwa me tito kwena twero konyowa nining me bedo ki lurem macok ma gimarowa dok gikonyowa? (Nen bene cal ma tye i .)
13 Konyowa me nongo lurem ma gimarowa dok gikonyowa. Wadoko lurem macok ki jo ma i gurupwa ka watiyo “kacel” kwedgi i tic me pwony. (Pil. 1:27) Kit macalo gurup me tito kwena pe bedo ki jo mapol, man twero konyo kadi wa jo ma lulewic me mako lurem. (2 Kor. 6:13) Jo ma i gurupwa gitwero konyowa ka komwa lit, cwinywa otur, nyo warwenyo danowa me amara i to. (1 Tec. 5:14) Labongo akalakala mo, wabimito lurem mabeco i kare me twon can madit atika-ni. (Mat. 24:21) Twero bedo yot botwa me ciro peko ka wangeyo ni omegiwa ki lumegiwa gimarowa dok gibikonyowa.—Car. 17:17.
Lumege aryo ma gitye i gurup acel me tito kwena gitye ka cito i tic me pwony (Nen paragraf 13)
14. Gurupwa me tito kwena konyowa nining ka peko opoto atura?
14 Miyo kony i kare me peko. Wanongo kony ki bot gurupwa me tito kwena i kare ma mitte kikome ka peko macalo magi otimme: can ma poto atura, two gemo, can lim, aunauna nyo peko me yotkom ma mitte ni kiteri oyotoyot i ot yat. Ka jami ma kit magi otimme, lunen wi gurup gibedo atera me konyowa. Me labolle, ka can ma poto atura otimme, gikubbe ki lutit kwena ducu ma tye i gurupgi me neno gin ma gimito, calo kony me yotkom, cam, pii amata, kabedo ma giromo bedo iye nyo ginaruka. Ka dong lanen wi gurup oniang jami magi, ci en twero minigi jami ma mitte. Medo i kom meno, lunen wi gurup mapatpat giloko ki Komitti ma Doro Tic me Tito Kwena i kacokke wek gunen angagi ma i gurupgi ma mito kony tutwal i kare ma kit meno ci giketo yub me konyogi. Ada, gurupwu me tito kwena bikonyi ka peko opoto atura!
15. Gin ango ma ribo jo ducu ma gitye i dul pa Jehovah?
15 Kit ma kitito kwede con, dul pa Jehovah dit adada. But dulle ma i polo tye ki wel lumalaika bilion mapol ata. But dulle ma i lobo tye ki dano makato milion abongwen kulu dok jo mapol pud gitye ka medde ki bino i ada. (Jek. 8:23; Yabo 5:11) Jo ducu ma giworo Jehovah gitye ma gunotte i tutegi me tito kwena maber me Ker pa Lubanga! (Yabo 14:6, 7) Dong walego ni wan ducu ki acel acel wanong adwogi maber ki i yub man me bedo ki gurup me tito kwena—yub ma konyowa me pako Jehovah ki cwinywa ducu.—Jab. 111:1.
WER 61 Wumedde Anyim, Wun Lucaden!
a Kacokke acel twero bedo ki gurup mapol me tito kwena. Ento i kacokke ma wel lutit kwenagi nok, kitwero keto lutit kwena magi ducu i gurup acel keken.
b Nying mogo kiloko woko.
c Ka laelda mo pe me neno wi gurup, ci kitwero cimo lakony kor tic me dorone. Lakony kor tic ma kicimo me doro wi gurup kilwonge ni lakony kor gurup pien nongo pe obedo laelda i kacokke. Ento nongo en tye ka konyo kor luelda me gwoko gurup dok gimine tira i kom gin me atima.