Wo Se Vwo Omavwerhovwẹn Ihwo da Tobọ Vwọso Owẹ

1. Die yen Jesu ta kpahen utuoma ro gbe ihwo buebun unu?

Jesu tare vwẹ Enu rẹ Ugbenu na nẹ: “Omavwerhovwẹn dia vwọ kẹ ovwan kọke kọke rẹ ihwo de vwo utuoma kpahen ovwan.” (Luk 6:22) Eta yena gbe ihwo rọ ta ota kẹ unu mamọ kidie o vwo ohwo vuọvo rọ guọnọre nẹ e vwo utuoma kpahen ọyeen. Die yen mu Jesu vwọ ta ota yena? Ọyena omamọ onọ ro fori nẹ e roro kpahen kidie ihwo buebun nonẹna vwo utuoma kpahen idibo ri Jesu. A cha ta ota kpahen oboresorọ ihwo vwo vwo utuoma rẹ avwanre kugbe oboresorọ oma vwọ vwerhen avwanre ọ da tobọ dianẹ ihwo vwo utuoma rẹ avwanre.

OBORESORỌ IHWO VWO VWO UTUOMA RẸ AVWANRE

2-3. Ọrhọ yen emuọvo rọ sorọ re vwo muẹkpahan Inenikristi rẹ uyota, kẹ ẹro vọ yen o fori nẹ e vwo ni ihwo re vwọsua avwanre? (Jọn 16:2, 3)

² Ihwo vwo utuoma rẹ avwanre kidie avwanre vwẹ ẹga kẹ Jihova. Jesu da ta kpahen ihwo ri che mukpahen ji hwe idibo rọyen evo nẹ: “Ayen je rhe riẹn Ọsẹ na yẹrẹ omẹvwẹ-ẹ.” (Se Jọn 16:2, 3.) Ono yen o fori nẹ a hanrhe rọ nẹrhẹ ihwo vwọsua ihwo rẹ Ọghẹnẹ? Eshu. Ọyehẹ “ọghẹnẹ rẹ eyeren nana.” (2 Kọr. 4:3, 4) O rhuẹro rẹ ihwo rere ayen vwo jẹ uyota ro shekpahen Jihova ẹmrẹ, ọyen ji fovwon ayen vwọsua idibo rẹ Ọghẹnẹ. (Jọn 8:42-44) Ẹro vọ yen avwanre che vwo nẹ ihwo re vwọsua avwanre fikirẹ oniso nana re vwori na? Emuọvo kọna, avwanre rha cha reyọ utuoma vwọ hwosa rẹ utuomaa kidie avwanre riẹnre nẹ a phiẹn ayen.

³ Roro kpahen udje rẹ Pavel,a rọ dia ẹkuotọ ra da dobọ rẹ iruo avwanre ji. Kidie nẹ ọ fuevun vwẹ ẹga kẹ Jihova ọkieje, e de muo, hwe ehwe rẹ oja, ji muo phiyọ isẹro rẹ obọ rọyen emeranvwe buebun. Pavel da ta: “O mu vwẹ ẹro dẹn nẹ omukpahen ọyen emuọvo Idẹbono vẹ emekashe rọyen reyọ vwo ruiruo ayen sa vwọ dobọ rẹ ẹga rẹ uyota ji. Ọ họhọre nẹ ihwo buebun re wian vwevunrẹ uwodi vwo utuoma kpahen avwanree. Iruo rayen yen ayen ghwe ruẹ.” Oniọvo ọshare ọvo vwẹ Croatia ro chirakon rẹ omukpahen vwo nẹ obọ rẹ ọsẹ vẹ oni rọyen rhe da ta: “Me rhe riẹn re nẹ Eshu yen ọvweghrẹn na, ọ dia ọsẹ vẹ oni mẹẹ.”​—Ẹfe. 6:12.

