Ekuatiso Limue Liocili Kepata
“Eci casunguluka okulinga hati apata okofeka ya Amerika akasi okupita lovitangi. Catila calua okupita konjila yikuavo omo liokulitepa kuolohueli kukasi okulivokiya, kuenda otuakuenje lotuafeko valilavisa.”
Olondaka evi viayumue ukuasapulo vo Televisãu wokofeka yo Estados Unidos londuko Tom Brokaw vikasi oku tẽlisiwa kolofeka viosi. Ovitangi viaco eci vilomboloka nye?
Olonjila vialua okuti apata ovo ociseveto cocisoko. Nda epata likasi vakatanga, esokiyo laliovo likalavo vakatanga. Handi vali, epata olio ono yesanju kuenda halio ekuatiso liomãla. Omu omo valilongisila tete esilivilo lialua liomuenyo. Nda epata likasi vovitangi, omãla va lilongisa nye? Okukolapo kuavo kukasi pi? Eci vakolapo eciwa ocituwa cipi vakakala laco?
Kuli hẽ limue ekuatiso liepata kotembo yilo yovitangi? Kuli. Epata ocina cimue Suku asovola walitumalisa. (Efetikilo 1:27, 28) Kuenda eye waeca olonumbi viendisa ciwa epata Vondaka yaye, Embimbiliya. (Va Kolosai 3:18–21) Ocili okuti, etu katutẽla okupongolola ekalo liaco, pole citava okuti tukapako alungulo Embimbiliya kepata lietu. Etu tuyongola okukulomboluila eci catiamẽla komanu vamue vacilinga ale kuenda uwa watunda kokuavo pokucilinga.
Efetikilo Lipua Lokulitepa
Ketendelo limue liolofeka pokati kolohuela viosi vilingiwa visoka 50 vipua lokulitepa. Eli olio limue ekalo liasiata okuhonguisa atokekiso omanu! Ocili, valua okuti mekonda liaco vasiala likaliavo vasiata okulinga upange walua oco vatẽle okutekula omãla vavo. Pole cikoleliwa lika nda okuti cavelapo olohueli okupotolola ovitangi viavo kuenda vikala pamosi.
Olohuela via vamue olohueli kofeka yo Ilhas Salomão viakala ocipepi lokunyõleha. Ulume, omõla a umue vitavaso, wakala ongangala kuenda wakala lovituwa vialua vivi. Omuenyo weyukilile lika ovitangi kukãi waye okuti ukãi cokokela ocisimilo cokuliponda. Noke, ulume watava okulilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova. Eye walilongisa okuti wosi oyongola okusanjuisa Suku kakuliha lika ocina cipi civi puãivo te o “suvuka eviho.” (Osamo 97:10) Omu muakongela okusuvuka ovina ndeci uhembi, okuiva, uvi kuenda ovoholua. Eye watava vutima wosi kuenje konjanga wa yula ovituwa viaye vivi lungangala waye. Ukãi wakomõha epongoloko, kuenda olohuela viavo via mioñoloha calua, vapandula om liunene Wondaka ya Suku.
Kofeka yo Afrika do Sul ukãi umue Omangi ya Yehova wayeva okuti ulume wa cime caye wakala locisimilo cokutepa olohuela viavo. Ombangi yavangula lacime caye eci catiamẽla kocisimilo ca Suku lolohuela kuenda wolekisa elivulu likuete osapi yitukuiwa okuti: Uloño Wepata Liasanjuka. Elivulu eli, liasandekiwa Lolombangi via Yehova, muli olonumbi Viembimbiliya vitẽlisiwa volohuela, okulekisa eluluvalo ndamupi Embimbiliya likuatisa olohueli ndimo vipotolola ovitangi. Cime lulume waye kavali kavo vatanga elivulu kuenda vopamo esilivilo oco vatẽlise onumbi Yembimbiliya etaili. Noke, ovo kavanõlelepo okutepa olohuela viavo−puãi olohuela viayovuiwa lokukapako olonumbi Viembimbiliya.
Atavo Amue Aiñi
Oluhuela lupi okuti ukãi ukuetavo limue liñi? Olonumbi Viembimbiliya vievi okuti “te oku kueliwa vu Ñala.” (1 Va Korindo 7:39) Olonjanja vimue, umue volohuela opongoloka ketavo. Cisukila okulinga hati eci esulilo liolohuela? Lakumue.
