NDOMO KU TALAVAYIWA LOLOMBANJAILE VIOVE
Oku Linga Ovina vi Kuatisa Vamanjetu Kuenda Ongongo
1 YA KUPEMBA, 2025
Etu Tulombangi Via Yehova, tua kũlĩha okuti, Yehova Suku ndopo muẽle o ka malako ovina vi nyõla ongongo via kokiwa lomanu. (Esituluilo 11:18) Pole, etu tu sukilavo oku linga eci tu tẽla oco tu tate ongongo. Ndeci, tua siata oku tunga ovitumãlo vialua viupange vi talavaya lonjila yimue okuti, ka yi vĩhĩsa ofela.
Oku linga ovina lonjila ndeyi, ci kuete ocimãho coku tepulula ovina vi pondola oku vihĩsa ofela. Vipi hẽ ovina viaco tua siata oku linga kuenda vi kuatisa ndati oku talavaya ciwa lolombanjaile via vamanji?
Upange Umue Uwa Kolonjango Violohongele Vinene
Kefetikilo, Onjango Yolohongele Vinene yo ko Matola ko Mosambique, volonele ka mua tungiwile kuenda ya yambeliwile lolosiapa. Omo lioku yambeliwile lolosiapa, mua enda oku linga owuya walua. Manji umue wa popia hati: “Omo liowuya tua enda oku salamiha calua! Kesulilo liohongele, vamanji va enda oku tunda lonjanga oco a sande ofela yatalala.” Nye tua sukilile oku linga oco vamanjetu va kuate ocitumãlo cimue ciwa coku lilongisa?
Tua sokolola konjila yimue yoku potolola ocitangi caco: Tua nõlapo oku potolola ocitangi caco lonjila yimue okuti ka yi vihĩsa ofela. Tua kapamo ovipapafela ka vi talavaya lolusu kuenda ovina vi tepulula owuya. Osimbu ovina viaco vi tepulula owuya wutaya wiñila vokati, ovipapafela vi nena ofela ya tala. Ovipapafela ka vi sukila olusu, pole, vi talavaya lofela oco vi tundise ofela ya sanya ya iñila vokati. Ocipapafela cimosi ca landiwa leci ci soka 50 kolondolale.a
Ovipapafela ka vi talavaya lolusu Vonjango Yolohongele Vinene ko Matola
Upange waco wa koka okuti vonjango yolohongele vinene, mu iñila ofela yatalala yi kuatisa vamanji. Omo okuti, ofela ka yi talama, vokati konjango yolohongele ka mu yuka utalale kuenda owume. Handi vali, ka mu liongoluila ofela ya lĩha ndeci ca kala kosimbu, pole, mu iñila ofela yalua ka ya vihĩsiwile. Onima yeyililako yeyi yokuti, vamanji osimbu va kasi kohongele va kala ciwa kuenda va yevelela lutate. Manji wa tukuiwa ale, wamisako ndoco: “Cilo, ka tu lupukila vali posamua eci ohongele yi pua. Pole, tu kala vokati osimbu tu lia, loku sapela lakamba. Oku tumãla vulembo wokaliye wonjango yolohongele vinene, ku sokisiwa loku tumãla vulembo wuti umue unene!”
Vamanjetu cilo va sole calua olohongele viavo vimbo kuenda viofeka
Oku Upa Olusu Kutanya
Kovitumãlo vialua tu lingila upange wetu voluali luosi, tua kapako ovikuata vi kawula ocinyi colosongo viekumbi kuenje vi eca ocinyi. Onima yeyililako yeyi okuti, cilo ka tu talavaya vali calua lakala, ologerador, o petololiu kuenda ongasi okuti vi vihĩsa calua ofela. Ovikuata viaco vi kawula ocinyi colosongo viekumbi, ka vi vihĩsa calua ofela kuenda vi tu kuatisa oku tetelẽla olombanjaile vi eciwa.
Kunyamo 2023, tua kapa ovikuata viaco vi kawula ocinyi colosongo viekumbi ko filiale yo ko Eslovenia. Ovikuata viaco vi eca eci ci soka 30 kolopulusentu violusu yi sukiliwa ko Betele. Nda okuti Ovikuata viaco vi eca ocinyi calua okuti eci ci sukiliwa ko filiale ci tẽla, ci pondolavo oku kuatisa omanu vo pocitumãlo ci kasi ocipepi. Ocikuata caco ca landiwa leci ci soka 360.000 kolohulukãi violondolale. Pole, vokuenda kuanyamo akuãla, olombongo tu ka tetelẽla vi ka lua calua okuti, olombongo tua landa lavio ocikuata caco vi sule.