4. Die yen e se yono vwo nẹ oborẹ Jesu vẹ Stivin ruru? (Ni ifoto na.)

⁴ Avwanre vwo utuoma kpahen ihwo re vwọsua avwanree. Uyota nẹ a sa nẹrhovwo kẹ ayen. (Mat. 5:44) Vwẹ ẹdia nana, e se yono vwo nẹ oborẹ Jesu vẹ Stivin ruru. Ọke rẹ isodje ri Rom vwo hwe mu urhe rẹ oja na, Jesu da rẹ nẹ: “Ọsẹ, vwo ghovwo ayen.” (Luk 23:34) Jesu rẹ Jihova nẹ o vwo ghovwo isodje nana ra vuẹre nẹ i hwe ọyen na. Ọ sa dianẹ ẹwẹn rọyen je djẹ kpo otu na rẹ ilori ẹga na riẹriẹre ri kperẹ nẹ e hwe ọyen. Jesu mrẹvughe nẹ ihwo nana ghene riẹn oborẹ ayen ruẹẹ. Ọtiọyen Stivin je rẹ Ọghẹnẹ nẹ o vwo ghovwo ihwo ri hwere. (Iruo 7:58-60) Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo ri Jesu vẹ ọ rẹ Stivin? E. Ihwo buebun ri soseri kpahen Jesu ji vwobọ vwẹ ughwu rọyen de rhi kurhẹriẹ, se Jesu gbuyota ji bromaphiyame. (Iruo 2:36-41) Sọl ri Tasọs​—ọvo usun rẹ ihwo ri hwe Stivin da rhe dia Onenikristi, ọ je viẹ idiekpọvwẹ kpahen erọnvwọn ebrabra ro ruru vwọrẹ jẹriẹn.​—1 Tim. 1:13.

5. Die yen wo yono nẹ obo re phia kẹ César rhe?

⁵ Ọke buebun na yen Jihova vwọ kpahenphiyọ ẹrhovwo rẹ avwanre nẹ kpahen ihwo re vwọso avwanre. Roro kpahen obo re phia kẹ César, rọ dia Venezuela. Ọsẹ rọyen vwọso uyota. César da ta: “Obo ra ghwa guọnọ mie aye vẹ oniọmọ, ọyen oni mẹ ruẹ. Dede nẹ Uvie na yen ọ vwọ kobaro, jẹ ọ je nabọ vwẹrote ọsẹ mẹ. O yono uvwe vẹ iniọvo mẹ nẹ avwanre muọghọ kẹ ọsẹ avwanre. O ji yono avwanre nẹ avwanre nyupho rọyen jokpanẹ obo rọ vuẹ avwanre nẹ e ru kọ vwọso ọhọre rẹ Ọghẹnẹ.” Vwẹ ikpe evo rhire na, uruemu rẹ ọsẹ rọyen de rhi wene. César da ta: “Ẹdẹ ọvo vwo te, me vwọ nẹrhovwo nẹ otọ rẹ ubiudu mẹ eje nu, me da nọ ọsẹ mẹ sẹ me vẹ ọyen se yono Baibol na. Mi che se dje oborẹ oma ru vwe rọ vwọ tanẹ ee.” Ọke vwọ yanran na, ọsẹ ri César de bromaphiyame. Ọ dia ihwo eje re vwọsua yen se ru ewene tiọyenaa, jẹ ayen da mrẹ iruemu iyoyovwin rẹ avwanre vẹ oborẹ avwanre ta ota wan, ọnana sa nẹrhẹ ayen wene ẹwẹn. Mavọ yen ọ vwerhoma te siẹrẹ ayen de ru ọtiọyen! Avwanre rhẹro rẹ oborẹ Jihova rọ dia “Oguẹdjọ rẹ akpọ na eje” rọ vọnre vẹ arodọnvwẹ na che vwo si ihwo tiọyena te oma.​—Jẹn. 18:25.

