Diesorọ a Vwọ Reyọ Uchebro?

1. Mavọ yen iroroẹjẹ rẹ avwanre kugbe erhiẹn aghwanre rẹ avwanre brẹ sa vwọ ghwa erhuvwu rhe? (Isẹ 13:10; 15:22)

AVWANRE ihwo eje guọnọ bru erhiẹn rẹ aghwanre. Avwanre eje je guọnọ nẹ iroroẹjẹ avwanre eje ghwa erhuvwu rhe. Ota rẹ Ọghẹnẹ vuẹ avwanre oborẹ avwanre se vwo ru erọnvwọn ivẹ nana.—Se Isẹ 13:10; 15:22.

2. Die yen Jihova veri nẹ ọyen che ru vwọ kẹ avwanre?

² Vwọrẹ uyota, ohwo ro me yovwin rẹ avwanre sa nokpẹn rẹ uchebro vẹ aghwanre mie yen Ọsẹ rẹ avwanre, Jihova. O veri nẹ ọ cha cha avwanre uko, rọ vwọ ta: “Me cha vwẹ uchebro kẹ wẹ vẹ ẹro mẹ vwẹ enu wẹ.” (Une 32:8) Eta nana djerephia nẹ ọ dia uchebro ọvo yen Jihova vwọ kẹ avwanree—o ji vwo ọdavwẹ rẹ avwanre ọ je cha avwanre uko vwo ruẹ nene uchebro rọyen.a

3. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana?

³ Vwẹ uyono nana, a cha reyọ Baibol na vwọ kpahenphiyọ enọ ẹne: (1) Iruemu vọ yen o fori nẹ mi vwo me sa vwọ mrẹ erere vwo nẹ omamọ rẹ uchebro? (2) Ono yen sa kẹ vwẹ omamọ uchebro? (3) Mavọ yen me sa vwọ vwẹ ẹwẹn vẹ ubiudu mẹ vwo djephia nẹ me reyọ uchebro? (4) Diesorọ me vwọ kẹnoma kẹ uruemu ra vwọ vuẹ ihwo efa nẹ i brorhiẹn kẹ vwẹ?

IRUEMU VỌ YEN O FORI NẸ MI VWO?

4. Iruemu vọ yen a guọnọ mie avwanre, a sa vwọ mrẹ erere vwo nẹ omamọ uchebro rhe?

⁴ Ofori nẹ a vwomakpotọ je riẹn asan ẹgba rẹ avwanre muru rere a sa vwọ mrẹ erere vwo nẹ omamọ uchebro. Ofori nẹ avwanre mrẹvughe nẹ avwanre ọvo che se vwo ọhọ yẹrẹ erianriẹn rẹ avwanre se vwo brorhiẹn rẹ aghwanree. A rha vwomakpotọ je riẹn asan rẹ ẹgba avwanre muruu, Jihova cha sa vwẹ ukẹcha kẹ avwanree. Ọtiọyena, kuchebro kuchebro ra mrẹ nẹ isese rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ rhe sa djẹ nẹ oma rẹ avwanre kerẹ ame rọ djẹ nẹ ukuta. (Maika 6:8; 1 Pita 5:5) Ẹkẹvuọvo, avwanre da dia ihwo re vwomakpotọ re je riẹn asan rẹ ẹgba rayen muru, ọ cha ghwọrọ ọke avwanre ke reyọ uchebro ri Baibol na vwo ruiruo je mrẹ erere norhee.

5. Die yen Devid rure rọ sa nẹrhẹ ọ kparoma?

⁵ Roro kpahen obo re se yono vwo nẹ udje rẹ Ovie Devid. Erọnvwọn buebun ro ru vwẹ obuko re rha sa nẹrhẹ ọ kparoma. Ọke grongron tavwen o ki chidia ekete na, a riẹnrẹ phiyọ ọbuine ro titiri mamọ. A tobọ durhie nẹ o rhi hworo ihwehworo vwọ kẹ ovie na. (1 Sam. 16:18, 19) A vwọ reyọ evwri ghworo Devid kerẹ ovie nu, Jihova da kẹ ẹwẹn ọfuanfon Rọyen o de rhi vwo ẹgba. (1 Sam. 16:11-13) O titiri vwe uvwre rẹ ihwo rọyen fikirẹ ivwighrẹn rayen ro hweri, ji te arhuaran rẹ ohwo ri Filistia re se Golayat. (1 Sam. 17:37, 50; 18:7) Ọ da dianẹ Devid ọyen ohwo rọ kparoma, ọ rha tanẹ ọyen rha guọnọ uchebro rẹ ihwo efaa. Ẹkẹvuọvo Devid ru ọtiọyeen.