Kofeka yo Botswana ukãi umue okuti ndopo alinga Ombangi ya Yehova walipuwa okuti ndamupi ekolelo lianye liokaliye liopongolola. Eye wapopia kulume waye oco otambuluileko, kuenje capopia ulume ceci hati: “Tunde eci ukãi wange alinga Ombangi ya Yehova, ame ndamõla epongoloko lialua vokuaye. Kaliye wonjuka, ukualondunge okuti eci akala tete cisule. Eye walinga elikolisilo lialua lolondunge viokusiapo okusipa, ocituwa cimue okuti ame toke cilo nda satẽlele okuciyula. Ukãi wange walinga umue osole calua omãla vange lame, kumosivo lavakuetu. Kaliye okuete eliketiso, capiãla enene lomãla. Ndilete otembo yaye yalua vupange waye, walitumbika kokukuatisa vakuavo oco vamioñololevo ovimuenyo viavo. Ame ndiletevo epongoloko vokuange muẽle. Ame nditava okuti eci oco cakumbako mekonda liongangu yaye.” Helingakuolio liafina olonumbi Viembimbiliya vikuete kolohueli evi! Valua ndaño Halombangiko pole vasole okuvangulavo cimuamue catiamẽla kakãi vavo Olombangi.
Nda Isia Otata Lowesi Ocikele Caye
Ukamba wukala pokati ka Isia lomãla vaye owo osapi yokupamisa apata. Upostolo Paulu walungula hati: “Ene, a vaisia, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via Ñala.” (Va Efeso 6:4) Okacikomo kamue, okuti ocikuata cimue vo The Wilson Quarterly cakapa eko okuti ovitangi vialua viasiata okupita lomanu eko liaco vaisia kavatẽlisa ocikele cavo. Ocipama capopia hati: “Pokati kanyamo 1960 toke 1990, etendelo liomãla kavakasi lolonjali viavo lialivokiya calua . . . Epambuko liolonjali olio ongusu yapiãla yisambuisa ovitangi ndefengi lina vesokiyo liokofeka yo Amerika.”
Eci cilomboloka hẽ okuti omãla vana okuti vaisiavo kavavaendisa ciwa civatuala kehonguo? Sio. Ukualosamo osimbu hati: “Momo tate la mai va njanduluka puãi Yehova o nambulula.” (Osamo 27:10) Kakuenje umue wokofeka yo Tailandia vutunga wecea kanyamo eci wacitenda okuti ocili. Eci isiaye la inaye vafa eye handi wakala oñaña, kuenda isiaye kokapeleko, wosiasia la inakulu yaye. Kaciyonguile kuenda kacisolele, kakuenje wahukile kuenda wakuata ocituwa vivi ndocindululu. Eye walulomaisa inakulu yaye. Olombangi vivali via Yehova vitalavaya otembo yosi okukunda, visapula okuti eye olonjanja viosi wasiata okutalama kosamua Yonjango Yusoma, eteke limue vovilikiya toke konjo yavo.
Vasapela laye catiamẽla ku Suku−okuti Eye, wasoka nda isia, osolevo omãla vaye. Ovo vavangulavo catiamẽla koluali Luokaliye luna Suku alikumiya komanu vakuekolelo. (Esituluilo 21:3, 4) Evi viosi viavetiya kakuenje, kuenda eye weyaya oloneke viosi oco a lilongaise vali. Olombangi via Yehova viavangula laye okuti eye te osiapo undululu waye nda oyongola okuti Suku okala Isiaye. Eci cilikuata lolondaka via Paulu asonehela va Roma hati: “Ndeci ca soka locikele cene, kali lombembua lomanu vosi nda ci tẽliwa.” (Va Roma 12:18) Kuendavo eye osukila ukamba uwa la inakulu yaye. (1 Timoteo 5:1, 2) Kaliye, wakapako olonumbi Viembimbiliya okuvikuama−kakuli atatahãi okuti wamioñolola omuenyo wepata liaye la inakulu yaye. (Va Galatia 5:22, 23) Posongo yaye vakomõha calua epongoloko vamuila vokuaye toke vayonguile okuti omãla vavo valilongisavo Embimbiliya Lolombangi via Yehova!
Espiritu Liokuomboka
Upostolo Paulu wasonehela ku va Kolosai hati: “Wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka. Kuenda, tavi okuti ombembua ya Kristu yiviala vovitima viene.” (Va Kolosai 3:14, 15) Espiritu liombembua kuenda ocisola covutima kavikakambele vetokekiso liepata liosi. Kuenda ovo citava okuti vamioñolola okulisandola kuepata. Rukia, okasi kofeka yo Albania, kavangowaile lamanjaye vanyamo asoka 17 mekonda vepata kamuli okulitava. Eci afetika okulilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova, eye walilongisa okuti apika vosi va Suku te vakuata lonjanga ombembua lavakuavo. “Aliwekepo keviho, kuenda alinge eci ciwa.”−1 Petulu 3:11,NW.
