Obo re Se Vwo Te Ubiudu rẹ Ihwo ri Kpo Ẹga-a

1. Ewene vọ yen vwomaphia vwẹ ẹkuotọ evo vwẹ ikpe evo rhire na?

VWẸ ikpe uriorin buebun re, ihwo buebun vwẹ akpọ na vwẹ ẹga rẹ ayen ra. Ẹkẹvuọvo, vwẹ ikpe evo rhire na, ewene rode ọvo vwomaphia. Ihwo buebun rhe kpo ẹga-a. Vwọrẹ uyota, vwẹ ẹkuotọ evo, ihwo re tare nẹ ayen vwo ẹga rẹ ayen ra-a yen me bun.b—Mat. 24:12.

2. Die yen iroro evo re sorọ ihwo buebun rhe kpo ẹga-a?

² Diesorọ uchunu rẹ ihwo ri kpo ẹga-a vwo buẹnphiyọ?c Ọ sa dianẹ akpọẹriọ yẹrẹ ẹnwan rẹ akpeyeren yen mu ẹwẹn rẹ evo reyọ. (Luk 8:14) Ihwo evo ri kpo ẹga jovwo, rhe se Ọghẹnẹ gbuyota asaọkiephana-a. Efa se Ọghẹnẹ gbuyota, ẹkẹvuọvo, ayen niro nẹ ẹga kpo awanre re, o rhe fiemu-u, ọ je rhọnvwephiyọ isayẹnsi vẹ iroro rọ gbare-e. Ọ sa dianẹ ayen nyo mie iyono, igbeyan vẹ ihwo re ghwa iyẹnrẹn nẹ arhọ mamarhe, jẹ ayen ghwa fobọ nyo ihwo re ta oboresorọ e vwo se Ọghẹnẹ gbuyota-a. Urhuru rẹ ilori ẹga vwo kpahen igho vẹ ogangan yen nẹrhẹ ihwo evo tanẹ ayen rhe kpo ẹga-a. Vwẹ asan evo, igọmẹti jurhi kpahen obo ra ga ẹga wan.

3. Die yen uyono nana cha chọn avwanre uko vwọ riẹn?

³ Jesu vwẹ iji kẹ avwanre nẹ e re “gbe idibo rẹ ihworakpọ na ejobi.” (Mat. 28:19, NW) Mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo ri kpo ẹga-a vwo vwo ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ, je dia idibo ri Kristi? Ofori nẹ avwanre riẹn nẹ asan rẹ ohwo dia ghwanre se djobọte uruemu ro che djephia ọke re de ghwoghwo ota kẹ. Kerẹ udje, ọ sa dianẹ ọ dia uruemu rẹ ohwo ro nẹ Europe rhe che djephia yen ohwo ro nẹ Asia rhe che djephia-a. Diesorọ? Vwẹ Europe, ihwo buebun riẹn kpahen Baibol na, ayen ji nyo re nẹ Ọghẹnẹ yen ma erọnvwọn eje. Ẹkẹvuọvo, ihwo re ghwa riẹn emu vuọvo kpahen Baibol na-a yen me bun vwẹ Asia, ọ sa tobọ dianẹ ayen vwẹ esegbuyota kpahen Ọmemama-a. Uyono nana cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwọ riẹn obo re se vwo te ubiudu rẹ ihwo rẹ avwanre che ghwoghwo ota kẹ, otoro asan ayen nurhe yẹrẹ oborẹ ayen segbuyota-a.

VWO URUEMU ABAVO

4. Diesorọ o vwo fo nẹ avwanre vwo uruemu abavo?

⁴ Vwo Uruemu Abavo. Kukpe kukpe yen ihwo buebun ri kpo ẹga jovwo-o vwo kuẹrhẹriẹ rhe dia Iseri ri Jihova. Buebun rayen vwo omamọ uruemu jovwo, ọtiọyena uruemu rẹ ophiẹnvwe rẹ ẹga djephia ko tun ayen oma. Efa ghwe vwo omamọ rẹ uruemu-u, buebun usun rayen tobọ vwo erharhe iruemu ro fori nẹ ayen siobọnu. O mu avwanre ẹro nẹ Jihova cha chọn avwanre uko vwọ guọnọ “buebun re ve arhọ ri bẹdẹ na kẹ.”—Iruo 13:48; 1 Tim. 2:3, 4.