6. Mavọ yen e ru riẹn nẹ Devid ọyen ohwo rọ reyọ uchebro? (Ni uhoho ọbe na.)

⁶ A vwọ reyọ Devid vwo mu ovie nu, o de mu igbeyan rẹ ihwo re sa vwẹ uchebro vwọ kẹ. (1 Ikun 27:32-34) Ọnana gbe ohwo unuu, kidie a riẹn Devid phiyọ ohwo rọ reyọ uchebro. Ọ dia eshare ọvo yen ọ reyọ uchebro vwo miee, ọ je reyọ uchebro vwo mie aye ọvo re se Abigail. Ọyen aye rẹ ọshare ọvo re se Nabal rọ riẹn ẹsee, ro vwo ọghọọ rọ je kparoma. Devid vwomakpotọ reyọ uchebro rọ vwọ kẹ, ukuotọ rọyen, ọ da vrabọ rẹ okpetu.—1 Sam. 25:2, 3, 21-25, 32-34.

7. Die yen e se yono nẹ udje ri Devid? (Aghwoghwo 4:13) (Ni ihoho na.)

⁷ O vwo erọnvwọn evo e se yono mie Devid. Kerẹ udje, avwanre sa tẹn ona yẹrẹ vwo ogangan vwẹ enu rẹ ihwo evo. Dedena, ọ dia ọyen e che vwo no nẹ a riẹn erọnvwọn eje yẹrẹ a rha guọnọ uchebroo. Kerẹ Devid, o fori e vwo vwo owenvwe ra vwọ reyọ uchebro, o toro ohwo rọ vwerọ phiaa. (Se Aghwoghwo 4:13.) E de ru ọtiọyen, ka sa kẹnoma vwọ kẹ okpetu rọ sa so ọmiaovwẹ kẹ avwanre vẹ ihwo efa.

ONO YEN SA KẸ VWẸ OMAMỌ UCHEBRO?

8. Die yen nẹrhẹ Jonatan sa vwẹ uchebro vwọ kẹ Devid?

⁸ Roro kpahen orọnvwọn ọfa re se yono vwo nẹ udje ri Devid. O ru nene uchebro rẹ ihwo re vẹ Jihova vwo uvi rẹ oyerinkugbe re je nabọ vwo ẹruọ rẹ obẹnbẹn ro hirharoku. Kerẹ udje, ọke rọ vwọ guọnọ riẹn sẹ ọyen vẹ Ovie Sọl sa rhoma rhuẹrẹ kugbe, o de nene uchebro ri Jonatan ọmọ ri Sọl vwọ kẹ. Diesorọ Jonatan sa vwọ vwẹ uchebro vwọ kẹ? Ọ dia Jonatan vẹ Jihova di vwo uvi rẹ oyerinkugbe ọvoo, ọ je nabọ vughe oka ohwo rẹ Sọl hepha. (1 Sam. 20:9-13) Mavọ yen a sa vwọ reyọ obo re yonori na vwo ruiruo?

9. Ono yen o fori nẹ e bru ra siẹrẹ a da guọnọ uchebro? Djekpahọn. (Isẹ 13:20)

⁹ Siẹrẹ avwanre da guọnọ uchebro, ofori nẹ avwanre bru ohwo rọ vẹ Jihova vwo uvi rẹ oyerinkugbe rọ je nabọ riẹn kpahen ẹdia rẹ avwanre da guọnọ ukẹcha.b (Se Isẹ 13:20.) Kerẹ udje, ọ da dianẹ eghene ọshare ọvo guọnọ ohwo ro se vwo ru ọrivẹ orọnvwe, ono yen sa vwẹ uchebro ro fori vwọ kẹ? Ugbeyan rọ je rọvwọọn sa vwẹ ukẹcha vwọ kẹ ọ da dianẹ o mu uchebro rọyen kpahen odjekẹ ri Baibol na. Jẹ, eghene ọshare na sa mrẹ uchebro ro fori ro ji fo aruọke ọ da dianẹ o bru oniọvo ro tedje ra rọ je nabọ vughe rọ riavwerhen rẹ orọnvwe rọyen ikpe buebun re.

