Gin Ango ma Bitimme i kom Dini?—Gin ma Baibul Nyuto
Tika tim pa dini cwero cwinyi nyo ngeto ii? Kadi bed dini gutimo jami mabeco pi lwak ki jo mukene, ento bene gukelo can madwong. Buk mo acel me kwedo lok i kom dini ki lweny owaco ni, “Lweny mogo ma pud dong rac loyo ma otimme i lobo obedo macalo adwogi me apokapoka i kin dini.” Lutela dini pol kare gitiyo ki dini pe me woro Lubanga ento me cwako tim me wibye. Lutela dini mukene gutemo kano bal mogo madongo calo nywaro dano i yo me buto ki dong kwalo cente.
Ka tim pa dini cwero cwinyi, twero bedo ni itamo i kom kit ma Lubanga bene winyo kwede. Baibul nyuto ni Lubanga cwinye pe yom i kom pol pa dini pi jami ma gutimo. Baibul bene tye ki lok pa lunebi ma tito gin ma Lubanga bitimone i kom dini. Baibul tiyo ki lanyut me tito ni Lubanga bitimo gin mo ma pud peya otimme i kom dini i twok lobo ducu.
Gin ango ma Baibul waco ni bitimme i kom dini?
Lok pa lanebi: Buk me Niyabo loko i kom lakwele mo ma nyinge Babilon Madit. Dako ma lakwele man obedo i wi lee mo makwar. Ento lacen, lee meno olokke i kom dako-ni ci oneke woko.—Niyabo 17:3, 5, 16.
Te lokke: Dako ma lakwele, ma en aye Babilon Madit, cung pi dini goba ducu ma Lubanga pe cwako.a Lee makwar-ri cung pi dul me United Nations (UN).b Kit macalo dako ma lakwele-ni obedo i wi lee makwar-ri, man nyuto ni dini goba tye ka temme me doro dul me United Nations. Dok kit macalo lee man oneko lakwele-ni, man nyuto ni UN kacel ki lobe ma gicwake gibilweny i kom dini goba ducu ma i wi lobo ci gityekogi woko. Man obedo gin mo ma pud peya otimme dok pe binwone matwal.
Kibityeko dini goba nining?
Lok pa lanebi: “Dong tung lee apar ma ineno ca, gin kacel ki lee gibikwero dako-nu ma lakwele-ni woko . . . ci giwango woko ki mac. Pien Lubanga aye ma oketo miti man i cwinygi, wek gucob tamme kun gibedo ki cwiny acel, ka wek dong gumi twerogi bot lee ca . . . gemone ducu bipoto i kome i nino acel, two odeke, kumo ki kec. Gibiwange woko bene ki mac, pien Rwot [Jehovahc] Lubanga ma ngolo kop i kome tekke dit.”—Niyabo 17:16, 17; 18:8.
Te lokke: Lubanga biketo “tamme” i cwiny gamente me wi lobo-ni. En biweko gimiyo “twerogi” bot UN. I nge meno, UN bitic ki twerone manyen-ni me jwero dini goba ki i twok lobo ducu. Bibedo calo gin man me ur-ni otimme “i nino acel” keken, ma man tyen lokke ni bitimme oyotoyot adada dok pol pa dano gibibedo ki ur iye pien pe gubyeko ni bitimme.—Niyabo 18:21.
Pingo kibijwero dini goba?
Lok pa lanebi: “Balle dong odurre malo lipim, oo wa i polo, Lubanga dong opo i kom tim maraco ducu ma yam en otimo.”—Niyabo 18:5.
Te lokke: Dini goba otimo jami maraco mapol adada pi mwaki miya mapol. Nen kong “balle” mogo ma oweko Lubanga owaco ni ebijwerogi woko:
Donyo i tim me wibye. Yecu Kricito opwonyo lulub kore ni pe gudony i tim me wibye ento ni guket gengi i kom Ker pa Lubanga, ma en aye gamente me polo ma bileyo gamente pa dano.d (Daniel 2:44; Matayo 6:9, 10; Jon 6:15; 18:36) Ki tungcel, dini goba cuko cwiny dano me keto gengi i kom gamente pa dano. Lok pa lanebi ma tye i Niyabo tito ni Babilon Madit otimo bal madit me “abor” dok lwonge ni “lakwele marac” pien en orwako wiye matut i lok me wibye me kaka bedo lagen bot Lubanga.—Niyabo 17:1, 2; Yakobo 4:4.
