Iniọvo Eya re Dia Ighene​—Ovwan Dia Inenikristi ri Tedje

1. Die yen avwanre che ru a sa vwọ dia Inenikristi re ghwanre tedje?

OBORẸ imitete wan ghwanra te imiragua phẹrephẹre gbe avwanre unu. Ọrho tiọyena ghwa guọnọ ẹgbaẹdavwọn mie emọ na-a. Ẹkẹvuọvo, ohwo vwo yerin tedje kerẹ Onenikristi guọnọ ẹgbaẹdavwọn.b (1Kọ 13:11; Hib 6:1) E se vwo te ẹdia yena, ofori nẹ e vwo oyerinkugbe ọkpẹkpẹkpẹ vẹ Jihova. Avwanre je guọnọ ẹwẹn ọfuanfon rọyen e se vwo vwo iruemu rẹ Onenikrisiti, vwo ena ra sa reyọ vwo ruiruo, ji muegbe re vwo ruiruo re hẹrhẹ avwanre vwẹ obaro na.​—Isẹ 1:5.

2. Die yen avwanre yono vwo nẹ Jẹnẹsis 1:​27, kẹ die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana?

² Jihova ma aye, ọ je ma ọshare. (Se Jẹnẹsis 1:27.) O phẹnre dẹn nẹ ugboma rẹ eshare fẹnẹ ọ rẹ eya, o ji vwo idjerhe efa rẹ ayen vwọ fẹnẹ ohwohwo. Kerẹ udje, Jihova kẹ eshare vẹ eya iruo evo kiriguo, ọtiọyena ayen guọnọ iruemu vẹ ena re sa vwẹ ukẹcha kẹ ayen vwo ruiruo yena. (Jẹ 2:18) Vwẹ uyono nana, a cha ta ota kpahen oborẹ oniọvo rọ dia eghene aye se vwo yerin tedje kerẹ Onenikristi. Vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana, a cha ta ota kpahen oborẹ iniọvo eshare re dia ighene se ru.

VWO IRUEMU RẸ ONENIKRISTI

3-4. Tivọ yen iniọvo eya re dia ighene da sa mrẹ omamọ rẹ idje rẹ ayen sa vwẹrokere? (Ni uhoho na.)

³ Baibol na djunute eya buebun ri vwo ẹguọnọ ri Jihova re je vwẹ ẹga kẹ. (Ni uyovwinrota na “Eya Rehẹ Baibol Na​—Die Yen se Yono Mie Ayen?” vwẹ jw.org) Kirobo rẹ ẹkpo ri Baibol re mu uyono nana kpahen tare, ayen “ruẹ emu vrẹka-a” ayen je “fuevun vwẹ erọnvwọn eje.” Vwọba, iniọvo eya sa mrẹ eya efa re dia Inenikristi ri tedje vwẹ ukoko rayen rẹ ayen sa vwẹrokere.

⁴ Iniọvo eya re dia ighene, o vwo iniọvo eya ri tedje rẹ ovwan sa vwẹrokere? Gba jokaphiyọ iruemu iyoyovwin rẹ ayen vwori, rere wo roro kpahen obo wo se vwo dje oka rẹ iruemu tiọyena phia. Vwẹ ẹkoreta re vwọ kpahen ọnana, a cha ta ota kpahen iruemu eghanghanre erha ro fori nẹ eya ri tedje vwo.

5. Diesorọ uruemu rẹ omaevwokpotọ vwọ ghanre kẹ oniọvo aye ro tedje?

⁵ Omaevwokpotọ ọyen uruemu ọghanghanre ọvo ra guọnọ mie ohwo ọ ke sa dia Onenikristi ro tedje. Aye rọ vwomakpotọ cha riavwerhen rẹ omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova kugbe ihwo efa. (Jem 4:6) Kerẹ udje, aye ro vwo ẹguọnọ ri Jihova cha vwomakpotọ muọghọ kẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ọgbuyovwin, ri Jihova vwo mu. (1Kọ 11:3) A sa reyọ odjekẹ nana vwo ruiruo vwevunrẹ orua kugbe ukoko na.c

6. Die yen iniọvo eya re dia ighene se yono mie Rebekah kpahen omaevwokpotọ?

⁶ Roro kpahen udje ri Rebeka. Ọyen aye vẹ aghwanre ro fiudugberi brorhiẹn ji ru obo ri shephiyọ vwẹ akpeyeren rọyen. (Jẹ 24:58; 27:​5-17) Dedena, ọyen ohwo vẹ ọghọ rọ je vwomakpotọ. (Jẹ 24:​17, 18, 65) Wọ da vwomakpotọ bicha ọrhuẹrẹphiyotọ ri Jihova kirobo ri Rebeka ruru, kẹ wọ cha dia omamọ rẹ udje vwẹ orua wẹn kugbe ukoko na.