10. Die yen a cha ta ota kpahen asaọkiephana?

¹⁰ A ta ota kpahen iruemu ivẹ ra guọnọ mie avwanre re kugbe ohwo rọ sa vwẹ uvi uchebro vwọ kẹ avwanre. Asaọkiephana e gbe jẹ a ta ota kpahen oboresorọ o vwo fo a vwọ vwẹ ẹwẹn vẹ ubiudu avwanre vwọ reyọ uchebro kugbe sẹ o fori a vwọ vuẹ ihwo efa nẹ i brorhien vwọ kẹ avwanre.

MAVỌ YEN ME SA VWỌ VWẸ ẸWẸN VẸ UBIUDU MẸ VWO DJEPHIA NẸ ME REYỌ UCHEBRO?

11-12. (a) Die yen e se ru ọke evo? (b) Ọke rẹ Ovie Rehoboam vwo vwo orhiẹn ọghanghanre ro che bru, die yen o ruru?

¹¹ Ọkievo, ohwo se me ru nẹ ọyen guọnọ uchebro rẹ ihwo efa, jẹ vwọrẹ uyota, ọ de guọnọ riẹn miẹ ihwo efa kpahen ẹro rẹ ayen vwo ni orhiẹn ro bruru. Oka rẹ ohwo tiọyena vwo ẹwẹn vẹ ubiudu ra vwọ reyọ uchebroo. O fori nẹ o yono nẹ obo re phia vwọ kẹ Ovie Rehoboam.

¹² Rehoboam yen reyọ ẹdia rẹ Ovie Solomọn kerẹ osun rẹ Izrẹl. Rehoboam riuku rẹ ẹgborho ro vwo efe buebun, jẹ ihwo buebun niro nẹ oghwa rẹ Solomọn krun kẹ ayen họhọ nọ. Ọtiọyena, ihwo na de bru Rehoboam rhe je rẹ nẹ o ru oghwa na pharhe vwọ kẹ ayen. Rehoboam da vuẹ ayen nẹ ayen kẹ ọyen ọke ro vwo roro kpahen obo ro che ru. Ẹsosuọ o ru obo ri fori rọ vwọ nokpẹn rẹ uchebro vwo mie ekpako na re je vwẹ ukẹcha vwọ kẹ Solomọn. (1 Ivie 12:2-7) Ẹkẹvuọvo, ọ da sen uchebro rẹ ekpako nana vwọ kẹ. Diesorọ o vwo ru ọtiọyen? Gbanẹ Rehoboam brorhiẹn rẹ obo ro ru nure kọ de guọnọ ohwo rọ vẹ ọyen gba cha dia obọ? Ọ da dia ọtiọyen, kọyen ọ ghwa mrẹ obo rọ guọnọ vwẹ uchebro rẹ igbeyan rọyen re dia ighene vwọ kẹ. (1 Ivie 12:8-14) Rehoboam da kpahen vwọ kẹ ihwo ro suẹn vwo nene uchebro rẹ ayen vwọ kẹ. Kẹ die yen nẹ obuko rọyen rhe? Ẹgborho na da rhe ghare, nẹ ọke yena yanran, ọkieje kọyen Rehoboam vwo hirharoku okpetu.—1 Ivie 12:16-19.

