VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w09 1/6 api 7-8
  • 3 A haapii i te parau mau no nia ia Iesu

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • 3 A haapii i te parau mau no nia ia Iesu
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • Papai tei tuea
  • Te mau pǐpǐ matamua a Iesu
    Te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
  • Haamataraa Iesu i te faariro i te taata ei pǐpǐ
    Iesu te eˈa, te parau mau, te ora
  • Iesu Mesia—Pahonoraa i ta tatou mau uiraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
  • Ia au i te mau aivanaa ua ora iho â anei Iesu?
    Te pahono ra te Bibilia
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
w09 1/6 api 7-8

3 A haapii i te parau mau no nia ia Iesu

“I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.”—Ioane 3:16.

EAHA TE HAAFIFIRAA? Ia au ia vetahi, aita roa ˈtu Iesu i vai mau na. No te tahi atu, e taata noa ïa oia mea maoro hoi i te poheraa.

EAHA TA OE E NEHENEHE E RAVE? A pee i te pǐpǐ Natanaela.a Ua parau to ˈna hoa o Philipa ia ˈna e i to ˈna manaˈo ua itea ia ˈna te Mesia, “o Iesu i Nazareta, e tamaiti na Iosepha.” Aita râ Natanaela i tiaturi ia Philipa. Ua pahono hoi oia e: “E maitai anei to Nazareta mai?” Ua farii râ oia i ta Philipa aniraa e “a haere mai, a hiˈo” o ˈna iho. (Ioane 1:43-51) O oe atoa te faufaahia i te hiˈopoaraa o oe iho i te mau haapapuraa no nia ia Iesu. E nafea ïa?

A hiˈopoa i te mau haapapuraa i te pae tuatapaparaa e i vai mau na Iesu. Ua faahiti Josèphe e o Tacite, e piti taata tuatapapa rahi o te senekele matamua e ere i te Kerisetiano, ia Iesu Mesia ei taata tei ora mau. A faataa ˈi oia i to te emepera Roma Néron pariraa i te mau Kerisetiano i te taninaraa ia Roma i te auahi i 64 o to tatou tau, teie ta Tacite i papai: “Ua pari Néron i te hoê pǔpǔ taata e ua haamauiui roa ino i taua mau taata ririhia ra no ta ratou mau peu riaria e ta te nahoa taata i parau e Kerisetiano. No roto mai teie iˈoa i te parau ra Kirito [Mesia], ta te tavana ra o Ponotio Pilato i taparahi i te tau a faatere ai o Tiberio.”

No ta te feia tuatapapa o na senekele matamua e te piti i parau no nia ia Iesu e te mau Kerisetiano matamua, te na ô ra te hoê buka ite rahi e: “Te faaite ra teie mau faatiaraa taa ê e i tahito ra aita roa ˈtu te feia patoi i te Kerisetianoraa i feaa i te vai-mau-raa o Iesu. I te hopea noa o te senekele 18, i te roaraa o te senekele 19, e i te omuaraa o te senekele 20 te mârôraahia te reira no te taime matamua e no te mau tumu tano ore.” (Encyclopædia Britannica, neneiraa 2002) I 2002, ua parau te hoê tumu parau o te hoê vea e: “Ua farii ê na te rahiraa o te mau aivanaa, taa ê atu i te tahi mau taata tiaturi ore i te Atua, ia Iesu no Nazareta ei taata o tei ora mau na.”—The Wall Street Journal.

A hiˈopoa i te haapapuraa o te tia-faahou-raa o Iesu. I to Iesu haruraahia e to ˈna mau enemi, ua faarue to ˈna mau hoa rahi ia ˈna e ua purara ê. No to ˈna riaria, ua huna to ˈna hoa o Petero e ua matau oia ia ˈna. (Mataio 26:31, 55, 56, 69-75) I muri aˈe, ua itoito taue roa mai ta ˈna mau pǐpǐ. Ua faaû Petero raua Ioane ma te itoito i te feia iho i opua ia pohe Iesu. Ua itoito roa mai te mau pǐpǐ a Iesu, a ati atu ai te Hau emepera Roma ia ratou i ta ˈna mau haapiiraa, ma te nounou aˈe e pohe eiaha râ e ofati i ta ratou mau tiaturiraa.

Eaha te hoê tumu i taui roa ˈi ratou? Ia au i te aposetolo Paulo, ua faatiahia mai Iesu mai te pohe mai e ua ‘itehia oia e Kepha [Petero], e e te ahuru ma piti i muri aˈe.’ Te na ô atoa ra Paulo e: “E muri aˈera hoi, i itea oia e te mau taeae e pae atoa hanere e tiahara, hoê â iteraa.” Te ora noa ra te rahiraa o teie mau taata i to Paulo papairaa i teie mau parau. (Korinetia 1, 15:3-7) E mea ohie paha no te feia feaa ia ore e tâuˈa i te faaiteraa a te hoê aore ra e piti ite. (Luka 24:1-11) Te faaiteraa râ a e pae hanere tiahapa taata tei ite mata ia Iesu, e haapapuraa ïa e ua faatiahia mai Iesu mai te pohe mai.

EAHA TE HAAMAITAIRAA? E nehenehe e faaorehia te mau hara a te feia e faaroo to ratou ia Iesu e o te auraro ia ˈna, a fanaˈo atu ai i te hoê manaˈo haava viivii ore. (Mareko 2:5-12; Timoteo 1, 1:19; Petero 1, 3:16-22) Ia pohe noa ˈtu ratou, te fafau ra Iesu i te faatia faahou mai ia ratou “ia tae i te mahana hopea.”—Ioane 6:40.

Ei haamaramaramaraa hau, a hiˈo i te pene 4, “O vai o Iesu Mesia?” e te pene 5, “Te hoo—te ô rahi roa ˈˈe a te Atua,” o te buka Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?b

[Nota i raro i te api]

a E au ra e te faahiti ra na papai Evanelia o Mataio, Mareko, e o Luka ia Natanaela ma te iˈoa Baretolomea.

b Neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 7]

Mai ia Natanaela, a hiˈopoa i te mau haapapuraa no nia ia Iesu

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono