VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • lv pene 7 api 74-85
  • Te haafaufaa ra anei oe i te ora mai te Atua?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te haafaufaa ra anei oe i te ora mai te Atua?
  • Rave noa i te mau mea e here mai ai te Atua
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • MEA MOˈA TE ORA E TE TOTO
  • TE FAAOHIPARAA I TE TOTO I TE PAE RAPAAURAA
  • TE FAAITE RA TE MAU TURE A IEHOVA I TO ˈNA HERE METUA
  • A HAAPAE I TE MAU MANAˈO INO!
  • A FAAATEA Ê MAI I TE MAU FAANAHONAHORAA TAPARAHI TAATA
  • A HAAFAUFAA I TE ORA MA TE PORO I TE POROI O TE FAATERERAA ARII
  • A hiˈo i te ora mai ta te Atua hiˈoraa
    Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra?
  • A haafaufaa maitai i to outou ora, te hoê ô
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
  • A haafaufaa i te ora
    Eaha ta te Bibilia e haapii mai?
  • Ia arataihia outou e te Atua ora
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
Ite hau atu â
Rave noa i te mau mea e here mai ai te Atua
lv pene 7 api 74-85
Te tapao ra te hoê vahine Kerisetiano i nia i te api parau i ta ’na mau faaotiraa i te pae rapaauraa

PENE 7

Te haafaufaa ra anei oe i te ora mai te Atua?

“Tei ia oe . . . te tumu o te ora.”—SALAMO 36:9.

1, 2. Eaha te ô no ǒ mai i te Atua ra mea faufaa roa i teie tau, e no te aha?

UA HOROA mai to tatou Metua i te raˈi i te tahi mea faufaa roa, te ô o te ora ei taata maramarama o te nehenehe e faaite i to ˈna mau huru maitatai. (Genese 1:27) Maoti taua ô faufaa roa ra, e nehenehe tatou e feruri i te mau aratairaa Bibilia. Ma te faaohipa i te reira, e nehenehe tatou e haere i mua ei taata paari i te pae varua, o te here ia Iehova e “o te faaohipa noa i to [t]atou haroˈaroˈa, a haapii atu ai ia [t]atou iho ia faataa ê i te maitai i te ino.”—Hebera 5:14.

2 Mea faufaa iho â râ te neheneheraa e feruri i te mau aratairaa Bibilia i teie tau. No te mea e mea fifi roa te ao nei, aita ïa e ture e tano no te mau huru tupuraa atoa e nehenehe e fa mai i roto i te oraraa. Te faataa maitai ra te ihi rapaauraa i teie manaˈo, no nia iho â râ i te mau raau e ravea o te faaohipa i te toto. E tuhaa faufaa teie no te feia atoa e hinaaro e faaroo ia Iehova. Mai te peu râ e ua taa ia tatou te mau aratairaa Bibilia faufaa, ia rave ïa tatou i te mau faaotiraa paari o te haapao i to tatou manaˈo haava, a tamau ai i te rave i te mau mea e here ai te Atua ia tatou. (Maseli 2:6-11) E hiˈo mai tatou i te tahi o teie mau aratairaa.

MEA MOˈA TE ORA E TE TOTO

3, 4. Inafea to te mau Papai faahitiraa no te taime matamua e mea moˈa te toto? Ua niuhia te reira i nia i teihea mau aratairaa Bibilia?

3 Ua faaite Iehova i te taairaa piri roa i rotopu i te ora e te toto, e mea moˈa te reira, i muri iti aˈe i to Kaina taparahi-pohe-raa ia Abela. “Te pii maira te reo ra o te toto o to taeae mai te repo maira ia ˈu,” ta te Atua ïa i parau ia Kaina. (Genese 4:10) No Iehova, te faahohoˈa ra te toto o Abela i to ˈna ora, o tei haapoto-taue-hia. No reira e nehenehe ai e parau e te pii ra te toto o Abela i te Atua ia tahoo mai.—Hebera 12:24.

