AMALẼHE VA PULA
Ndi Lekisa Ndati Ovituwa Viwa Kulongisi Wange?
Ulongisi wange wa tema calua
Olondonge viosi vi lilongisa kosikola, vi pondola oku kuata ulongisi umue va sima okuti wa tema calua ale o tata lãvi olondonge.
Luis o kuete 21 kanyamo, wa popia hati: “Nda kuata ulongisi umue okuti wa enda oku popia lãvi olondonge. Omo okuti eye wa kala oku panda kotembo yoku liwekapo oku longisa, wa kũlĩhĩle okuti ndaño wa tata lãvi olondonge ka pumbi upange waye.”
Melanie o kuete 25 kanyamo, ivaluka okuti wa kuata ulongisi umue wa enda oku u tata lãvi. Eye wa popia hati: “Ulongisi waco wa enda oku ndi tata lãvi omo lietavo liange. Olonjanja vialua wa enda oku ndi sapuila okuti, oco nda laikele oku tatiwa eci ndi ka kala ukulu.”
Nda ove o kuete ulongisi umue o sima okuti wa tema calua, ku ka sumue. Kuli ovina vimue o sukila oku linga oco o tetulule ocitangi caco.
Ceci o sukila oku linga
Oku likisa. Ulongisi lulongisi, o kevelela ovina viwa kolondonge viaye. Seteka oku kũlĩhã eci ulongisi wove a kevelela kokuove kuenda likolisilako oku linga eci a yongola.
Onumbi Yembimbiliya: “Omunu ukualondunge o yevelela kuenda o tambula epindiso lialua.”—Olosapo 1:5.
“Nda limguka okuti nda sukilile oku likisa ovituwa viulongisi wange. Omo liaco, nda nõlapo oku linga upange wo kosikola ndomo eye a yonguile. Noke nda limbuka okuti kokuange ca lelukile oku likisa laye.—Christopher.
Lekisa esumbilo. Poku sapela lalongisi vove, lekisa umbombe. Ku ka fetuluinye ndaño wa limbuka okuti o kuete esunga lioku ci linga. Ivaluka okuti ovo alongisi vove, hakamba voveko vu tangela kumosi.
Onumbi Yembimbiliya: “Olonjanja viosi olondaka viene vi kale viumbombe, loku singiwa lomongua oco okuti, vu kũlĩha ndomo vu tambulula omunu lomunu.”—Va Kolosai 4:6.
“Olonjanja vimue olondonge ka vi lekisa esumbilo kalongisi vavo. Omo liaco, nda wa lekisa esumbilo kalongisi vove, ci ka lelukavo kokuavo oku ku tata ciwa.”—Ciara.
Kuata elomboloko lieci alongisi vove va yongola. Alongisi omanu vamue va soka ndove. Eci ci lomboloka okuti va kuetevo ovitangi, asakalalo ndomanu vakuavo. Omo liaco, ku ka popie okuti: ‘Ulongisi wange ka kuete ovituwa viwa ale ulongisi wange o ndi nyãle.’
Onumbi Yembimbiliya: “Vosi yetu tuakuakulueya.”—Tiago 3:2.
“Alongisi va kuete upange walua. Ovo va likolisilako calua oku kuatisa olondonge oco vi lekise ovituwa viwa loku vi longisa ovina vialua. Olonjanja vialua ndi seteka oku leluisa upange wavo, oco si ka va kokele esumuo.”—Alexis.
Sapela lolonjali viove. Olonjali viove vi pondola oku ku kuatisa calua. Ovio vi yongola okuti o litunda ciwa kosikola. Alungulo avo a pondola oku ku kuatisa oku litunda ciwa lalongisi vove.
Onumbi Yembimbiliya: “Nda ka pali ombangulo esokiyo ka li tẽlisiwa.”—Olosapo 15:22.
“Olonjali vietu via lipita ale lovitangi vialua komuenyo wavo kuenda ovio via kũlĩha ndomo vi pondola oku tetulula ovitangi via tĩla calua. Omo liaco, yevelela alungulo avo. Nda wa ci linga o kuatisiwa calua.”—Olivia.
Ndomo o sapela lulongisi wove
Olonjanja vimue ove o ka sukila oku sapela lulongisi wove catiamẽla kovitangi o kuete. Nda o kuete usumba woku sapela, ku ka sumue. Eci ka ci lomboloka oku hoya, pole, ci lomboloka oku sapela kuenda ca leluka oku ci linga.
Onumbi Yembimbiliya: “Kakateli kovina vi koka ombembua.”—Va Roma 14:19.
“Nda ove wa limbuka okuti ulongisi umue o kasi oku ku tata lãvi, u pula nda okuti ove wa linga ocina cimue cĩvi. Etambululo liaye li pondola oku ku kuatisa oku mioñoloha.”—Juliana.
“Ca sunguluka oku tulumuha poku sapela lulongisi wove kuenda ciwa oku ci lingila pokolika osimbu elilongiso ka lia fetikile. Setekela oku lombolola ndomo o liyevite. Citava okuti eye o ka sola calua oku mola onjila ndomo o liyevite kuenda o ka ku yevelela.”—Benjamin.
OVINA VIA SIATA OKU PITA
“Ame sia kuatele onima yiwa poku linga oloseteko kuenda ulongisi wange ka lingaile lacimue oco a ndi kuatise. Nda yonguile oku liwekapo oku lilongisa, momo nda limbukile okuti ocitangi caco ca kala oku livokiya.
“Nda ka sapelele lulongisi ukuavo oku pinga elungulo. Eye wa ndi sapuila hati: ‘Eye ka ku kũlĩhĩle ciwa kuenda ove kuo kũlĩhĩlevo ciwa. Ca sunguluka nda wa sapela laye catiamẽla kocitangi caco. Citava okuti, ove o pondolavo oku kuatisa olondonge vikuavo vina vi kuete usumba woku sapela laye.’
“Oco ocina ca sulako nda yonguile oku linga! Pole, nda kala oku sokolola kovina ulongisi waco a ndi sapuila kuenje nda limbuka okuti wa kuata esunga. Nda nda yonguile okuti ovina vi pongoloka, nda sukilile oku eca enanga liatete.
“Veteke lia kuamamo, nda ka sapelele lulongisi wange kuenda lesumbilo lialua ndo sapuila siti, nda siata oku sola calua oku longisa kuaye kuenda nda yonguile oku lilongisa calua, pole, nda kuata ovitangi kuenje sia kũlĩhĩle eci nda laikele oku linga. Eye wa ndi sapuila eci nda sukilile oku linga kuenda wa lieca olumue oco a ndi kuatise.
“Nda sola calua onjila ndomo a ndi tata! Omo liombangulo yaco, ovina via pongoloka calua pokati ketu. Kuenje ekalo liange lia fetika oku leluka kosikola.”—Maria.
ONUMBI: Nda ove o kuete ovitangi lulongisi umue kosikola, ci tenda ndepuluvi lioku lilongisa ovina vi ka ku kuatisa eci o linga ukulu. Katie o kuete 22 kanyamo, wa popia hati: “Ndaño muẽle noke yoku mala oku lilongisa kosikola, ove o pondola oku sanga omanu va kuete unene kuenda ka va ka ku sungulukila. Nda wa tẽla oku litunda ciwa lulongisi umue wa tema calua, o ka tẽlavo oku litunda ciwa kovaso yoloneke.”