6. Vwo nene obo rọhẹ Mak 13:13, ọrhọ yen orọnvwọn ọfa rọ sorọ ihwo vwo utuoma rẹ avwanre?

⁶ Ihwo vwo utuoma rẹ avwanre kidie avwanre muọghọ kẹ Jesu. Jesu tare nẹ ihwo che vwo utuoma kpahen Inenikristi rẹ uyota “fikirẹ odẹ [rọyen].” (Se Mak 13:13.) Die yen “odẹ” ri Jesu mudia kẹ? O mudia kẹ oka rẹ ohwo rọ hepha kugbe ogangan rọyen kerẹ Ovie rẹ Uvie rẹ Ọghẹne. Ihwo ri vwo utuoma kpahen avwanre yen ihwo re reyọ ihworakpọ vwo mu nẹ e dia isun rayen ukperẹ Jesu Kristi rẹ Jihova vwo mu nẹ o sun akpọ vẹ odjuvwu. Rhanvwẹ ukpe ri 1914 yen Jesu vwo suẹn kerẹ Ovie re. O rhe che krii, ko che si usuon rẹ ihworakpọ eje no.

7-8. Ọrhọ yen iroro ọfa rọ sorọ ihwo vwọ reyọ idibo ri Jihova vwọ jehwẹ? (Jọn 15:18-20) (Ni ifoto na.)

⁷ Kidie nẹ avwanre sen akpọ rẹ Idebono na, ihwo ki vwo utuoma kpahen avwanre. Jesu tare nẹ e che vwo utuoma kpahen idibo rọyen kidie ayen “dia ẹbẹre ọvo rẹ akpọ na-a.” (Se Jọn 15:18-20.) Kerẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, avwanre sen iruemu, ẹkuruemu kugbe erharhe eta rehẹ akpọ na. Fikirẹ ọtiọyena, ihwo buebun ke reyọ iniọvo avwanre vwọ jehwẹ vwẹ obẹ isikuru yẹrẹ asan rẹ ayen de ruiruo. (1 Pita 4:3, 4) Ọ vwerhoma nẹ ihwo evo re vwọsuọ avwanre rhi wene ẹwẹn ji rhi muọghọ kẹ avwanre.

⁸ Roro kpahen obo re phia kẹ Ignacio, vwẹ Central America. O vwo isikuru ọvo rọ ra re rẹ oyono rọyen da reyọ vwọ jehwẹ ikpe buebun kidie o yeren akpọ nene iwan rẹ Ọghẹnẹ. Jẹ, tavwen o ki wontọ, oyono na da nọ obo ro se vwo yeren akpọ nene iwan ri Baibol vwẹ oka rẹ asan tiọyen rẹ ọghọ kanre na. Ignacio da vuẹ nẹ irhi rẹ Ọghẹnẹ pha kerẹ ekpọfia vwọ kẹ ọyen. O de durhiẹ oyono na kpo uyono. O gbe Ignacio unu nẹ oyono na rhere! Oma vwerhen oyono na kpahen ẹguọnọ rọ mrẹ vwẹ ohri rẹ iniọvo ukoko na, ọtiọyena ọkieje kọyen o vwo kpo uyono. Ọke vwọ yanran na, o de rhi hirharoku omukpahen kidie o yono Baibol na. Ẹkẹvuọvo, ọkieje kọyen ọ vwọ yanphiaro, ememerha na o de bromaphiyame.

9-10. (a) Ọrhọ yen iroro ọfa rọ sorọ Inenikristi vwọ fẹnẹ ihwo rehẹ akpọ rẹ Eshu na? (b) Die yen e se yono nẹ udje rẹ ọyinkọn Pọl?

⁹ Avwanre je fẹnẹ ihwo rehẹ akpọ rẹ Eshu nana, kidie avwanre ka ẹbẹre vuọvo vwẹ eta ri shekpahen oseghe rẹ usuon yẹrẹ ofovwiin. (Jọn 18:36) Vwo nene oborẹ Rom 13:1 tare, avwanre davwẹngba vwo yeren akpọ nene irhi rẹ ẹkuotọ na. Dedena, kerẹ Inenikristi avwanre ka ẹbẹre vuọvo vwẹ oseghe rẹ usuoon, ọtiọyena avwanre mu ekpeti yẹrẹ votu vwọ kẹ ihwoo. Diesorọ? Kidie Jihova vẹ Uvie rọyen rọhẹ otọ ri Kristi yen avwanre fuevun kẹ. Iseri ri Jihova buebun yen e mu phiyọ uwodi fikirẹ esegbuyota rayen. Dedena, iniọvo avwanre rẹ eya vẹ eshare ji ghwoghwota ọkieje. Vwẹ idjerhe ọtiọyena, ayen vwẹrokere ọyinkọn Pọl rọ ghwọrọ ikpe buebun vwẹ uwodi kugbe ọke ra vwọ kanrọ phiyọ uwevwin. (Iruo 24:27; 28:16, 30) Ọkieje o vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kẹ kohwo kohwo rọ guọnọ kerhọ, ọtiọyen ji te idiaguare, ihwo re rhẹrẹ uwodi, isun, ivie, kugbe ihwo re wian kẹ Osun ri Rom re se Nẹro.​—Iruo 9:15.