Tim gero. Dini goba aye Baibul waco ni okelo to “pa jo ducu ma yam ginekogi i lobo.” (Niyabo 18:24) Dini mapol pe gupwonyo jogi me bedo ki kuc. Mukene bene gicuko cwiny dano me donyo i lweny ki tim aranyi.
Cwiny me woro. Dini goba oduro “lonyo madwong labongo lewic mo.” (Niyabo 17:4; 18:7, NWT) Dini mapol gutiyo ki twerogi kacel ki wat ma gitye kwede ki jo mukene me doko lulonyo adada. Cwiny me woro meno pe yomo cwiny Lubanga.—Tito 1:7.
Lok goba. Dini goba pwonyo dano me ye ki dok me timo jami ma pe rwatte ki gin ma Baibul pwonyo.e Lok pa lunebi me Baibul lwongo dini goba ni ‘megi mon ma gitimo tim me kwer’ pien gipwonyo jami mapol ma rwenyo dano dok pe miyo deyo bot Lubanga—Niyabo 17:5; 18:23.
Tika kibijwero woko dini ducu?
Pe. Buk me Niyabo loko i kom gurup pa dano ma gia ki i twok lobo ducu ma kilwongogi ni “lwak dano mapol ata.” (Niyabo 7:9) Baibul waco ni lwak dano mapol ata-ni ‘guruko jor matar,’ ma meno tyen lokke ni giworo Lubanga i yo ma en mito. Jo magi gibibwot i kare me twon “can madit atika,” ma meno aye kare ma Baibul waco ni kibijwero iye dini goba kacel ki lumone pa Lubanga ducu. (Niyabo 7:13, 14; 19:11, 19-21) Lwak dano mapol ata ma guruko jor matar-ri aye jo ma gitye i dini me ada ma bimedde ki bedo tye matwal.f
Lwak dano mapol ata ma gitye i woro me ada gibibwot i kare me jwero dini goba
Jwero dini goba gudo in nining?
Itwero bedo ki kuc me ngeyo ni Lubanga pe cwako jami maraco ma dini gutimo. Itwero bedo ki gen pi anyim pien ingeyo ni dini ducu ma pe keto deyo i kom Lubanga dok ma giweko dano deno can dong bibedo pe matwal.
Nge ni twere me woro Lubanga i yo ma en mito. Baibul waco ni “jo ma woro i ada gibiworo Won i cwiny ki ada, pien Won yenyo jo macalo meno pi wore” (Jon 4:23) En waco botgi ni: “Wun jona, wua woko ki bote [Babilon Madit] wek pe wuribbe kwede i balle, wek bene pe wunywak kwede gemo mogo ma poto i kome.” (Niyabo 18:4, 5) Eyo, Lubanga tye ka lwongo dano me wore ma lubbe ki lok ada ma nonge i Baibul. (1 Temceo 2:3, 4) En ocikke bot jo ma gijolo lwongone ni gibinongo ki kwo ma pe tum.—1 Jon 2:17.
a Me pwonyo jami angwen ma twero konyi me niang ngo ma Babilon Madit obedo, kwan pwony ma wiye tye ni “What Is Babylon the Great?”
b Me pwonyo jami abicel ma twero konyi me niang lok i kom ngo ma lee man obedo, kwan pwony ma wiye tye ni “What Is the Scarlet-Colored Beast of Revelation Chapter 17?”
c Jehovah aye nying Lubanga. (Jabuli 83:18, NWT) Nen pwony ma wiye tye ni “Jehovah En Anga?”
d Me nongo ngec matut, nen vidio ma wiye tye ni Ker pa Lubanga Obedo Gin Ango?
e Me neno labol mogo, nen bok ma wiye tye ni “Tika dini mogo ma gilwonge ni Lukricitayo bene gitye i Babilon Madit?”
f Me pwonyo kit ma Baibul twero konyi kwede me ngeyo dini me ada, kwan pwony ma wiye tye ni “How Can I Find the True Religion?”