Fanaˈo i te oraraa oaoa—Ua faaite mai Iesu e nafea
“Ia haere atoa oia na nia i te ea i haerehia e Iesu e tiˈa ai.”—Ioane 1, 2:6, Te Faufaa Api.
MAI tei itehia i to na mua ˈtu tumu parau, e oraraa oaoa to Iesu. Ma te pee i to ˈna hiˈoraa e ta ˈna mau aˈoraa e fanaˈo ai tatou i taua oraraa ra.
Te faaue maira iho â Iehova ia na reira mai ta te irava i nia ˈtu e faaite ra. Te haereraa na nia i te eˈa i haerehia e Iesu, o te faaauraa ïa i to tatou oraraa i nia i to ˈna hiˈoraa e ta ˈna mau haapiiraa. Ma te na reira e fanaˈo ai tatou i ta te Atua farii maitai e te oraraa oaoa.
Ua haapii atoa Iesu i te mau faaueraa o te tauturu mai ia haere na nia i te eˈa i haerehia e ana. E rave rahi to roto i ta ˈna Aˈoraa tuiroo i nia i te mouˈa. E hiˈopoa anaˈe vetahi no te faaohipa i roto i to tatou oraraa.
FAAUERAA: “O tei faaroo â e ua haapao i te parau a te Atua, o ratou tei maitai.”—Luka 11:28.
FAAUERAA NO TE HOÊ ORARAA OAOA:
Ua faaite Iesu e e hinaaro mau te taata e ite o vai te Atua oia atoa i te mau pahonoraa o teie mau uiraa: No te aha tatou e parahi ai i te fenua nei? No te aha i rahi roa ˈi te mauiui? Te tâuˈa mau ra anei te Atua ia tatou? E oraraa anei to muri aˈe i te pohe? Ia itehia te pahonoraa o teie mau uiraa e oaoa ˈi tatou. No Iesu, tei roto anaˈe te reira i te Parau a te Atua. Ia ˈna i pure i to ˈna Metua, ua na ô oia: “O to parau na te parau mau.” (Ioane 17:17) E tauturu mau anei te Bibilia ia ite o vai te Atua a oaoa ˈtu ai?
HIˈORAA:
Noa ˈtu e ua fatata Esa i te riro ei taata himene rock tuiroo, aita oia i oaoa noa ˈˈe. Ua parau oia: “Noa ˈtu e mea au na ˈu e himene, te ere ra vau i te tahi mea.” I te hoê taime, a farerei ai oia i te hoê Ite no Iehova, ua na ô oia: “Hopea ore au i te uiui ia ˈna. No te tano e te ohie o ta ˈna mau pahonoraa i farii ai au na ˈna e faatere i ta ˈu haapiiraa Bibilia.” Putapû atura to Esa aau, pûpû aˈera i to ˈna ora ia Iehova. Te na ô ra oia: “Na mua ˈˈe, e hepohepo noa vau no te rahi o to ˈu mau fifi e peapea. I teie nei râ, e oraraa oaoa mau to ˈu.”a
FAAUERAA: “E ao to tei aroha ia vetahi ê.”—Mataio 5:7.
FAAUERAA NO TE HOÊ ORARAA OAOA:
E hamani maitai te taata aroha ia vetahi ê. Ua na reira Iesu i te feia e hinaaro ra i te tauturu a tamahanahana ˈi oia ia ratou. (Mataio 14:14; 20:30-34) Mai te peu e e pee tatou i to ˈna hiˈoraa, e oaoa ïa tatou. (Ohipa 20:35) E aroha anaˈe ïa vetahi ê ma ta tatou mau parau e haaraa. E tamahanahanahia ïa tei hinaaro i te tauturu. E maitaihia anei ia na reira?