¹⁰ Ọtiọyen ọ je hepha nẹ, iniọvo rẹ avwanre re mu phiyọ uwodi ghwoghwota kẹ kohwo kohwo rọ guọnọ kerhọ, te iguẹdjọ, ihwo re wian kẹ usuon, kugbe ihwo re rhẹrẹ uwodi. Oniọvo ọvo rọ ghwọrọ ikpe re vrẹ ẹgbukpe esan soso vwẹ uwodi kidie ọ ka ẹbere vuọvo rẹ oseghe rẹ usuoon tare nẹ, ọyen nẹ ọke rọyen ghwọrọ vwẹ uwodi na kerẹ ọke re vwo gboja kẹ ọyeen, ẹkẹvuọvo iruo rẹ Jihova vwọ kẹ ọyen rọ vwọ guọnọ ihwo ri vwo ẹwẹn esiri. Mavọ yen ọ vwerhoma te rẹ Jihova da reyọ avwanre vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kẹ ihwo tiọyena! (Kọl. 4:3) E gbe jẹ a ta ota kpahen iroro efa re sorọ e se vwo vwo omavwerhovwẹn ọ da tobọ dianẹ ihwo vwo utuoma kpahen avwanre kidie nẹ a vwẹ ẹga kẹ Jihova.

OBORESORỌ OMA VWỌ VWERHEN AVWANRE Ọ DA TOBỌ DIANẸ IHWO VWO UTUOMA RẸ AVWANRE

11. Idjerhe vọ yen omukpahen avwanre hirharokuẹ se vwo ru esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ? Djudje rọyen.

¹¹ Avwanre riẹnre nẹ utuoma rẹ akpọ na ruẹ orugba rẹ aroẹmrẹ ri Baibol. Vwẹ aroẹmrẹ rẹsosuọ ra niyẹnrẹn rọyen vwẹ Baibol na, Jihova tare nẹ Eshu vẹ ọmọ rọyen re vwo ru udje na​—kọyen ihwo ri nene, che vwo utuoma kpahen idibo ri Jihova. (Jẹn. 3:15) Ọkieje yen Jesu vwọ kanrunumu eta yena vwẹ ẹbe ẹne rẹ ikuegbe rọyen. (Mat. 10:22; Mak 13:9-12; Luk 6:22, 23; Jọn 15:20) Ihwo efa ri ji si vwẹ Baibol na ji ru ọtiọyen. (2 Tim. 3:12; Jems 1:2; 1 Pita 4:12-14; Jud 3, 17-19) Ọtiọyena, siẹrẹ e de muẹkpahen avwanre, o rhe gbe avwanre unuu. Ukperẹ ọtiọyen, oma vwerhen avwanre nẹ aroẹmrẹ ri Baibol na ruẹgba. Ọnana kẹ avwanre imuẹro nẹ Ọghẹnẹ rẹ uyota na yen avwanre ga. Ọniọvo aye rọ dia ẹkuotọ rẹ de siobọ rẹ iruo avwanre kpotọ tare nẹ: “Ọke me vwọ vwẹ oma mẹ vwọ kpahotọ kẹ Jihova, me riẹnre nẹ o che kri mi ki hirharoku omukpaheen. Ọtiọyena edavwini rhe gbe vwe unu yẹrẹ djoshọ rayeen.” Ọshare rọyen ọyen ọvo usun rẹ ihwo buebun re vwọsuọ. O gboja kẹ re, je torhẹ Baibol rọyen vẹ ẹbe rẹ ukoko na. Ẹkẹvuọvo ukperẹ oshọ vwo muo, esegbuyota rọyen kọ rhe ganphiyọ. (Hib. 10:39) Ọ da ta: “Baibol na mraro rẹ omukpahen jovwo, ọtiọyena me riẹnre nẹ o che jẹ phiaa. Enẹna mi vwo hirharokuo na, ọ nẹrhẹ me riẹn nẹ ọnana yen ẹga ruyota na.”