4 I muri aˈe i te diluvi i te tau o Noa, ua faatia te Atua i te mau taata ia amu i te iˈo animara, eiaha râ te toto. Teie ta te Atua i parau: “O te iˈo . . . ma te ora atoa i roto ra, oia te toto, eiaha outou e amu i te reira. Eita roa hoi au e ore i te titau i te hoo i to outou na toto i ora ˈi outou.” (Genese 9:4, 5) No te taatoaraa o te huaai o Noa e tae mai i to tatou tau teie faaueraa. Te haapapu faahou ra te reira i te auraa o ta te Atua mau parau ia Kaina, oia hoi te faahohoˈahia ra te ora o te mau taata e o te mau animara atoa e te toto. Te haapapu atoa ra tera faaueraa mana e e faautua Iehova, te Tumu o te ora, i te mau taata atoa o te ore e faatura i te ora e te toto.—Salamo 36:9.

5, 6. Mea nafea te ture a Mose i te faaiteraa e mea moˈa e mea faufaa roa atoa te toto? (A hiˈo atoa i te tumu parau “A faatura i te ora o te mau animara.”)

5 E ite-atoa-hia teie na parau mau faufaa roa e piti i roto i te ture a Mose. Te na ô ra te Levitiko 17:10, 11: “To te feia atoa e . . . amu i te toto ra, e tano maite tau mata i te reira taata i tei amu i te toto ra, e tâpû ê atu vau ia ˈna i to ˈna ra nunaa: tei te toto hoi te maa ora e ora ˈi te mau mea atoa ra, i haapao ai au i te reira e o ta outou ïa e hopoi i nia i te fata ei taraehara na outou iho, o te toto hoi tei riro ei taraehara no te taata.”a—A hiˈo i te tumu parau “Te mana taraehara o te toto.”

TE MANA TARAEHARA O TE TOTO

E tuati te toto i roto i te Parau a te Atua i te ora. No reira i Iseraela i tahito ra, e nehenehe te hoê taata hara tatarahapa e pûpû i te hoê tusia animara i nia i te fata a te Atua, a ore atu ai oia e faautuahia no te ofatiraa i te mau faaueraa a Iehova. (Levitiko 4:27-31) E tapoˈi teie tusia i ta ˈna mau hara, no te hoê noa râ taime poto.

I roto i te Bibilia, te horoa ra te taˈo “taraehara” i te manaˈo o te hoê “tauiraa” aore ra “tapoˈi,” mai te tapoˈi e tano maitai i nia i te hoê farii ei hiˈoraa. Parau mau, aita e animara e tia ia “tapoˈi,” aore ra ia tatara, i te mau hara a te hoê taata. E ata râ te mau tusia animara no te tusia taraehara tia roa no a muri aˈe.—Hebera 10:1, 4.

Ua horoahia te taraehara “na roto i to Iesu Mesia pûpûraa i to ˈna tino hoê roa pûpûraa.” (Hebera 10:10) Ua tuati maitai te ora taata tia roa o te Mesia, faahohoˈahia e to ˈna “toto faufaa roa, mai to te arenio ino ore e te viivii ore,” i te ora ta Adamu i ere. (Petero 1, 1:19) No reira, ma te here e te nehenehe roa, ua haa Iehova ma te parau-tia tia roa, a nehenehe atu ai tatou e fanaˈo i “te faaoraraa mure ore.”—Hebera 9:11, 12; Ioane 3:16; Apokalupo 7:14.

6 Ia ore te toto o te hoê animara i tupaihia e faaohipahia i nia i te fata, e faatahehia te reira i raro i te repo. Ei auraa taipe, te faahoˈihia ra ïa te ora i to ˈna Fatu matamua. (Deuteronomi 12:16; Ezekiela 18:4) A tapao râ e aita te nunaa Iseraela i faaohipa i te mau ravea etaeta roa no te faatahe pauroa i te toto o te iˈo o te animara. Mai te peu e ua tupai-maitai-hia te animara e ua faatahe-maitai-hia to ˈna toto, e nehenehe te hoê Iseraela e amu i te reira ma te hoê manaˈo haava maitai, no te mea e faaiteraa te reira i te faatura i Tei horoa mai i te ora.