7. Mavọ yen iniọvo eya re dia ighene sa vwọ vwẹrokere Ẹsta vwo vwo uruemu abavo?

⁷ Uruemu abavo ọyen emu ọfa ro fori nẹ Onenikristi ro tedje vwo. Baibol na tare nẹ “omaevwokpotọ ọ vẹ aghwanre gba yan.” (Isẹ 11:2) Ẹsta ọyen odibo ri Jihova rọ fuevun ro ji vwo ẹro abavo. Kidie nẹ o vwo ẹro abavo ọ da kẹnoma kẹ uruemu rẹ omaẹkparọ. Ọ kerhọ rẹ uchebro ri Modekai rọ vẹ ọyen gba dia emọ iniọvo, o de ji ru nene. (Ẹs 2:​10, 20, 22) Wo ji se djephia nẹ wo vwo ẹro abavo siẹrẹ wọ da guọnọ odjekẹ rẹ ihwo efa ji ruẹ nene uchebro rayen.​—Tai 2:​3-5.

8. Vwo nene obo rehẹ 1 Timoti 2:​9, 10, mavọ yen uruemu abavo sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ oniọvo aye vwo brorhiẹn rẹ aghwanre kpahen osẹnvwe vẹ irhuon?

⁸ Ẹsta djerephia nẹ o vwo uruemu abavo vwẹ idjerhe ọfa. O “vwo erhuvwu gangan ko je ihwo.” Dedena, o ru oborẹ ihwo vwo noso-o. (Ẹs 2:​7, 15) Mavọ yen eya re dia Inenikristi sa vwọ mrẹ erere vwo nẹ udje ri Ẹsta? A kanrunumu idjerhe ọvo vwẹ 1 Timoti 2:​9, 10. (Se.) Ọyinkọn Pọl vwẹ uchebro vwọ kẹ eya re dia Inenikristi nẹ ayen sẹn osẹnvwe vwọrẹ ọghọ kugbe iroro ro fiotọ. Eta ri Grik ra reyọ vwo ruiruo vwẹ etinẹ na djerephia nẹ ofori nẹ osẹnvwe rẹ aye rọ dia Onenikristi dia ọ ro dje ọghọ vẹ erorokẹ phia vwọ kẹ ihwo efa. Oma vwerhen avwanre mamọ kidie ovwan iniọvo eya nene odjekẹ nana!

9. Die yen avwanre se yono vwo nẹ udje ri Abigail rhe?

⁹ Ọmrẹvughe ọyen uruemu ọfa ro fori nẹ iniọvo eya eje ri tedje vwo. Die yen ọmrẹvughe? Ọyen ẹgba re se vwo vughe obo ri yovwirin vẹ obo re brare, e mi ru ọ ro yovwirin. Roro kpahen udje ri Abigail. Ọshare rọyen bru orharhe rẹ orhiẹn ro phi evwruwevwin rọyen eje phiyọ ẹdia rẹ imuoshọ. Abigail de bru okpakpa ru obo ri shephiyọ. Ọmrẹvughe rọyen na sivwin arhọ rayen. (1Sa 25:​14-23, 32-35) Ọmrẹvughe je nẹrhẹ a riẹn ọke ro fori ra vwọ ta ota vẹ ọke re vwo fotovwin. Ọ nẹrhẹ e ru erọnvwọn vwẹ idjerhe abavo ọke ra da vwẹ ukẹcha kẹ ihwo efa.​—1Tẹ 4:11.

YONO ENA RE SA CHA WẸ UKO

10-11. Erere vọ yen wẹ vẹ ihwo efa sa mrẹ siẹrẹ wọ da riẹn obo re se vẹ obo re siẹ? (Ni uhoho na.)

¹⁰ Ofori nẹ aye rọ dia Onenikristi vwo ena ro se vwo ruiruo. Ena evo rẹ ọmọtẹ yonori vwẹ ọkiemọ se fierere kẹ vwẹ akpeyeren. Jẹ a ta ota kpahen ena evo.