O filiale yo ko Eslovenia
Kunyamo 2024, tua kapa ovikuata viaco vi kawula ocinyi colosongo viekumbi ko filiale yo ko Sri Lanka. Ocikuata caco ca landiwa leci ci soka 3.000 kolohuluwa violondolale kuenda ocikuata caco ceca eci ci soka 70 kolopulusentu viocinyi ci sukiliwa ko Betele. Pole, vokuenda kuanyamo atatu, olombongo tu ka tetelẽla vi kalua calua okuti, olombongo tua landa lavio ocikuata caco vi sule. Vunyamo umuamue, tua kapavo ocikuata caco ko filiale yo ko Holanda. Ocikuata caco ca landiwa leci ci soka 1.1 kolohuluwa violondolale kuenda ocikuata caco ceca eci ci soka 35 kolopulusentu viocinyi colusu ci sukiliwa ko Betele. Ocikuata caco ci ka fetiwa vokuenda kuanyamo eceia.
O filiale yo ko Holanda
Tua kapavo ovikuata viaco Koloseketa vialua Vioku Pongolola ko Mesiko. Kũlĩhisa ocindekaise cimue: Oseketa Yoku Pongolola ko Tarahumara (Central) yi kasi kocivanja co Chihuahua. Kotembo yombambi, ku linga ombambi yalua yi pitĩla toke eci ci soka 0 graus Celsiu (32°F) kuenda kotembo yowuya, owuya u livokiya eci ci soka 40 graus Celsius (104°F)! Omo liolombongo vialua vi fetiwa kolusu, vamanji va yuvula oku talavaya lolomakina vi eca owuya kuenda ovipapafela. Manji Jonathan o talavaya Koseketa Yoku Pongolola, wa popia hati: “Kotembo yombambi tu lisikĩlila olombilikiti loku wala ovowalo a koka owuya kuenda kotembo yowuya, tu yikula olonjanela.”
Kunyamo 2024, tua kapavo ovikuata viaco vi kawula ocinyi colosongo viekumbi Koseketa yoku Pongolola. Ocikuata caco ca landiwa leci ci soka 21.480 kolohuluwa violondolale, pole, ci ka tepulula ondando nda ya fetiwa vokuenda kuanyamo atãlo. Vamanjetu cilo, va pondola oku talavaya lolomakina vi eca owuya kuenda ovipapafela. Manji Jonathan hati: “Tua sanjukila upange wetu kuenda tua siata oku kuata onima yiwa. Tu kuetevo esanju omo okuti, tu kasi oku talavaya ciwa lolombanjaile viocisoko kuenda lonjila yimue okuti ka yi vihĩsa ofela.”
Cilo vamanji Koseketa yoku Pongolola ko Tarahumara (Central) va talavaya lonjila yimue ya kolapo
Oku Lavekela Ovava Ombela
Vo Afrika, Olonjango vimue Viusoma ka vi kuete ono yimue ya koleliwa yovava. Omo liaco, vamanji va sukila oku enda calua oco va kope ovava oku kapa Vonjango yavo Yusoma. Volonjango vikuavo, vamanji va landa ovava a neniwa lakãlu, pole ondando yaco ya tĩla calua kuenda ci vĩhisa ofela.
Oco vamanji va kuate ovava, tua kapa ovilavekelo viovava kuenda atangi anene Polonjango vialua Viusoma vo Afrika yosi. Osimbu vamanji ka va kapele ovikuata viaco, va konomuisa ekalo liotembo osimbu ka va kapele ovikuata vi likuata Lonjango Yusoma. Ondando yocikuata caco ci kapiwa Vonjango Yusoma, yi soka 600 kuenda 3.000 kolondolale. Pole, ovikuata viaco olonjanja vialua vi tepulula ondando yovina vi landiwa Violonjango Viusoma, okuti vamanji ka va landi vali ovava.
Etangi limue liovava Konjango Yusoma volupale luo Phuthaditjhaba, ko Afrika do Sul
Ovilavekelo viaco viovava via siata oku kuatisa vamanji. Manji Noemia, wo ko Mosambique, wa popia hati: “Tua enda oku enda kupãla oco tu ka tape ovava. Tua enda oku pitĩla Konjango Yusoma okuti tua kava calua. Omo okuti ka ca lelukile oku sanga ovava, ca tĩlile oku liyelisa ketimba. Cilo vosi tu li sukula povaka. Tu enda Konjango Yusoma okuti ka tu kavi kuenda tu yevelela ciwa, loku upa esilivilo kohongele. Tu pandula calua!”
Manji umue ukãi lomõlaye ko Afrika do Sul, va lavekela ovava
Ocisoko cetu, pi ca siata oku upa olombongo vioku landa ovikuata viaco? Olombango viaco, vi tunda kolombanjaile vi eciwa voluali luosi volonjila via litepa lekuatiso lio donate.jw.org. Tu ku pandula calua omo liolombanjaile wa siata oku eca lutima wove wosi!
a Olondolale viosi via tukuiwa vulandu ulo vi tiamisiwila kolondolale vioko Estados Unidos.