7. Mea nafea to Davida faaiteraa i te faatura i te moˈaraa o te toto?

7 Ua taa ia Davida, te hoê taata ta te aau o te Atua e farii, te mau aratairaa Bibilia e turu ra i te ture a te Atua no nia i te toto. (Ohipa 13:22) I te hoê taime a poihâ roa ˈi oia, ua tomo atu e toru o to ˈna mau taata i roto i te puhapa enemi, ua huti maira i te pape i te apoo pape e ua hopoi atura ia ˈna. Ua aha Davida? “Ia na reira hoi au nei: e ere anei i te toto teie o te mau taata o tei faaû noa i to ratou pohe i te tiiraa i teie nei pape?” ta ˈna ïa i ui. Inaha, no Davida, o te toto o to ˈna mau taata te pape. No reira, noa ˈtu to ˈna poihâ, “ua ninii ihora [oia] ei tusia inu na Iehova.”—Samuela 2, 23:15-17.

8, 9. Ua taui anei te manaˈo o te Atua no nia i te ora e te toto i te haamauraahia te amuiraa Kerisetiano? A faataa na.

8 Hau i te 2 400 matahiti i muri aˈe i te faaueraa mana ia Noa ra e 1 500 matahiti i muri aˈe i te faaauraahia te faufaa o te Ture, ua haapapai Iehova i te tino aratai o te amuiraa Kerisetiano matamua: “Ua faaoti hoi te varua moˈa e matou iho nei eiaha e faateimaha ia outou, teie noa râ ta outou e haapao e tia ˈi: e haapae i te mau mea pûpûhia ei tusia na te idolo, i te toto, i te animara uumihia e i te mau peu taotoraa tia ore.”—Ohipa 15:28, 29.

9 Ua taa maitai i te tino aratai matamua e mea moˈa te toto, e te faaohiparaa i te reira ma te tano ore, hoê â ïa inoraa e te haamoriraa i te idolo aore ra te faaturi. Te farii ra te mau Kerisetiano mau i teie mahana i taua tiaraa ra. Hau atu â, no te mea te manaˈo ra ratou na nia i te mau aratairaa Bibilia, e nehenehe ta ratou e faaoaoa ia Iehova ia rave ratou i te mau faaotiraa no nia i te faaohiparaa i te toto.

TE FAAOHIPARAA I TE TOTO I TE PAE RAPAAURAA

Te faataa ra te hoê vahine Kerisetiano i ta ’na mau faaotiraa no nia i te toto i to ’na taote

E nafea vau e faataa ˈi i te hoê taote i ta ˈu faaotiraa no nia i te faaohiparaa i te mau tuhaa rii o te toto?

10, 11. (a) Eaha te manaˈo o te mau Ite no Iehova i te pâmuraa i te toto taatoa e te mau tuhaa rahi o te toto? (b) I roto i teihea mau tuhaa no nia i te toto e taa ê ai te manaˈo o te mau Kerisetiano?

10 Ua taa i te mau Ite no Iehova e te auraa “e haapae . . . i te toto,” oia ïa eiaha e farii i te mau pâmuraa toto e eiaha e horoa aore ra e faaherehere i to ratou iho toto no te pâmuraa. Ma te faatura i te ture a te Atua, eita atoa ratou e farii i na tuhaa rahi e maha o te toto: te mau toropuru ura, te mau toropuru tea, te mau taoˈa tahi haaputua toto e te pape toto.

11 I teie mahana, na roto i te tahi mau ravea, e pinepine teie mau tuhaa rahi i te vahihia ei tuhaa rii ua rau te faaohiparaa. E nehenehe anei te hoê Kerisetiano e farii i tera mau tuhaa rii? E “toto” anei te reira no ˈna? Na te taata tataitahi e faaoti no ˈna iho. Oia atoa no te mau ravea rapaauraa mai te tamâraa, te faatarapaperaa e te rave-faahou-raa mai i to ˈna iho toto i tahe, mai te peu e aita i faahereherehia.—A hiˈo i te tuhaa hau, “Te mau tuhaa rii o te toto e te mau ravea tâpûraa.”