Maria e Carlos
HIˈORAA:
E tane ivi te papa o Maria e aita i maoro aˈenei, eita faahou ta ˈna e nehenehe e hauti. Ua faaite Maria e ta ˈna tane Carlos i te hamani maitai a rave mai ai ia ˈna i to raua fare no te haapao i to ˈna mau hinaaro atoa. Ehia po to raua araraa e faahororaa ia ˈna i te fare maˈi no to ˈna maˈi omaha tihota. I te tahi taime, ua rohirohi roa. Mai ta Iesu râ i parau, te oaoa ra i te mea e te aupuru ra raua i to Maria papa.
FAAUERAA: “E ao to tei faatupu i te parau hau.”—Mataio 5:9.
FAAUERAA NO TE HOÊ ORARAA OAOA:
No te aha tei faatupu i te hau e oaoa ˈi? No te mea e maitai te taairaa e vetahi ê. E pee anaˈe i teie aˈoraa Bibilia: “E mai te mea e te tia ra ia outou, e parahi hau noa outou i rotopu i te taataˈtoa.” (Roma 12:18, Te Bibilia Moˈa V.C.J.S., 1976) Te auraa ïa te melo utuafare oia atoa te taata e ere i te Ite. E oaoa mau anei ia na reira?
Nair
HIˈORAA:
A hiˈo na i te tupuraa o te hoê vahine, o Nair te iˈoa. E rave rahi matahiti to ˈna faarururaa i te mau fifi. E ere i te mea ohie no ˈna ia faaea hau noa, e te mau melo iho â râ o to ˈna utuafare. I te mea e ua faarue ta ˈna tane ia ˈna a 15 matahiti i teie nei, na ˈna noa i haapao i te mau tamarii. Hoê o ta ˈna tamaroa te rave ra i te raau taero. E pinepine e riri hanoa oia a parau ino atu ai ia ˈna e ta ˈna tamahine. No Nair, maoti te Bibilia i itoitohia ˈi oia ia vai hau noa i roto i taua mau tupuraa ra. Eita oia e aimârô aore ra e tatamaˈi. E tutava râ oia i te faaite i te mǎrû e te hamani maitai. (Ephesia 4:31, 32) Ua papu ia ˈna e ia vai hau noa oia, e maitai mau to ˈna mau taairaa e te mau melo o to ˈna utuafare e vetahi ê.
TE ITE I TE TUPU A MURI AˈE
A pee ai i ta Iesu aˈoraa paari e ite ai tatou i te oaoa e te mauruuru. Mea faufaa atoa râ ia ite eaha te tupu a muri aˈe. Oia mau, mea oaoa anei ia ite e e ruauhia, e maˈihia e e pohe tatou? Tera hoi te tupuraa mau i roto i teie ao.
Te vai ra râ te tahi parau apî oaoa! E haamaitai rahi mai Iehova i te feia e tutava ra i te ‘haere na nia i te ea i haerehia e Iesu.’ Ua fafau te Atua e ua fatata oia i te haamau i te hoê ao apî parau-tia. I reira te taata taiva ore e ora ˈi e a muri noa ˈtu ma te ea tia roa ia au i ta ˈNa i opua na. Te na ô ra ta ˈNa Parau: “Inaha tei ǒ te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, e ei taata ratou no ˈna, e ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou. E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”—Apokalupo 21:3, 4.
Te oaoa ra Maria i faahitihia ˈtu na i te ite e e tupu iho â teie mau parau. E oe? E hinaaro anei oe e ite atu â no nia i “te ora mau” a faatere ai te Basileia o te Atua? (Timoteo 1, 6:19) Mai te peu e e, a ani atu i te tauturu a te mau Ite no Iehova o to oe vahi aore ra a papai i te feia i pia i teie vea.b
a A taio i to Esa aamu taatoa i roto i te tumu parau “Ua taui te Bibilia i to ˈu oraraa—Na mua ˈˈe, e taata ino mau vau.”
b Ua tauturuhia e rave rahi taata ia ite i ta te Bibilia e parau ra no nia e rave rau tumu parau maoti te buka Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra? piahia e te mau Ite no Iehova.