13. Mavọ yen avwanre sa vwọ riẹn sẹ a vwẹ ẹwẹn vẹ ubiudu vwọ reyọ uchebro?

¹³ Die yen e se yono vwo nẹ udje ri Rehoboam rhe? Siẹrẹ a da kẹ avwanre uchebro, o fori nẹ a vwẹ ẹwẹn vẹ ubiudu avwanre vwọ reyọ. Mavọ yen a sa vwọ riẹn e de ru ọtiọyen? A sa nọ oma rẹ avwanre, ‘A da vwẹ uchebro vwọ kẹ vwẹ, ugugege yena yen me vwọ siọn kidie ọ dia ọ yen obo re me guọnọ nyoo?’ Roro kpahen udje nana.

14. Die yen o fori nẹ a karophiyọ siẹrẹ a da vwẹ uchebro vwọ kẹ avwanre? Djudje rọyen. (Ni uhoho na.)

¹⁴ Vwẹ ẹwẹn roro nẹ oniọvo ọshare ọvo mrẹ iruo ra da hwa okposa kẹ ohwo. Tavwen ọke reyọ, ọ da nokpẹn rẹ ukẹcha mie ọkpako ọvo. Oniọvo na da vuẹ nẹ iruo na cha nẹrhẹ ọ yanjẹ ọrua rọyen vwo ọke grongron. Ọkpako na da karophiyọ oniọvo na odjekẹ ri Baibol rọ tare nẹ oghwa rọ ma ghanre ro vwori yen ọ vwọ vwẹ ukẹcha kẹ orua rọyen ayen vẹ Jihova vwo vwo uvi rẹ oyerinkugbe. (Ẹfe. 6:4; 1 Tim. 5:8) Oniọvo na se si ufi rẹ oborẹ ọkpako na vuẹrẹ ugugege yena je nọ ihwo efa kpahen ẹro rẹ ayen vwo no bẹsiẹ rọ vwọ mrẹ ohwo rọ cha vuẹ obo rọ guọnọ nyo. Ghini uyota nẹ uchebro yen oniọvo na ghene guọnọ, gbanẹ o brorhiẹn rẹ obo ro che ru nure kọ de guọnọ ohwo rọ cha rhọnvwephiyọ obo ro ruru na? Ofori a vwọ karophiyọ nẹ ubiudu avwanre vọnre vẹ ophiẹnvwe. (Jer. 17:9) Ọkievo, uchebro ra ma guọnọ ọ dia ọ yen oborẹ avwanre guọnọ nyoo.

O FORI ME VWỌ VUẸ IHWO EFA NẸ I BRORHIẸN VWỌ KẸ VWẸ?

15. Die yen o fori nẹ a jomaotọ kpahen re che ruẹẹ, kẹ diesorọ?

¹⁵ Avwanre ohwo ọvuọvo yen vwo oghwa ro vwo brorhiẹn rọyen komobọ. (Gal. 6:4, 5) Kirobo ra ta ota kpahan rhanwẹsiẹ na, tavwen ọvwaghwanre ki ru obo rọ guọnọ ruẹ, ọ guọnọ uchebro vwo nẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ je nọ mie Inenikristi ri tedje. Ẹkẹvuọvo, ofori nẹ a jomaotọ e vwo jẹ ihwo efa ẹvuẹ nẹ i bru erhiẹn vwọ kẹ avwanre. Evo se ru ọtiọyen womarẹ ayen vwọ nọ ohwo rẹ ayen niri ghanghanre vwọrẹ phiọgun nẹ, “Die yen wo che ru wọ da hẹ ẹdia mẹ na?” Ihwo efa se hworo aghwanre vwọ vwẹrokere oborẹ ihwo efa ruru, ayen komobọ nama roro kpahen ẹdia naa.

16. Ẹdia vọ yen vwomaphia vwẹ Kọrent kpahen eranvwe re vwo ze izobo kẹ edjọ, kẹ ono yen vwo oghwa ro vwo brorhiẹn sẹ ọ cha re eranvwe tiọyena? (1 Kọrẹnt 8:7; 10:25, 26)