12. E nafea tatou ia hiˈo e ia haapao i te mau mea tei taaihia i te manaˈo haava?

12 Mea faufaa ore anei no Iehova te mau mea ta te taata tataitahi e faaoti e rave? E ere, te anaanatae roa ra oia i to tatou mau manaˈo e manaˈo turai. (A taio i te Maseli 17:3; 24:12.) No reira, i muri aˈe i te aniraa ia Iehova i te aratairaa e te raveraa i te maimiraa no nia i te hoê ravea rapaauraa aore ra te hoê raau, e mea maitai ia pee tatou i to tatou manaˈo haava haapiihia i te Bibilia. (Roma 14:2, 22, 23) Parau mau, eiaha vetahi ê e faahepo ia tatou ia pee i to ratou manaˈo haava, e eiaha atoa tatou e ui: “Eaha ta oe e rave ahani to roto oe i to ˈu huru tupuraa?” I roto i taua mau tuhaa ra, na te Kerisetiano tataitahi “e amo . . . i ta ˈna iho hopoia.”b—Galatia 6:5; Roma 14:12; a hiˈo i te tumu parau “Mea moˈa anei te toto no ˈu?”

MEA MOˈA ANEI TE TOTO NO ˈU?

Aratairaa Bibilia: “Haapae . . . i te toto.”—Ohipa 15:20.

A ui ia oe iho

  • E nafea vau e faataa ˈi i te taa-ê-raa i rotopu i na tuhaa rahi e maha o te toto e te mau tuhaa rii o te toto?e

  • No te aha e na ˈu e faaoti no ˈu iho e farii anei aore ra e patoi i te mau tuhaa rii o te toto aore ra te tahi mau ravea rapaauraa no nia i te faaohiparaa i to ˈu iho toto?—Roma 12:2; Galatia 6:5.

  • E nafea vau e faataa ˈi i to ˈu taote no te aha vau e farii ai aore ra e patoi ai i te faaohipa i te mau tuhaa rii o te toto?—Maseli 13:16.

TE FAAITE RA TE MAU TURE A IEHOVA I TO ˈNA HERE METUA

13. Eaha ta te mau ture e aratairaa a Iehova e faaite ra no nia ia ˈna? A faataa na.

13 Te faaite ra te mau ture e aratairaa i roto i te Bibilia ia Iehova mai te hoê Iriti ture paari e te hoê Metua î i te here o te haapeapea roa ra no te maitai o ta ˈna mau tamarii. (Salamo 19:7-11) Noa ˈtu e e ere te faaueraa “e haapae . . . i te toto” i te faatureraa no nia i te ea, e paruru te reira ia tatou i te mau fifi tei taaihia i te mau pâmuraa toto. (Ohipa 15:20) Inaha, mea rahi te taote o te hiˈo ra i te tâpûraa aita e pâmuraa toto ei ravea rapaauraa “numera hoê” i teie tau. No te mau Kerisetiano mau, te haapapu noa ra teie mau haereraa i mua i te paari e te here metua faito ore o Iehova.—A taio i te Isaia 55:9; Ioane 14:21, 23.

14, 15. (a) Te itehia ra te here o te Atua no to ˈna nunaa i roto i teihea mau ture? (b) E nafea oe e faaohipa ˈi i te mau aratairaa Bibilia e turu ra i teie mau faatureraa paruru?

14 I roto e rave rahi o ta ˈna mau ture, te itehia ra te haapeapea o te Atua no te maitai o to ˈna nunaa Iseraela i tahito ra. Ei hiˈoraa, ua titau oia ia hamanihia te hoê paruru e ati aˈe te tafare ia ore ia tupu te ati, i te mea e mea rahi te ohipa e ravehia i reira. (Deuteronomi 22:8; Samuela 1, 9:25, 26; Nehemia 8:16; Ohipa 10:9) Ua poroi atoa te Atua ia tiai-maitai-hia te mau puaatoro atâta. (Exodo 21:28, 29) Te oreraa e tâuˈa i tera mau titauraa, e faaiteraa ïa i te faatura ore i te maitai o vetahi ê e e hara toto te nehenehe e tupu mai.

