Ọrhuẹrẹphiyotọ Rọhẹ Ukoko na vẹ Ẹroevwote Rọyen

ỌYINKỌN Pọl djunute uyota ọghanghanre ọvo kpahen Ọghẹnẹ vwẹ ọbe rẹsosuọ ro si rhe iniọvo rehẹ Kọrẹnt. Pọl da ta: “Kidie Ọghẹnẹ dia Ọghẹnẹ rẹ ozighi-i ẹkẹvuọvo ọ rẹ ufuoma.” Ọ vwọ ta ota kpahen emẹvwa rẹ ukoko na, ọ da je ta: “Ẹkẹvuọvo e ru emu na ejobi dẹndẹn utute.”—1 Kọr. 14:33, 40.

² Vwẹ ọtonphiyọ rẹ ọbe vuọvo na, ọyinkọn na de ji si ayen orhọ kpahen ohẹriẹ rọ herọ vwẹ ukoko na. Pọl vwẹ uchebro vwọ kẹ iniọvo na nẹ ayen “ku evun gbe” je dia “ọvo rere [ayen] bru orhiẹ ọvo.” (1 Kọr. 1:10, 11) Ọ da je vwẹ uchebro vwọ kẹ ayen kpahen erọnvwọn sansan ri miovwo oyerinkugbe rọhẹ ukoko na. Ọ reyọ ugboma rẹ ohworakpọ vwo dje ọghanrovwẹ rẹ oyerinkugbe vẹ ọwiankugbe. Ọ vwẹ uchebro kẹ iniọvo rehẹ ukoko na ejobi nẹ ayen vwẹrote ohwohwo vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ, otoro ẹdia rẹ ayen hepha vwẹ ukoko na-a. (1 Kọr. 12:12-26) Oyerinkugbe nana rọhẹ uvwre rẹ iniọvo na djerephia nẹ ukoko na vwo ọrhuẹrẹphiyotọ.

³ Ọrhuẹrẹphiyotọ vọ yen herọ vwẹ ukoko na? Ono yen cha vwẹ ọrhuẹrẹphiyotọ na vwọphia? Mavọ yen ọrhuẹrẹphiyotọ na cha dia? Amono yen e che vwo mu ẹdia sansan? A cha mrẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ nana siẹrẹ a da vwẹ uphẹn kẹ Baibol na nẹ o sun avwanre.—1 Kọr. 4:6.

ỌRHUẸRẸPHIYOTỌ RO NẸ OBỌ RẸ ỌGHẸNẸ RHE

⁴ Pẹntikọst 33 C.E. yen a vwọ vwẹ ukoko rẹ Inenikristi vwo mu. Die yen avwanre se yono vwo nẹ ukoko rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ na? Ọghẹnẹ yen vwẹ ukoko na vwo mu, ọyen ji suon. Obo re phiare vwẹ Jerusalẹm vwẹ ikpe ri joma te 2,000 re wanre na, djerephia nẹ Ọghẹnẹ yen vwẹ ukoko rẹ Inenikristi ra jẹreyọ na vwo mu. (Iruo 2:1-47) Ukoko na uwevwin rọyen, evwruwevwin rọyen. (1 Kọr. 3:9; Ẹfe. 2:19) Ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ neneri na yen avwanre ji nene nonẹna.

⁵ Ukoko rẹsosuọ na tonphiyọ vẹ idibo 120. Idibo nana yen e ke ku ẹwẹn ọfuanfon na ku vwo nene orugba rẹ aroẹmrẹ rọhẹ Joẹl 2:28, 29. (Iruo 2:16-18) Ẹkẹvuọvo vwẹ ẹdẹ vuọvo yena, ihwo ri te omarẹ 3,000 de bromaphiyame ji vwomaba ukoko rẹ Inenikristi ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ na. Ayen rhiabọreyọ ota ro shekpahen Kristi na, “kọke kọke ayen vwo koko vwẹ uyono rẹ iyinkọn na.” Ọyena vwọ wan nu “kẹdẹ kẹdẹ kọye Ọrovwohwo vwọ vwẹ ihwo re sivwi rhọ vwọ ba ayen.”—Iruo 2:41, 42, 47.

⁶ Ukoko rẹ Inenikristi na bun te ẹdia rẹ orherẹn rode rẹ ihwo ri Ju na de brenu kpahen idibo na nẹ ayen hrahra iyono rayen nene Jerusalẹm. Irherẹn rẹ ihwo ri Ju buebun je vwomaba ukoko na kerẹ idibo ri Jesu.—Iruo 5:27, 28; 6:7.