¹⁶ Jokaphiyọ emuọvo rọ phiare vwẹ uvwre rẹ iniọvo na vwẹ ẹgbukpe ujori rẹsosuọ vwẹ ukoko ri Kọrent kpahen eranvwe re vwo ze izobo kẹ edjọ. Vwo rhe Inenikristi yena, Pọl de si: ‘Avwanre riẹnre nẹ ẹdjọ dia emuọvo vwẹ akpọ naa. Vwọba, Ọghẹnẹ ọvuọvo yen herọ.’ (1 Kọr. 8:4) Vwọ kpahen oborẹ Pol siri na, ihwo evo vwẹ ukoko na se no nẹ ayen sa re eranvwe re vwo ze izobo vwọ kẹ edjọ ra shẹ vwẹ eki ukuko na. Iniọvo evo de rhe no nẹ nẹ ayen cha sa re oka rẹ eranvwe tiọyenaa kidie o che kpokpo ẹwẹn obrorhiẹn rayen. (Se 1 Kọrẹnt 8:7; 10:25, 26.) Ọnana ojẹ romobọ. Pọl nama vwẹ ọke vuọvo vwọ vuẹ iniọvo ri Kọrẹnt nẹ ayen brorhiẹn kẹ ihwo efa yẹrẹ vwẹrokere oborẹ ihwo efa ruruu. Ayen ohwo ọvuọvo “cha niyẹrẹn rẹ oma rọyen vwọ kẹ Ọghẹnẹ.”—Rom 14:10-12.

17. Die yen sa phia a da vwẹrokere oborẹ ihwo efa ruẹ? Djudje rọyen. (Ni ihoho na.)

¹⁷ Idjerhe vọ yen ẹdia tiọyena je sa vwọ vwomaphia nonẹna? Roro kpahen ota ro shekpahen erọnvwọn ra rhẹ nẹ obara rhe. Onenikristi ọvuọvo yen cha jẹ ojẹ sẹ ọyen che rhiabọreyọ yẹrẹ sen evo vwẹ usun rẹ enana.c A sa mrẹ bẹnbẹn a sa vwọ nabọ vwo ẹruọ rẹ ota na, jẹ e vwo brorhiẹn ri shekpahen erọnvwọn nana ọyen oghwa rẹ ohwo ọvuọvo. (Rom 14:4) Siẹrẹ a da vwẹrokere oborẹ ohwo ọfa ruru, ọnana sa nẹrhẹ ẹwẹn obrorhiẹn avwanre vwiẹrẹ. E se yono ẹwẹn obrorhiẹn avwanre ji ruo yovwinphiyọ siẹrẹ a da reyọ vwo ruiruo. (Hib. 5:14) Ọtiọyena, ọke vọ yen o vwo fo ra vwọ nokpẹn rẹ uchebro vwo mie Onenikristi ro tedje? E se ru ọtiọyen siẹrẹ avwanre komobọ de ru ehiahiẹ nu jẹ a je guọnọ ukẹcha re vwo vwo ẹruọ rẹ odjekẹ ri Baibol sansan ri churobọ si ẹdia rẹ avwanre hepha na.

NOKPẸN RẸ UCHEBRO ỌKIEJE

18. Die yen Jihova ru kẹ avwanre re?

¹⁸ Jihova djerephia nẹ ọyen nabọ vwẹroso avwanre mamọ womarẹ ọ vwọ vwẹ uphẹn kẹ avwanre re vwo bru erhiẹn komobọ. Ọ vwẹ Ota rọyen rọ dia Baibol na vwọ kẹ avwanre. Ọ je kẹ avwanre igbeyan ri vwo aghwanre re sa cha avwanre uko vwo vwo ẹruọ rẹ odjekẹ ri Baibol sansan. O ru ẹkẹn ro tere kerẹ Ọsẹ. (Isẹ 3:21-23) Die yen e se ru vwo djephia nẹ obo ru kẹ avwanre da avwanre aro?

19. Die yen e se ru ọkieje oma vwọ vwerhen Jihova?

¹⁹ Uyota nẹ oma vwerhen emiọvwọn ayen da mrẹ emọ rayen re rhua vwẹ iroro, aghwanre je dia idibo ri Jihova re vwẹ ukẹcha kẹ ihwo efa. Ọtiọyen oma je vwerhen Jihova siẹrẹ ọ da mrẹ avwanre re rhua vwọrẹ ẹwẹn ọkieje, nokpẹn rẹ uchebro ji bru erhiẹn ri brọghọ phiyọ oma.