15 E nafea oe e faaohipa ˈi i te mau aratairaa Bibilia e turu ra i teie mau ture? No te aha e ore ai e manaˈo i to oe pereoo, ta oe huru faahororaa, ta oe mau animara, to oe fare, ta oe vahi raveraa ohipa e te faaanaanataeraa ta oe e maiti? I te tahi mau fenua, o te mau ati purumu te tumu rahi o te pohe i rotopu i te feia apî, no te mea pinepine ratou i te rave i te tahi mau ohipa atâta. Area te feia apî o te hinaaro ra e tamau i te rave i te mau mea e here ai te Atua ia ratou, te haafaufaa ra ïa i te ora e aita e rave ra i te mau ohipa atâta no te faaoaoa ia ratou. Aita ratou e manaˈo ra e eita te feia apî e roohia i te fifi. Te ora nei râ ratou i to ratou apîraa ma te haapae i te mau mea e mauiui ai ratou.—Koheleta 11:9, 10.

16. Eaha te mau aratairaa Bibilia no nia i te haamaruaraa tamarii? (A hiˈo atoa i te nota i raro i te api.)

16 Te ora atoa o te aiû i roto i te opu, mea faufaa roa ïa no te Atua. I Iseraela i tahito ra, ia pepe te hoê vahine hapû i te tahi taata, a pohe atu ai oia aore ra ta ˈna aiû, e taparahi taata ïa taua taata ra i te aro o te Atua, e o te “pohe [ta ˈna] utua.”c (A taio i te Exodo 21:22, 23.) A feruri na ïa i te huru aau o Iehova a ite ai oia ehia rahiraa aiû i roto i te opu tei haamaruahia ma te opua i te mau matahiti atoa, no te miimii o te taata e no te hinaaro e rave noa i te mau peu taotoraa tia ore.

17. E nafea oe e tamahanahana ˈi i te hoê vahine tei haamarua i ta ˈna aiû hou oia a ite ai i te mau ture aveia a te Atua?

17 E te hoê vahine ïa o tei haamarua i ta ˈna aiû hou oia a ite ai i te parau mau Bibilia? Eita anei o ˈna e aroha-hamani-maitai-hia e te Atua? Oia! E nehenehe mau â te hoê taata tei tatarahapa mau e tiaturi i te faaoreraa hara a Iehova maoti te toto haamaniihia o Iesu. (Salamo 103:8-14; Ephesia 1:7) Inaha, ua parau te Mesia iho: “Ua haere mai hoi au e titau i te feia rave hara ia tatarahapa, eiaha râ te feia parau-tia.”—Luka 5:32.

A HAAPAE I TE MAU MANAˈO INO!

18. E nafea te Bibilia e faaite ai i te tumu rahi o te haamaniiraa toto e rave rahi?

18 Hau atu â i te oreraa e haapepe ia vetahi ê, te hinaaro mai ra Iehova ia tinai tatou i roto i to tatou aau i te tumu iho o te haamaniiraa toto e rave rahi, oia hoi te hae. “Te taata mea hae na ˈna i to ˈna taeae, e taparahi taata ïa,” ta te aposetolo Ioane ïa i papai. (Ioane 1, 3:15) Eita tera huru taata e au ore noa i to ˈna taeae, e hinaaro atoa râ o ˈna ia pohe oia. E faaite paha oia i to ˈna au ore ma te faaino i to ˈna taeae aore ra ma te pari haavare ia ˈna i te mau hara mea tano roa ia faautua mai Iehova. (Levitiko 19:16; Deuteronomi 19:18-21; Mataio 5:22) E mea faufaa mau â ïa ia rohi tatou i te tinai i te mau manaˈo ino atoa e vai ra paha i roto i to tatou aau!—Iakobo 1:14, 15; 4:1-3.

19. Eaha te manaˈo o te hoê taata e pee ra i te mau aratairaa Bibilia i te mau irava mai te Salamo 11:5 e te Philipi 4:8, 9?