5. Die yen sa nẹrhẹ ihwo kerhọ rẹ ovuẹ avwanre?

⁵ Dje Uruemu Esiri vẹ Aghẹnghẹn Phia. Ọke buebun, ihwo kerhọ rẹ ovuẹ rẹ avwanre fikirẹ idjerhe rẹ avwanre reyọ ovuẹ na vwọphia wan. Oma vwerhen ayen siẹrẹ avwanre de dje uruemu esiri vẹ aghẹnghẹn phia, ji djephia nẹ avwanre vwo ọdavwẹ rayen. Avwanre gba ihwo vwọ kerhọ-ọ. Ukperẹ ọtiọyen, avwanre davwẹngba vwọ riẹn oborẹ ayen roro kpahen ẹga. Kerẹ udje, avwanre riẹnre nẹ ihwo evo rhọnvwa nene erhorha ta ota kpahen ẹga-a. Efa roro nẹ ọ chọre a vwọ nọ ohwo obo ro roro kpahen Ọghẹnẹ. O ji vwo efa rẹ omavua a da mrẹ ayen ri se Baibol na, marho ọ da dia ayen vẹ Iseri ri Jihova. Obo rọ wanre eje, avwanre davwẹngba vwọ riẹn iroro rayen.—2 Tim. 2:24.

6. Mavọ yen ọyinkọn Pọl djere nẹ ọyen ohwo rọ sa nuẹ, mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹrokere?

⁶ Die yen e se ru siẹrẹ e de noso nẹ ohwo rẹ avwanre ta ota kẹ guọnọ nyo eta ri shekpahen “Baibol,” “emama,” “Ọghẹnẹ,” yẹrẹ “ẹga-a”? Avwanre sa vwẹrokere ọyinkọn Pọl rere a nuẹ nene ẹdia rọyen. Ọke ri Pọl vwọ ta ota kẹ ihwo ri Ju, ọ reyọ Baibol na vwo ruiruo. Ẹkẹvuọvo, ọke rọ vwọ ta ota kẹ ihwo ri Grik ri yono ẹbe kodo vwẹ Areopagọs, ọ ghwa rionbọ kpo Baibol na phiọngu-un. (Iruo 17:2, 3, 22-31) Mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹrokere udje ri Pọl? Wọ da yan kanre ohwo ro se Baibol na gbuyota-a, o che yovwin siẹrẹ wọ rha rionbọ kpo Baibol na phiọngu-un. Wo de roro nẹ oma cha vuo ohwo wo ghwoghwo ota kẹ na siẹrẹ ihwo da mrẹ nẹ o se Baibol, gbe se ẹkpo ri Baibol na vwẹ ifonu yẹrẹ itablẹti vwẹ idjerhe ayen vwo je nosua.

7. Die yen e se ru vwọ vwẹrokeri Pọl kirobo re djisẹ rọyen vwẹ 1 Kọrẹnt 9:20-23?

⁷ Vwo Ẹruọ rẹ Ihwo na Wọ je Kerhọ Rayen. Ofori avwanre vwo vwo ẹruọ rẹ oboresorọ ihwo rẹ avwanre ta ota kẹ, vwo vwo oka rẹ iroro ro rhe ayen na. (Isẹ 20:5) E jẹ a rhoma roro kpahen udje ri Pọl. Ọyen vẹ ihwo ri Ju yen gba dia ghwanre. Vwọrẹ uyota, o wene obo rọ ta ota wan ọke ro de ghwoghwo kẹ igiye, kidie ayen ghwa riẹn emu vuọvo kpahen Jihova vẹ Baibol na-a. E se ru ehiahiẹ yẹrẹ nọ ihwo rehẹ ukoko na krire enọ kpahen oborẹ avwanre se vwo vwo ẹruọ rẹ ihwo rehẹ ekogho rẹ avwanre de ghwoghwo na.—Se 1 Kọrẹnt 9:20-23.

8. Ọrhọ yen idjerhe ọvo ra sa vwọ tuon ota ri Baibol phiyọ?

⁸ Ọdavwẹ avwanre yen ra vwọ guọnọ ihwo ri “fori.” (Mat. 10:11) E se vwo ru ọnana fiotọ ofori nẹ a nọ ihwo na enọ, je kerhọ rẹ ẹkpahọnphiyọ rayen. Oniọvo ọshare ọvo vwẹ England nọ ihwo enọ kpahen obo re se vwo vwo omavwerhovwẹn rẹ orua, obo ra sa vwọ ghẹre emọ, yẹrẹ obo re se vwo chirakon rẹ oshenyẹ. Siẹrẹ ọ da kerhọ rẹ ẹkpahọnphiyọ rayen nu, ọ me ta, “Die wo roro kpahen uchebro nana re siri omarẹ ẹgbukpe 2,000 re na?” O mi dje ẹkpo ri Baibol rọ sanere vwọ kẹ ayen vwo nẹ ifonu rọyen, ọ vuẹ ayen nẹ “Baibol” na yen ọyen se-e.