12. Die yen vwẹ ukẹcha kẹ oniọvo ọvo vwo yerin ghene omukpahen?

¹² Dede nẹ avwanre rhẹro rẹ omukpahen, a je sa mrẹ bẹnbẹn re vwo chirakon. Vwọ kpahen ọke rọ vwọ hẹ uwodi, oniọvo ọshare ọvo de si: “Ọkievo ofu de dje vwe, oshọ de ji mu vwe, ki mi di muẹ viẹ.” Die yen vwẹ ukẹcha kẹ se vwo yerin ghene ẹdia na? Ọ da ta, “Ọkieje me vwọ nẹrhovwo. Ẹrhovwo yen me vwọ ton ẹdẹ na phiyọ kurhiọke kurhiọke. Ọ da dianẹ me mrẹ oma mẹ vwẹ ẹdia ọgangan ke me je nẹrhovwo. Mi de hirharoku oshenyẹ ivun de miovwo uvwe, ke me kanrẹ ẹchẹ gbe oma mẹ vwẹ asan ra da họ je nẹrhovwo.” Oniọvo na ji roro kokodo kpahen idje rẹ iniọvo rẹ avwanre vwẹ awanre ọtiọyen ji te e rẹ ọke nana re yọnrọn esegbuyota rayen gan. Ọyena vwẹ ukẹcha kẹ vwo chirakon rẹ omukpahen na, ji vwo ufuoma rẹ Jesu veri nẹ ọyen cha vwọ kẹ idibo rọyen.​—Jọn 14:27; 16:33.

13. Die yen sa vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo phi utuoma kparobọ?

¹³ Ẹguọnọ rẹ avwanre vwori gan vrẹ utuoma. Rhirin re te ọke rẹ Jesu vwo fu ẹwẹn, o vwo ẹguọnọ rẹ Ọsẹ rọyen vẹ ubiudu rọyen eje. Jesu ji vwo ẹguọnọ rẹ igbeyan rọyen. (Jọn 13:1; 15:13) E de vwo ọkpọ rẹ ẹguọnọ tiọyena kpahen Jihova vẹ iniọvo rẹ avwanre, ke ji se phi utuoma kparobọ. Vwẹ idjerhe vọ? Ra vwọ mrẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ onọ na, roro kpahen udje rẹ ọyinkọn Pọl.

14. Die yen vwẹ ukẹcha kẹ Pọl vwo fiudugberi hirharoku ughwu?

¹⁴ Ọmọke tavwen e ki hwe Pọl, o de si rhe Timoti nẹ: “Ọghẹnẹ kẹ avwanre ẹwẹn rẹ oshọ-ọ, ẹkẹvuọvo ọ rẹ ẹgba kugbe ọ rẹ ẹguọnọ.” (2 Tim. 1:7) Die yen otọ rẹ ota ri Pọl na? Oborẹ Pọl ta na kọna, ẹguọnọ ọgangan rẹ Onenikristi kpahen Jihova sa nẹrhẹ o vwo owenvwe ro vwo hirharoku edavwini egangan. (2 Tim. 1:8) Aphro herọọ nẹ, ẹguọnọ rẹ Pọl vwo kpahen Jihova vwẹ ukẹcha kẹ vwo fiudugberi hirharoku ughwu, ọtiọyena ọ rha kpairoro vrẹ ẹga rẹ uyotaa.​—Iruo 20:22-24.  