19 Te feia o te haafaufaa ra i te ora mai ia Iehova e o te hinaaro ra e tamau i te rave i te mau mea e here ai te Atua ia ratou, e haapae atoa ïa i te mau huru haavîraa uˈana atoa. Te na ô ra te Salamo 11:5: “Area . . . te rave parau ino [“te au i te haavîraa uˈana,” New World Translation], [e] riri roa [to Iehova] aau ia ˈna.” E ere teie irava no nia noa i te huru o te Atua. E aratairaa tumu râ teie no te oraraa. E turai te reira i te feia e here ra i te Atua ia haapae i te mau huru faaanaanataeraa atoa o te turai i te taata ia au i te haavîraa uˈana. E turai atoa te parau ra e o Iehova “te Atua o te hau” i ta ˈna mau tavini ia faaî i to ratou feruriraa e aau i te mau mea o te faatupu i te here, maitatai e te au ia aruehia, o te faatupu i te hau.—A taio i te Philipi 4:8, 9.

A FAAATEA Ê MAI I TE MAU FAANAHONAHORAA TAPARAHI TAATA

20-22. Eaha te tiaraa o te mau Kerisetiano i mua i teie nei ao, e no te aha?

20 I te aro o te Atua, ua viivii te ao taatoa a Satani i te toto o te taata. Ua taparahi pohe ta ˈna mau faanahoraa poritita, faahohoˈahia i roto i te mau Papai i te mau puaa taehae, ehia mirioni taata, e e rave rahi atoa tavini a Iehova. (Daniela 8:3, 4, 20-22; Apokalupo 13:1, 2, 7, 8) Ma te turu maite i teie mau hau puai e au i te puaa, ua rohi te tapihooraa e te ihi i te hamani i te mau mauhaa tamaˈi riaria roa ˈˈe, a apî rahi roa ˈtu ai ratou. Oia mau, “te vai nei . . . to te ao atoa i raro aˈe i te mana o te varua ino”!—Ioane 1, 5:19.

21 No te mea “e ere” te mau pǐpǐ a Iesu “no teie nei ao” e aita iho â ratou e amui ra i te mau ohipa poritita e te mau tamaˈi a teie nei ao, eita ïa ratou e roohia i te hara toto ei mero tataitahi e ei pǔpǔ.d (Ioane 15:19; 17:16) E mai te Mesia, eita ratou e haavî uˈana ˈtu ia hamani-ino-hia mai ratou. E faaite râ ratou i te here i to ratou mau enemi, ma te pure atoa no ratou.—Mataio 5:44; Roma 12:17-21.

22 Hau roa ˈtu â, aita te mau Kerisetiano mau e amui ra ia “Babulonia rahi,” te taatoaraa o te mau haapaoraa hape na te ao nei e tei haamanii rahi roa i te toto. Te na ô ra te Parau a te Atua: “Ua itehia i roto ia ˈna te toto o te mau peropheta e to te feia moˈa e to te feia atoa i taparahi-pohe-hia i nia i te fenua.” No reira tatou i faaarahia ˈi: “A haere ê mai i rapae ia ˈna, to ˈu nunaa.”—Apokalupo 17:6; 18:2, 4, 24.

23. Eaha te auraa e haere ê mai i rapae ia Babulonia rahi?

23 Te faarueraa ia Babulonia rahi, e ere noa ïa i te tâpûraa i to ˈna iˈoa i roto i ta ˈna haapaoraa. Oia atoa râ te au-ore-roa-raa i te mau peu iino ta te haapaoraa hape e farii ra aore ra e turu roa ra, mai te mau peu tia ore, te faaôraa i roto i te poritita e te tapiraa nounou i te taoˈa rahi. (A taio i te Salamo 97:10; Apokalupo 18:7, 9, 11-17) E pinepine, ua manii te toto no teie mau ohipa!

24, 25. (a) Maoti te aha e aroha hamani maitai ai te Atua i te hoê taata taparahi taata e tatarahapa ra? (b) Te haamanaˈo mai ra te reira i teihea faanahoraa i tahito ra?

24 Hou tatou a farii ai i te haamoriraa mau, i turu na tatou tataitahi i roto i te tahi tuhaa i te faanahoraa a Satani, a roohia ˈtu ai tatou i te tahi faito hara toto. Teie râ, ua taui tatou i to tatou haerea, ua faatupu i te faaroo i te tusia taraehara o te Mesia, ua pûpû i to tatou ora i te Atua e ua fanaˈo i te aroha hamani maitai o te Atua e ta ˈna parururaa pae varua. (Ohipa 3:19) Te haamanaˈo mai ra taua parururaa ra i te mau oire haapuraa i tahito ra.—Numera 35:11-15; Deuteronomi 21:1-9.

