Anga hẽ Ovina Embimbiliya li Popia Okuti Via Sunguluka Levi ka Via Sungulukile Handi vi Kapiwako?
Omanu valua oku kongelamo vana va li tukula okuti Akristão, va sima okuti, olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla koku lipekela kuenda kolohuela, ka vi kuete vali esilivilo. Omo lioku pongoloka kuekalo liolotembo, atavo amue, a siata oku pongolola alongiso avo atiamẽla kovituwa via sunguluka levi ka via sungulukile. Anga hẽ ovina Embimbiliya li popia okuti via sunguluka levi ka via sungulukile handi vi kapiwako? Oco. Ocipama cilo ci lombolola ndomo ovina viaco vi kapiwako.
Omanu va sukila olonumbi via Suku viatiamẽla kueci ca sunguluka leci ka ca sungulukile
Omanu va lulikiwa oco va kolele kolonumbi Viululiki wavo. Embimbiliya liti: “Omunu enda, ka ca tiamẽle kokuaye ndaño muẽle oku songuila oku enda kuaye.” (Yeremiya 10:23) Ndaño okuti Yehovaa Suku wa tu lulika luloño woku nõla olonjila vietu muẽle, eye ka tu ĩhile omoko ale uloño woku tumbika eci ca sunguluka leci ka ca sungulukile. Omo liaco, eye o yongola okuti, tu kolela kokuaye.—Olosapo 3:5.
Olonumbi via Suku vi sangiwa Vembimbiliya. Kũlĩhĩsa asunga avali lieci olonumbi viaco vi kuetele esilivilo.
Suku eye Ululiki wetu. (Olosamo 100:3) Yehova Suku omo okuti eye Ululiki wetu, wa kũlĩha ciwa ovina tu sukila oco tu kuate uhayele, esanju komuenyo, vovisimĩlo kuenda vutima. Eye wa kũlĩhavo ovitangi vi pondola oku pita letu nda ka tu kapiko olonumbi viaye. (Va Galatia 6:7) Handi vali, Yehova o yongola okuti, tu kuata ekalo liwa komuenyo. Eli olio esunga lieci Embimbiliya li tukuila Suku hati: “Una o ku longisa eci ci ku kuatisa, Una o ku songuila vonjila o sukila oku endela.”—Isaya 48:17.
Olonjongole vietu vi pondola oku tu yapuisa. Omanu valua va siata oku sima okuti va pondola oku tumbika eci ca sunguluka ale ceci ka ca sungulukile poku kuama utima wavo—okuti, ovina ovo va sole. Pole, Embimbiliya liti: “Utima wa piãla kelimbi okuti, ocina cikuavo ci sule kuenda owo ũvi calua.” (Yeremiya 17:9) Utima wetu nda ka u songuiwa lolonumbi via Suku, tu ka linga ovina vimue okuti noke tu ka livela.—Olosapo 28:26; Ukundi 10:2.
Asongui vetavo ka va sukila hẽ oku kapako ovina Embimbiliya li longisa viatiamẽla kueci ca sunguluka leci ka ca sungulukile?
Va sukila oku vi kapako! Vembimbiliya mu sangiwa alongiso atiamẽla ku Suku kuenda ovituwa tu sukila oku kuata. (1 Va Korindo 6:9-11; Va Galatia 5:19-23) Eye o yongola okuti, omanu va kũlĩha alongiso aye. (1 Timoteo 2:3, 4) Akristão vocili, va sukila oku longisa ovina viocili vi sangiwa Vondaka ya Suku.—Tito 1:7-9.
Omanu valua okuti vana ka va yongola oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, va siata oku sanda alongisi vakuetavo “oco va yeve eci ovatũi avo a sanjukila oku yevelela.” (2 Timoteo 4:3, etosi) Vembimbiliya muli elungulo liokuti: “Ngongo ya vana va popia okuti ciwa, cĩvi kuenda cĩvi, ciwa.” (Isaya 5:20) Ocili okuti, Suku o ka kangisa asongui vetavo vana ka va siatele oku longisa komanu ocili ca suapo covina Suku a popia okuti ca sunguluka leci ka ca sungulukile.
Anga hẽ olonumbi Viembimbiliya vi vetiya omanu oku lekisa ocekelela?
Sio. Vana va yongola oku sanjuisa Suku, va sukila oku kuama ongangu ya Suku kuenda alongiso a Yesu Kristu. Eye wa longisa olondonge viaye oku yuvula oku pisa vakuavo, pole, wa vi longisa oku lekisa ocisola kuenda esumbilo komanu vosi.—Mateo 5:43, 44; 7:1.
Yesu wa longisa olondonge viaye oku teyuila olonumbi via Suku komuenyo wavo. Pole, ovio vi kuete elomboloko liokuti, omanu vamue va laikele oku nõlapo oku kuama olonumbi via litepa. (Mateo 10:14) Yesu ka handelekele kolondonge viaye oku talavaya lopulitika ale lonjila yikuavo oco va kisike omanu vakuavo oku tava olonumbi via Suku.—Yoano 17:14, 16; 18:36.
Api amue pokati kasumũlũho a tunda koku ambata omuenyo u likuata lolonumbi Viembimbiliya?
Omanu vana va likolisilako oku kapako olonumbi via Suku viatiamẽla kovina via sunguluka levi ka via sungulukile, va pondola oku kuata asumũlũho cilo kuenda kovaso yoloneke. (Olosamo 19:8, 11) Vasumũlũho aco mua kongela:
a Yehova, onduko ya Suku ndomo ca situluiwa Vembimbiliya.—Olosamo 83:18.