JE ETA WẸN TE UBIUDU RẸ IHWO

9. Mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo re guọnọ ta ota kpahen Ọghẹnẹ-ẹ?

⁹ Eta avwanre se te ubiudu rẹ ihwo re guọnọ ta ota kpahen Ọghẹnẹ-ẹ, siẹrẹ a da ta ota kpahen erọnvwọn ri shekpahen ayen. Kerẹ udje, erọnvwọn ra rhe vwa vwẹ akpọ na gbe ihwo buebun unu. Ọtiọyena, avwanre sa ta: “O muẹro nẹ wọ riẹnre nẹ ọke buebun, erọnvwọn ra rhe vwa vwẹ akpọ na yen egbaerianriẹn nẹ vwo ruẹ erọnvwọn efa. Kerẹ udje, ihwo ri ru imaikrofonu yono kpahen orhọ tavwen, i ri ru ikẹmẹra yono kpahen ẹro tavwen. Die yen wo rorori nẹ ọ hẹ obuko rẹ erọnvwọn ra rhe vwa vwẹ akpọ na? Ẹgba rẹ oghẹresan, ohwo, gbanẹ emu ọfa?” Avwanre da nabọ kerhọ rẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ ohwo na nu, a sa ta: “Ono yen ewena ri ni erhọ vẹ ẹro tavwen ayen ki ru oborẹ ayen ruru, yono mie? Oborẹ ọbuine awanre ọvo siri vwerhen ovwẹ oma. Ọ tare nẹ, ‘Ohwo rọ vwẹ erhọn na tamu, o gbi se nyo-o? Ohwo rọ ma ẹro na, ọ gbe sa mrorẹ? . . . Ọ ro yono ihwo aghwanre.’ Egbaerianriẹn evo rhọnvwephiyọ eta nana, ayen ji vwo imuẹro nẹ a ma erọnvwọn eje.” (Une 94:9, 10) Wo de ru ọyena nu, gbe dje ividio ọvo kẹ vwẹ jw.org^® vwẹ “Interviews and Experiences” rọhẹ obotọ rẹ uyovwinrota na “Viewpoints on the Origin of Life.” (Kpo PUBLICATIONS > VIDEOS.) Yẹrẹ avwanre sa vwẹ ibroshọ na: Was Life Created? yẹrẹ The Origin of Life—Five Questions Worth Asking vwọ kẹ.

10. Mavọ yen avwanre se vwo ghwoghwo ota kẹ ohwo rọ guọnọ ta ota kpahen Ọghẹnẹ-ẹ?

¹⁰ Ihwo buebun rhẹro rẹ omamọ rẹ akpọ vwẹ obaro na. Ẹkẹvuọvo, oshọ mu ihwo buebun nẹ a cha ghwọrọ akpọ na yẹrẹ a rha cha sa dia evun rọyen ọfa-a. Oniruo okinriariẹ ọvo vwẹ Norway tare nẹ ọke buebun, ihwo re guọnọ ta ota kpahen Ọghẹnẹ-ẹ, vwo owenvwe rẹ ayen vwọ ta ota kpahen obo re phia vwẹ akpọ na. O de yenre ihwo na nu, ọ me ta: “Wo rorori nẹ e se yerin omamọ rẹ akpọ vwẹ obaro na? Iphiẹrophiyọ avwanre hẹ obọ rẹ isun, egbaerianriẹn, gbanẹ ohwo ọfa?” Ọ da nabọ kerhọ nu, ko se, yẹrẹ rionbọ kpo ẹkpo ri Baibol rọ ta ota kpahen omamọ rẹ akpeyeren vwẹ obaro na. Oma vwerhen otu evo ọke rẹ ayen de nyo nẹ Baibol na tare nẹ akpọ na cha dia bẹdẹ, ihwo esiri je cha dia evun rọyen bẹdẹ.—Une 37:29; Aghwo. 1:4.

11. Diesorọ o vwo fo nẹ avwanre reyọ ena sansan vwo ghwoghwo, kirobo re djisẹ rọyen vwẹ Rom 1:14-16, mavọ yen avwanre sa vwọ vwẹrokere udje ri Pọl?

¹¹ Ofori nẹ avwanre reyọ ena sansan vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo rẹ avwanre mrẹre. Diesorọ? Kidie ihwo eje fẹnẹre. Uyovwinrota rọ vwerhen ohwo ọvo oma, se jẹ ohwo ọfa ẹvwerhọn. Evo guọnọ ta ota kpahen Ọghẹnẹ yẹrẹ Baibol na, ẹkẹvuọvo, efa guọnọ ta ota kpahen erọnvwọn efa tavwen. Obo rọ wanre eje, avwanre davwẹngba vwo ghwoghwo kẹ kohwo kohwo. (Se Rom 1:14-16.) Vwọrẹ uyota, ofori nẹ avwanre karophiyọ nẹ Jihova yen nẹrhẹ uyota na djẹ vwẹ ubiudu rẹ ihwo ri vwo ẹwẹn esiri.—1 Kọr. 3:6, 7.

OBO RE SE VWO GHWOGHWO KẸ IHWO RI NẸ ASIA RHE

12. Ukẹcha vọ yen a sa vwọ kẹ ihwo ri nẹ Asia rhe, re je vwẹ ẹwẹn roro sẹ Ọmemama herọ-ọ?

¹² Vwẹ akpọeje, ighwoghwota buebun yan vwa ihwo re nẹ ẹkuotọ rẹ Asia rhe, ọtiọyen ji te ihwo ri nẹ asan rẹ igọmẹti de jurhi rẹ obo ra ga ẹga wan. Vwẹ ẹkuotọ rẹ Asia evo, ihwo buebun je rhe vwẹ ẹwẹn roro sẹ Ọmemama ghene herọ-ọ. Evo guọnọ riẹn, ọtiọyena, kẹ ayen rhiabọreyọ uyono ri Baibol, ẹkẹvuọvo, efa ghwa guọnọ yono emu kpokpọ ẹsosuọ-ọ. Mavọ yen a sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ayen? Ighwoghwota evo ri tẹn ona rẹ aghwoghwo na sa tuẹn otaẹtakuẹgbe phiyọ womarẹ ikuegbe ghevweghe. Ayen ji djephia nẹ ayen vwo ọdavwẹ rẹ ohwo na, vwẹ ọke ro shephiyọ, kẹ ayen vuẹ ohwo na oborẹ odjekẹ ri Baibol ọvo chọn ayen uko vwo ru akpeyeren rayen yovwinphiyọ.

13. Die yen sa nẹrhẹ ihwo vwo omavwerhovwẹn kpahen Baibol na? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na.)

¹³ Odjekẹ rẹ aghwanre rọhẹ Baibol na yen me je ihwo evo ẹsosuọ. (Aghwo. 7:12) Vwẹ New York, oniọvo aye ọvo rọ kọn bru ihwo re jẹ ejajẹ rẹ Mandarin ra, da ta: “Me davwẹngba vwo dje ọdavwẹ phia kẹ ihwo, je kerhọ rayen. Me de noso nẹ ayen erhorha ri nẹ ẹkuotọ efa rhe, ke me nọ ayen: ‘Mavọ wọ mrẹ ekogho na phiyọ? Wọ mrẹ iruo re? Ihwo rehẹ ekogho na nabọ vwẹrote we?’” Ọkiọvo, ọnana chọn oniọvo na uko vwọ ta ota kpahen uyono ri Baibol ọvo. O de shephiyọ, oniọvo aye na me nọ: “Die wo rorori nẹ ọ sa nẹrhẹ avwanre vẹ ihwo efa yerinkugbe? Mi se dje isẹ ọvo rọhẹ Baibol na kẹ wẹ? Ọ tare nẹ: ‘Ẹtuọhọ rẹ ofovwi ọ họhọ ẹsiẹ rẹ bru udio rẹ ame, vwẹ ọtiọye na gba kẹnẹ oma bẹsiẹ rẹ ẹghwọ vwọ phia.’ Wo rorori nẹ uchebro nana sa vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo nene ihwo efa yerinkugbe?” (Isẹ 17:14) Eta tiọyena sa nẹrhẹ avwanre riẹn ihwo re guọnọ yono kpobarophiyọ.