¹¹ Yono obo re se vẹ obo re siẹ. Vwẹ asan evo, a vwọ riẹn obo re se vẹ obo re siẹ ghwa dia ona re niri ghanghanre vwọ kẹ eya-a. Ẹkẹvuọvo, ọyen ona rọ ghanre mamọ vwọ kẹ Inenikristi eje.d (1Ti 4:13) Ọtiọyena, wo jẹ emu vuọvo da wẹ obọ jẹ wo vwo jẹ obo re se vẹ obo re siẹ eyono-o. Erere vọ yen wọ cha mrẹ? Ena tiọyena sa cha wẹ uko vwọ mrẹ iruo. Ọ cha nẹrhẹ ọ lọhọ wo vwo yono Baibol na ji vwo yono ihwo efa. Ma rho kparobọ, wo che sikẹre Jihova vrẹ obo ri jovwo ru wo vwo se Ota rọyen ji roro kpahan obo ru wo seri na.​—Jos 1:8; 1Ti 4:15.

12. Mavọ yen Isẹ 31:26 sa vwọ cha wẹ uko vwọ tẹn ona rẹ otaẹtakuẹgbe?

¹² Tẹn ona rẹ omamọ rẹ otaẹtakuẹgbe. Ofori nẹ Inenikristi tẹn ona rẹ otaẹtakuẹgbe. Vwọ kpahen ẹdia nana, odibo Jems da ta: “Kohwo kohwo fobọ nyo, ọ fobọ ta ota-a.” (Jem 1:19) Wọ da nabọ kerhọ siẹrẹ ihwo efa da ta ota, jẹ wo dje “erorokẹ” vwọ kẹ ayen. (1Pi 3:8) Siẹrẹ wo de roro nẹ wo vwo ẹruọ rẹ oborẹ ohwo ta yẹrẹ oborẹ oma ruo-o, nọ enọ ro fori rere wọ fọ ji roro tavwen wọ ke kpahen. (Isẹ 15:28) Nọ oma wẹn: ‘Obo re me cha ta na ọyen ota rẹ uyota rọ sa bọn ohwo gan? Ọyen ota esiri ro dje ọghọ phia?’ Yono mie iniọvo eya ri tedje re tẹn ona rẹ otaẹtakuẹgbe. (Se Isẹ 31:26.) Kerhọ siẹrẹ ihwo efa da ta ota vẹ oborẹ ayen ta wan. Wo vwo ruẹ yovwẹnphiyọ vwẹ ona rẹ otaẹtakuẹgbe ye, jẹ oyerinkugbe wẹn vẹ ọ rẹ ihwo efa yovwẹnphiyọ.

13. Mavọ yen wo se vwo yono obo ra vwẹrote uwevwin? (Ni uhoho na.)

¹³ Yono obo ra vwẹrote uwevwin. Vwẹ asan buebun, eya yen ma wian owian rẹ uwevwin. Oni wẹn yẹrẹ oniọvo aye ọfa ro muwan sa vwẹ ukẹcha kẹ wẹ vwọ tẹn ona nana. Oniọvo aye ọvo re se Cindy da ta: “Okẹ ọghanghanre ọvo rẹ oni mẹ vwọ kẹ vwẹ yen o vwo yono uvwe nẹ aghọghọ herọ siẹrẹ a da dia ọgbowian. Eyono rẹ ena kerẹ emu echere, orufon, emwa eko, obo ra dẹ erọnvwọn vwẹ eki nẹrhẹ akpeyeren mẹ lọhọ je nẹrhẹ mi ru bunphiyọ vwẹ ẹga ri Jihova. Oni mẹ ji yono uvwe obo re dede erhorha, ọnana kọ nẹrhẹ mi vwo uphẹn mi vwo vughe iniọvo eya vẹ eshare buebun ri vwo emamọ rẹ idje re me sa vwẹrokere.” (Isẹ 31:​15, 21, 22) Aye rọ dia ọgbowian, ro dede erhorha ro ji yono obo ra vwẹrote uwevwin rọyen cha ghwa erhuvwu rhe orua rọyen kugbe ukoko na.​—Isẹ 31:​13, 17, 27; Iru 16:15.