15. Idjerhe vọ vwẹ ọke rẹ avwanre na yen iniọvo avwanre vwo djephia nẹ ayen vwo ẹguọnọ rẹ ohwohwo? (Ni ifoto na.)

¹⁵ Aphro herọọ nẹ, avwanre vwo ẹguọnọ rẹ iniọvo avwanre re sẹro rẹ ọyọnregan rayen vwẹ ọke rẹ omukpahen. Evo herọ nonẹna ri phi arhọ rayen phiyọ ẹdia rẹ imuoshọ fikirẹ iniọvo rayen, kirobo Akuila vẹ Prisila ruru rẹ ayen vwo phi arhọ rayen phiyọ ẹdia rẹ imuoshọ fikirẹ Pọl. (Rom 16:3, 4) Kerẹ udje, vwẹ Russia, buebun kpo aguare re phiuduphiyawọ rẹ iniọvo rẹ avwanre re muru. Ọke oniọvo aye re muru vwọ mrẹ iniọvo avwanre buebun vwẹ aguare, oma rọyen de kuo ame, ọ rha sa ta ota vwẹ ọmọkee. Ẹguọnọ rẹ omaevwoze rẹ iniọvo avwanre nana ghene vwẹ ọbọngan kẹ ọke rọ ghwa vwọ guọnọ dẹn. Mavọ yen ọ vwerhen oma te nẹ avwanre vwo ẹguọnọ rọ gan vrẹ utuoma!

16. Diesorọ ọyinkọn Pita vwọ tanẹ o vwo oboresorọ oma vwọ vwerhen ihwo re muẹkpahan fikirẹ ẹga rẹ ayen vwọ kẹ Ọghẹnẹ? (1 Pita 4:14)

¹⁶ Avwanre riẹnre nẹ a cha mrẹ aroesiri rẹ Ọghẹnẹ siẹrẹ e de chirakon ọ da tobọ dianẹ e vwo utuoma rẹ avwanre. (Se 1 Pita 4:14.) Ọyinkọn Pita tare nẹ o vwo oboresorọ oma vwọ vwerhen ihwo ri chirakon rẹ omukpahen fikirẹ ẹga rẹ ayen vwọ kẹ Ọghẹnẹ. Diesorọ ọ vwọ ta ọtiọyen? Kidie omukpahen tiọyena odjephia nẹ ẹwẹn rẹ Ọghẹnẹ “vẹ [avwanre] herọ.” Pita riẹn obo ro mudiaphiyọ re vwo vwo aroesiri rẹ Ọghẹnẹ ji chirakon rẹ omukpahen. Ọmọke rẹ Pẹntikọst 33 C.E. vwọ wan nu, e de ji elọkpa rẹ uwevwin rẹ ẹga rẹ ihwo ri Ju nẹ e re mu Pita vẹ iyinkọn ri chekọ kidie nẹ ayen ghwoghwota. Ẹkẹvuọvo Pita fiudugberi chochọn rẹ esegbuyota rọyen. (Iruo 5:24-29) Ra vwọ tobọ fa ayen nu, te tẹ iyinkọn ri chekọ na dobọ rẹ iruo aghwoghwo na jii. Ukperẹ ọtiọyen, ayen da ghọghọ kidie “e kere ayen phiyọ ihwo ri muwan rẹ ayen vwọ rioja rẹ ophọphọvwe fikirẹ odẹ [ri Jesu].” Avwanre ji se vwo omavwerhovwẹn siẹrẹ e de chirakon rẹ edavwini.​—Iruo 5:40-42.

17. Die yen Jesu vuẹ idibo rọyen vwẹ ason rọ koba tavwen o ki ghwu?

¹⁷ Vwẹ ason rọ koba tavwen Jesu ki ghwu, ọ vuẹ idibo rọyen nẹ: “Kohwo kohwo ro vwo ẹguọnọ mẹ, Ọsẹ mẹ che vwo ẹguọnọ rọyen, mi che vwo ẹguọnọ rọyen.” (Jọn 14:21) Avwanre nẹ kiọkiọkiọ kpo ọke re che vwo vwo ẹguọnọ avwanre​—ukperẹ utuoma​—kidie nẹ a vwẹ ẹga kẹ Jihova! (2 Tẹsa. 1:6-8) Enẹna, e jẹ a mrẹ ẹgba vẹ ọbọngan vwo nẹ iroro buebun re herọ rẹ oma vwọ vwerhen avwanre siẹrẹ e de vwo utuoma rẹ avwanre.