⁷ Jesu tare nẹ “ovwan ke cha dia iseri mẹ vwi Jerusalẹm, vwi Judia, vẹ Sameria, rhiri re te oba rẹ akpọ na.” (Iruo 1:8) Ọyena yen obo re ghene phia kidie ọke rẹ Stivin vwo ghwu nu, ẹvwọsuọ da vwomaphia vwẹ Jerusalẹm rọ nẹrhẹ idibo na hrabọ nene Judia vẹ Sameria. Dedena, vwẹ kasan kasan rẹ ayen rare, ayen muomaphiyọ eghwoghwo rẹ iyẹnrẹn esiri na ji ru ihwo buebun phiyọ idibo tobọ je te ihwo ri Sameria evo. (Iruo 8:1-13) Ọke vwọ yanran na, e de ji ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kẹ ihwo rehẹ ẹgborho efa. (Iruo 10:1-48) Iruo aghwoghwo nana da nẹrhẹ e ru ihwo buebun phiyọ idibo je vwẹ ikoko kpokpọ vwo mu vwẹ Jerusalẹm vẹ irere efa.—Iruo 11:19-21; 14:21-23.

⁸ Ọrhuẹrẹphiyotọ vọ yen e ruru rere ukoko kpokpọ re vwo mu na se vwo nene odjekẹ ro nẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ rhe? Womarẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na, a da vwẹ isuigodẹ vwo mu re cha vwẹrote uchuru na. Pọl vẹ Banabas vwẹ ekpako vwo mu vwẹ ikoko rẹ ayen kinrin vwẹ oyan aghwoghwo rayen rẹsosuọ. (Iruo 14:23) Luk ji niyẹnrẹn rẹ obo re phiare vwẹ echidiotọ ọvo rẹ Pọl vẹ ekpako na ruru vwẹ ukoko rẹ Ẹfesọs. Pọl da vuẹ ayen: “Wa kẹnoma rẹ ovwan kugbe uchuru na ejobi, rẹ [“ẹwẹn ọfuanfon,” NW] na vwọ kẹ ovwan nẹ wa vwẹ ẹro te, re wa ghẹrẹ [“ukoko,” NW] rẹ Ọrovwohwo rọ vwẹ ọbara robọ rọye dẹ.” (Iruo 20:17, 28) A vwẹ ayen vwo mu ekpako kidie ayen yan mu iwan rehẹ Baibol na. (1 Tim. 3:1-7) A je vwẹ ogangan kẹ Taitọs ro nene Pọl wiankugbe nẹ ọ vwẹ ekpako vwo mu vwẹ ikoko rehẹ Krit.—Taitọs 1:5.

⁹ A vwọ vwẹ ukoko kpokpọ vwo muẹ na, jẹ iyinkọn vẹ ekpako rehẹ Jerusalẹm ra ga kerẹ iniruo re vwẹrote ikoko rẹ Inenikristi rehẹ akpọneje vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. Ayen gare kerẹ ẹko rọvwẹrote.

¹⁰ Ọke rẹ ọyinkọn Pọl vwo siẹ rhe ikoko rehẹ Ẹfesọs, o djere phephẹn nẹ womarẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon na, ukoko na sa sẹro rẹ oyerinkugbe rayen kidie ayen nene odjekẹ ri Jesu Kristi. Ọyinkọn na da vwẹ uchebro kẹ Inenikristi nẹ ayen vwomakpotọ je sẹro rẹ “okugbe” rẹ ẹwẹn na rere ufuoma sa vwọ dia evunrẹ ukoko na. (Ẹfe. 4:1-6) Ọ da je rionbọ kpọ eta rehẹ Une Rẹ Ejiro 68:18, ji churo si ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ Jihova phiyotọ ra vwọ vwẹ eshare ri tedje vwo mu kerẹ iyinkọn, emraro, ighwoghwota, isuigodẹ, vẹ iyono vwevunrẹ ukoko na. Eshare nana rẹ Jihova vwo ruẹse kẹ avwanre na cha bọn ukoko na gan, ọnana cha nẹrhẹ oma vwerhen Jihova.—Ẹfe. 4:7-16.