Rukia ocilinga ndoco wakala lokusanda ombembua lamanjaye. Eye walikutilila uteke wosi, kuenje okupitila lomẽle, utima waye wotukuka, eye waenda konjo yamanjaye. Cimunba ca Rukia wayulula epito kuenje lokukomõha wapula hati: “Okasi lokulinga nye kulo?” Rukia levando wokumbulula hati ndeya okulisanga lamanjange, kuenje wolomboluila okuti eye oyongola okulinga laye ombembua. Momo lie? Momo eye kaliye colomboloka okuti eyi oyo onjongole ya Suku. Manjaye wotambulula, kuenda okulikongela kuvao kualingiwa lonjolela lasuẽlẽla esanju−kuenje epata lialiongolola omo okuti olonumbi Viembimbiliya viakuamiwa.
Ovokamba Ãvi
“Otembo yilo, casiata okuti omõla opita cisoka alivala epanduvali veteke lokutala otelevisãu.” Vesulilo liocisoko cosikola wamõla ale cipitahãla olohulukãi ecelãla kovomondi kuenda ocita colohulukãi kovilinga vieviho.”
Eci oco capopia elivulu The 7 Habits of Highly Effective Families. Elinga lipi he eci cikoka komõla? “Olonoñõ” kavitava voliavo eci catiamẽla kueci, pole Embimbiliya lilungula calua eci catiamẽla kovokamba ãvi. Ndeci, olio lipopia okuti: “U puãi endaenda laveke o yambuiwa.” (Olosapo 13:20) Oliovo liapopia okuti: “Akamba vãvi va nyola ovituwa viwa.” (1 Va Korindo 15:33) Omuenyo wepata upongoluiwa nda etu lolondunge tutenda olonumbi evi ndocina cimue okuti cocili catiamẽla kocituwa cokunõla ovokamba ãvi ale okutala ovina vimue kaviasungulukile vilekisiwa votelevisãu.
Onjali yimue kofeka yo Luxemburgu yakala lokulilongisa Embimbiliya la umue Ombangi ya Yehova. Eteke limue eye walomboluila Ombangi okuti koloñolosi omãla vaye vavali vakãi vatito umue ukuanyamo epanduvali ukuavo ukuanyamo ecelãla valisanumula calua lokuliyaka. Ombangi yopula eci afeko valingainga loñolosi. Ina wapopia hati: “vasiata okutala otelevisãu osimbu ndiyelisa okusinya. Nye vatiata okutala? Ina watambulua hati, avoyo, vasiata okutala oviluvialuvia vimue.” Eci ukombe atukula okuti caco vasiata okutala civi olonjanja viosi, ina yafeko wasokiya okuvalonga.
Oloneke viosi kovaso, ina waendaenda lokulombolola okuti covalaile kutima okumõla oviluvialuvia vina omãla vaye vasiatele okutala. Ovisimilo viavo vialinga viungangala viasiala upulule viavihisiwa vianyõla cosi konepa yavo. Eye walomboluila komãla vaye okuti Yehova onyãle eviho kuenda kasanjuka nda tutala eci civi. (Osamo 11:5) Omãla, vayongola okusanjuisa Yehova, vatava okulinga vimue oviluvialuvia lokuvikapa ivalo okuti kavatali otelevisãu. Lonjanga yaco, ocituwa cavo cokulitila capongoloka, kuenda ekalo liepata liamioñoloha.
Eyi oyo ongangu yimue vilekisa okuti okutelisa olonumbi Viembimbiliya cimioñolola omuenyo wepata. Alungulo Embimbiliya akuatisa kovina viosi. Asilivila kuenda akuata elinga linene kuava vawa. (Va Heveru 4:12) Nda omunu olilongisa Embimbiliya kuenda ocili muele otẽlisa cina olio lipopia, apata apamisiwa, omanu valiamula, keunda akulilueyela ayuvuiwa. Nda okuti omunu umue ukuepata okuama alungulo Embimbiliya, ovina vikala ciwa. Ocili muẽle, kolonepa viosi viomuenyo, citava okuti tutenda Ondaka ya Suku ndomo ukualosamo asoneha hati: “Ondaka yove oyo ovela yolomãi viange, haiyo ocinnyi cokonjila yange.”−Osamo 119:105.
[Elitalatu kemẽla 5]
Ovitangi viepata viasiata okupotoluiwa omo liokukuama olonumbi Viembimbiliya.