14. Mavọ yen oniọvo ọvo vwẹ ubrakpọ ra riẹn phiyọ Far East vwẹ ukẹcha kẹ ihwo re tare nẹ ayen se Ọghẹnẹ gbuyota-a?

¹⁴ Die yen avwanre sa ta kẹ ihwo re vuẹ avwanre nẹ ayen se Ọghẹnẹ gbuyota-a? Oniọvo ọshare ọvo rọ tẹn ona re vwo ghwoghwo ota kẹ ihwo ri kpo ẹga-a vwẹ ubrakpọ ra riẹn phiyọ Far East da ta: “Siẹrẹ ohwo da tanẹ, ‘Mi se Ọghẹnẹ gbe uyota-a,’ o mudiaphiyọ nẹ ọyen ga edjọ-ọ. Ke me ghwa rhọnvwa kẹ nẹ obọ yen a vwọ ma edjọ, i fiemu-u. Ọke buebun, ki mi se ọbe ri Jerimaya 16:20, rọ tare nẹ: ‘Ohwo se ru edjọ kẹ oma rọye? E re dia edjọ-ọ!’ Ke me nọ: ‘Mavọ yen a sa vwọ fẹnẹ Ọghẹnẹ rẹ uyota na vwo nẹ e ra vwẹ obọ ma?’ Me da kerhọ rọyen nu, ki mi se ọbe rẹ Aizaya 41:23, rọ tare nẹ: ‘Ta kẹ avwanre obo re cha phia vwẹ ẹdẹfa, re avwanre riẹn nẹ wẹ ghine edjọ.’ Ki mi djudje rẹ obo ri Jihova ta kpahen obaro na kẹ.”

15. Die yen avwanre se yono vwo nẹ udje rẹ oniọvo ọvo ro nẹ obuko ọnre rẹ Asia rhe?

¹⁵ Oniọvo ọvo rọhẹ obuko ọnre rẹ Asia vwẹ ona nana vwo ruiruo siẹrẹ o de kpo orhivwinbrura. Ọ da ta: “Mi djudje rẹ aghwanre rọhẹ Baibol na, aroẹmrẹ ri Baibol na ri rugba re, vẹ irhi ri suẹn odjuvwu vẹ akpọ na kẹ ayen. Ki mi dje kẹ ayen oborẹ enana ejobi djerephia nẹ Ọmemama herọ ro vwo aghwanre. Me da mrẹ ohwo rọ rhọnvwere nẹ Ọghẹnẹ ghene sa dia, ki mi dje oborẹ Baibol na ta kpahen Jihova kẹ.”

16. Kirobo rẹ Hibru 11:6 tare, diesorọ ihwo ra vwẹ Baibol yono vwo vwo esegbuyota kpahen Ọghẹnẹ vẹ Baibol na, mavọ a sa vwọ chọn ayen uko vwo ru ọnana?

¹⁶ Avwanre da vwẹ Baibol na vwo yono ihwo ri se Ọghẹnẹ gbuyota-a, ofori nẹ a vwẹ ọkieje vwọ chọn ayen uko vwo ru esegbuyota rayen kpahen Ọghẹnẹ ganphiyọ. (Se Hibru 11:6.) O ji fo nẹ a vwẹ ukẹcha kẹ ayen vwọ bọn esegbuyota rayen kpahen Baibol na ganphiyọ. E se vwo ru ọnana, avwanre sa vwariẹn iyono ri Baibol evo abọ buebun. Kọke kọke rẹ avwanre de nene ayen yono, ofori nẹ a ta ota kpahen obo ri djerephia nẹ Baibol na Ota rẹ Ọghẹnẹ. Avwanre sa ghwọrọ ọmọke vwọ ta ota kpahen aroẹmrẹ ri Baibol ri rugba re, ovuẹ egbagba ri Baibol na vwọphia kpahen isayẹnsi vẹ ikuegbe awanre, yẹrẹ aghwanre rọhẹ Baibol na.

17. Die yen ẹguọnọ rẹ avwanre djephia che mu ihwo vwo ru?

¹⁷ Avwanre vwẹ ukẹcha kẹ ihwo vwọ dia idibo ri Jesu Kristi siẹrẹ e de dje ẹguọnọ kẹ ayen, otorori sẹ ayen kpo ẹga yẹrẹ ayen ra-a. (1 Kọr. 13:1) E vwo yono ayen na, ọdavwẹ avwanre ọyen e vwo dje kẹ ayen nẹ Ọghẹnẹ vwo ẹguọnọ rẹ ihwo ejobi, ọ je guọnọ nẹ e vwo ẹguọnọ rọyen. Kukpe kukpe yen ihwo uriorin buebun ri ghwe vwo omavwerhovwẹn kpahen ẹga jovwo-o vwo bromaphiyame, kidie ayen rhi vwo ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ re. Ọtiọyena, gbe dje uruemu abavo phia kẹ koka koka rẹ ihwo, ji vwo ọdavwẹ rayen. Kerhọ rẹ ayen. Davwẹngba vwo vwo ẹruọ rẹ oborẹ ayen roro. Yono ayen vwọ dia idibo ri Kristi womarẹ udje wẹn.