UKOKO RẸ AVWANRE NONẸNA VWẸROKERE UDJE RẸ IYINKỌN NA

¹¹ Ọrhuẹrẹphiyotọ re vwo ruiruo vwẹ ọke awanre yen ukoko rẹ Iseri ri Jihova yan nene nonẹna. Kerẹ ẹko, ikoko rehẹ akpọneje wiankuẹgbe vwo nene odjekẹ rẹ ihwo ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ na. (Zek. 8:23) Jesu yen ruro ọtiọyen. Kirobo ro veri, ọ vẹ idibo rọyen ra jẹreyọ na herọ “vwẹ ọke ejobi, rhiri rhi te oba rẹ akpọ na.” Ihwo re cha ukoko nana rọ rhuaphiyọ na rhiabọreyọ iyẹnrẹn esiri na, vwomakpahotọ kẹ Ọghẹnẹ vẹ ubiudu rayen eje, ji bromaphiyame kerẹ idibo ri Jesu. (Mat. 28:19, 20; Mak 1:14; Iruo 2:41) Ayen mrẹvughe nẹ Jesu yen “osuigegede rẹ esiri” na, ọyehẹ Osun rẹ igegede na eje, re dia Inenikristi ra jẹreyọ vẹ “igodẹ efa” na. (Jọn 10:14, 16; Ẹfe. 1:22, 23) “Ekru rẹ igodẹ ọvo” na sẹro rẹ oyerinkugbe rayen kidie ayen vwo ọmrẹvughe rẹ usuon ri Kristi, ayen je vwomakpotọ kẹ “odibo esiri na” rẹ Jesu vwo mu. E jẹ avwanre vwẹ ọkieje vwọ vwẹroso ugbo nana ri Jihova vwo ruiruo nonẹna.—Mat. 24:45.

IRUO RO TE IKOKO RẸ URHI RHỌNVWEPHIYỌ RẸ UKOKO NA VWO RUIRUO

¹² A sa vwọ vwẹ ota rẹ Ọghẹnẹ vwọ ghẹrẹ ihwo rọyen vwẹ ọke ro fori, e mi ji ghwoghwo iyẹnrẹn esiri rẹ Uvie na te oba rẹ akpọ na, a reyọ ikoko evo vwo mu re, kerẹ Watchtower Bible and Tract Society of Pennsylvania, vẹ efa tiọyen. Irhi rẹ ẹkuotọ buebun rhọnvwephiyọ ikoko na, ayen je wiankuẹgbe. Ọnana yen sorọ aghwoghwo rẹ iyẹnrẹn esiri na vwọ hrabọ ro akpọeje.

ỌRHUẸRẸPHIYOTỌ RẸ OGHỌN UKOKO

¹³ A da vwẹ oghọn ukoko ọvo vwo mu nu, ka vwẹ ekpako vwo muẹ (ọ da hanvwe erha) kerẹ Umẹ Rọvwẹrote Oghọn Ukoko rere ayen vwẹrote iruo re ruẹ vwẹ ẹkuotọ rehẹ otọ rẹ oghọn ukoko na. Ọvo usun rẹ iniọvo rehẹ umẹ na cha dia Ọrọvwẹrote Iruo rẹ Umẹ Rọvwẹrote Oghọn Ukoko na.

¹⁴ A rhuẹrẹ ikoko rehẹ otọ rẹ oghọn ukoko ọvuọvo phiyọ ikinriariẹ. Ikinriariẹ na rhua nẹ ohwohwo, fikirẹ asan ayen hepha, ejajẹ ra jẹ vwọ, vẹ uche ikoko rẹ oghọn ukoko na vwẹrote. A vwẹ oniruo okinriariẹ vwo muẹ ro che kin ikoko rehẹ okinriariẹ ọvuọvo. Oghọn ukoko yen vwẹ odjekẹ vwọ kẹ oniruo okinriariẹ na kpahen obo ro che ruiruo rọyen wan.

¹⁵ Ikoko na eje yan nene ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko na ra vwọphia fikirẹ erhuvwu rẹ avwanre. Ikoko na rhiabọreyọ ekpako re vwo mu, re vwẹrote owian ra wian vwẹ eghọn ukoko, ikinriariẹ, kugbe ikoko na. Eshare nana vwẹroso odjekẹ rẹ odibo rọ fuevun na vwọphia vwẹ ọke ro fori. Odibo rọ fuevun na kọ rha yan nene odjekẹ ri Kristi rọ dia ọgbuyovwin rẹ ukoko na kpẹkpẹkpẹ, vẹ odjekẹ ri Baibol, kugbe ọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na. Avwanre eje da wiankuẹgbe vwọrẹ oyerinkugbe, ka cha mrẹ ọkpọ rẹ erere ro te Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ obọ: “Ọtiọye na esegbuyota rẹ [“ukoko,” NW] na da rhe ghwaotọ, kẹ ayen buẹ phihọ kẹdẹ kẹdẹ.”—Iruo 16:5.