14. Die yen wo yono vwo nẹ udje ri Crystal, kẹ die yen o fori nẹ wọ tẹnrovi?

¹⁴ Yono obo re ruẹ erọnvwọn komobọ. Ọnana obo re ghanre vwọ kẹ Inenikristi eje re guọnọ yerin tedje. (Fil 4:11) Oniọvo aye ọvo re se Crystal da ta: “Ọsẹ vẹ oni mẹ guọnọre nẹ mi yono ena evo vwẹ isikuru re sa cha vwẹ uko vwẹ akpeyeren mẹ. Ọsẹ mẹ jiriro kẹ vwẹ nẹ mi yono akantu, ọnana ghene cha vwẹ uko mamọ.” Vwọ vrẹ eyono rẹ ena re sa cha wẹ uko vwọ mrẹ iruo, o ji fo nẹ wo yono obo ra vwẹ aghwanre ghwọrọ igho. (Isẹ 31:​16, 18) Wọ sa vwọ tẹnrovi ẹkẹn ru wo bru kẹ oma vwẹ ẹga ri Jihova, kẹnoma kẹ esa, yeren akpọ ri kekpe, wo mi ji vwo ẹwẹn rẹ otekẹvwẹ.​—1Ti 6:8.

MUEGBE HẸRHẸ IRUO RE CHA VWẸ OBARO NA

15-16. Diesorọ iniọvo eya re pha kpogono vwọ dia ghanghanre? (Mak 10:​29, 30)

¹⁵ Wo de vwo iruemu rẹ Onenikristi ji yono ena re sa cha wẹ uko, kẹ wo se muwan vwọ kẹ iruo ru wo che ru vwẹ obaro na. Jẹ a ta ota kpahen idje rẹ erọnvwọn evo ru wo se ru.   

¹⁶ Wo se brorhiẹn wọ vwọ dia kpogono vwẹ uvwre rẹ ọke evo. Vwo nene oborẹ Jesu tare, eya evo brorhiẹn rẹ ayen vwọ dia kpogono dede nẹ ọ dia obo re jiri vwẹ ekogho rẹ ayen dia-a. (Mt 19:​10-12) Ihwo evo se brorhiẹn rẹ ayen vwọ dia kpogono fikirẹ iroro efa. Jẹ o muwẹro nẹ Jihova vẹ Jesu vwẹ ẹro okueku vwo nẹ Inenikristi rehẹ ẹdia ri kpogono-o. Vwẹ akpọneje, iniọvo eya re pha kpogono eyen emamọ rẹ udje vwẹ ukoko na. Fikirẹ ẹguọnọ vẹ ọdavwẹ rẹ ayen vwo kpahen ihwo efa, ọnana ko muẹ ayen vwo dia ini vẹ iniọvo eya vwọ kẹ ihwo buebun vwẹ ukoko na.​—Se Mak 10:​29, 30; 1Ti 5:2.

17. Mavọ yen oniọvo aye rọ dia eghene se vwo muegbe enẹna rọ vwọ ro ẹga ọkieje?

¹⁷ Wọ sa ro ẹga ọkieje. Iniọvo eya yen me vwobọ vwẹ iruo rẹ aghwoghwo re ruẹ vwẹ akpọneje. (Un 68:11) Wọ sa jiroro rẹ oborẹ wọ sa vwọ ro ẹga ọkieje enẹna? Wọ sa ga kerẹ ọkobaro ọkieje, vwobọ vwẹ iruo rẹ ebanbọn, yẹrẹ ga vwẹ Bẹtẹl. Nẹrhovwo kpahen ẹkẹn wo bru kẹ oma. Nene ihwo rehẹ ẹga ọkieje ta ota kpahen ẹkẹn ru wo bru kẹ oma, wọ mrẹ obo wo se ru vwo muwan vwọ kẹ iruo tiọyena. Gba jiroro rẹ oborẹ wọ sa vwọ yanmuo. Wọ da yanmu ẹkẹn ru wo bru kẹ oma, o che rhie uphẹn sansan phiyọ kẹ wẹ vwẹ ẹga ri Jihova.

18. Diesorọ o vwo fo nẹ oniọvo aye jomaotọ sane ọshare rọ cha rọvwọn? (Ni uhoho na.)

¹⁸ Wo se brorhiẹn wọ vwọ rọvwọn. Iruemu vẹ ena ra ta ota kpahen re na cha vwẹ ukẹcha kẹ wẹ vwọ dia uvi rẹ aye. Wọ da guọnọ rọvwọn, wọ me jomaotọ sane ọrivẹ rẹ orọnvwe wẹn. Ọyen ọvo usun rẹ orhiẹn rọ ma ghanre kparobọ ru wo che bru. Karophiyọ nẹ, ọsharẹ ru wọ cha rọvwọn na yen cha dia ọgbuyovwin wẹn. (Ro 7:2; Ẹf 5:​23, 33) Gba nọ oma wẹn: ‘Ọyen Onenikristi ro tedje? Ọ vwẹ ẹga ri Jihova vwọ kobaro vwẹ akpeyeren rọyen? O brorhiẹn rẹ aghwanre? Ọ rhọvwọn oruchọ rọyen? O muọghọ kẹ eya? Ọ sa cha vwẹ uko vwọ sẹro rẹ oyerinkugba mẹ vẹ Jihova vwori, dia uvi rẹ ugbeyan je vwẹrote vwe? Ọ sa nabọ vwẹrote iruo ra kẹ rẹ? Kerẹ udje, owian vọ yen ọ wian vwẹ ukoko na, mavọ yen ọ vwẹrote ayen wan?’ (Lu 16:10; 1Ti 5:8) Vwọrẹ uyota, wọ da guọnọ rọvwọn omamọ ọshare o ji fo nẹ wẹ komobọ dia omamọ rẹ aye.

19. Diesorọ ẹdia rẹ “ọchuko” vwọ dia ẹdia rẹ ọghọ?

¹⁹ Baibol na tare nẹ omamọ aye ọyen “ọchuko ro fori vwọ kẹ” ọshare rọyen. (Jẹ 2:18) Ọnana mudiaphiyọ nẹ eya pha kueku? Ẹjo! Ẹdia rẹ aye kerẹ ọchuko ọyen ẹdia rẹ ọghọ. Vwọrẹ uyota, ọke buebun yen Baibol na vwo djisẹ ri Jihova kerẹ “ọchuko.” (Un 54:4; Hib 13:6) Aye ọyen uvi rẹ ọchuko vwọ kẹ ọshare rọyen siẹrẹ o de biẹcha je cha uko vwo ruẹ nene erhiẹn ri che fierere kẹ orua na. Kidie nẹ o vwo ẹguọnọ ri Jihova kọ nẹrhẹ ihwo mrẹ omamọ rẹ uruemu rẹ ọshare rọyen vwori. (Isẹ 31:​11, 12; 1Ti 3:11) Wo se muegbe wọ vwọ dia omamọ rẹ aye vwẹ obaro na, womarẹ wọ vwọ kpuriẹnphiyọ ẹguọnọ ru wo vwo kpahen Jihova je vwẹ ukẹcha kẹ ihwo rẹ orua wẹn kugbe iniọvo rehẹ ukoko na.

20. Erhuvwun vọ yen oni sa ghwa rhe orua rọyen?

²⁰ Wọ sa rhe dia oni. Wọ da rọvwọn nu, wẹ vẹ ọshare wẹn se brorhiẹn rẹ ovwan vwo vwiẹ emọ. (Un 127:3) Ọtiọyena, ofori nẹ wo roro kpahen obo ru wọ sa vwọ dia omamọ rẹ oni. Iruemu kugbe ena ra ta ota kpahen vwẹ uyono nana cha vwẹ ukẹcha kẹ wẹ vwọ dia omamọ rẹ aye kugbe oni. Ẹguọnọ, uruemuesiri kugbe odirin wẹn cha nẹrhẹ oma fu emọ wẹn, ẹwẹn rayen mi ji totọ.​—Isẹ 24:3.

21. Ẹro vọ yen avwanre vwo ni iniọvo eya, kẹ diesorọ? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na.)

²¹ Iniọvo eya, avwanre vwo ẹguọnọ rẹ ovwan fikirẹ erọnvwọn eje rẹ ovwan ruẹ kẹ Jihova vẹ ihwo rọyen. (Hib 6:10) Ovwan wian gangan vwo yono iruemu rẹ Inenikristi, ena re sa cha ovwan uko vwẹ akpeyeren ji fierere kẹ ihwo re kẹrẹ ovwan, ovwan je nabọ muegbe vwọ kẹ iruo re hẹrhẹ ovwan vwẹ obaro na. Ovwan pha ghanghanre kẹ ukoko ri Jihova!