25 Eaha te tereraa o tera faanahoraa? Ia pohe hape noa ˈtu te tahi taata i te hoê ati Iseraela, e titauhia ia horo oia i te hoê o na oire haapuraa. Ua oti anaˈe i te mau haava faatoroahia i te rave i te faaotiraa, e titauhia ia faaea taua ati Iseraela ra i roto i te oire haapuraa e tae noa ˈtu i te poheraa o te tahuˈa rahi. I reira noa oia e nehenehe ai e ora i te tahi atu vahi. Tera te hiˈoraa faahiahia mau o te aroha hamani maitai o te Atua e te faufaa rahi o te ora o te taata no ˈna! Hoê â tera mau oire haapuraa i tahito ra e te faanahoraa a te Atua niuhia i nia i te tusia taraehara o te Mesia, o te paruru ia tatou i te pohe no te ofati-hape-noa-raa ˈtu i te faaueraa a te Atua no nia i te moˈaraa o te ora e o te toto. Te haafaufaa ra anei oe i tera faanahoraa? E nafea oe e faaite ai e tera iho â? Te hoê ravea, o te titau-manihini-raa ïa ia vetahi ê ia farii i te faanahoraa ta te Atua i rave no te paruru ia tatou, no te mea iho â râ te fatata oioi mai ra te “ati rahi.”—Mataio 24:21; Korinetia 2, 6:1, 2.

A HAAFAUFAA I TE ORA MA TE PORO I TE POROI O TE FAATERERAA ARII

26-28. E nafea to tatou huru tupuraa e tuea ˈi e to te peropheta Ezekiela, e eaha ta tatou e tamau i te rave e here ai te Atua ia tatou?

26 Te haamanaˈo mai ra te huru tupuraa o te nunaa o te Atua i to tatou tau i to te peropheta Ezekiela i tahito ra, ta Iehova i faatoroa ei tiai pae varua no te utuafare o Iseraela. “E faaroo mai oe i te parau i to ˈu nei vaha, a na ô nei atu ai i te aˈo ia ratou,” ta te Atua ïa i parau. Ahani aita Ezekiela i haapao i ta ˈna ohipa faauehia, o ˈna iho ïa te tumu i manii ai te toto o te feia i pohe i te faautuaraahia Ierusalema. (Ezekiela 33:7-9) Teie râ, ua faaroo Ezekiela e aita oia i roohia i te hara toto.

27 I teie mahana, te tiai nei tatou i te hopea o te ao taatoa a Satani. No reira te mau Ite no Iehova e hiˈo ai i te poro-haere-raa i “te mahana tahooraa” a te Atua e i te poroi o te Faatereraa arii mai te hoê hopoia e te hoê fanaˈoraa taa ê atoa. (Isaia 61:2; Mataio 24:14) Te apiti hope ra anei oe i teie ohipa faufaa roa? Ua haapao maite te aposetolo Paulo i ta ˈna ohipa pororaa faauehia. Ua tia ˈtura ia ˈna ia parau: “E ere no ˈu te hape ia ore te taata e faaorahia, inaha ua faaite iho â vau ia outou i te mau mea atoa no nia i te hinaaro o te Atua.” (Ohipa 20:26, 27) Auê ïa hiˈoraa maitai roa no tatou ia pee!

28 Parau mau, no te tamau i te rave i te mau mea e here ai Iehova ia tatou mai te hoê metua, eita e navai ia hiˈo tatou i te ora e te toto mai ia ˈna. E mea tia atoa ia vai viivii ore, aore ra ia vai moˈa, tatou i to ˈna aro, mai ta tatou e ite i te pene i muri iho.

a No nia i teie parau a te Atua, “tei te toto hoi te maa ora e ora ˈi te mau mea atoa ra,” te na ô ra te hoê vea: “Noa ˈtu to ˈna auraa taipe, e parau mau te reira i roto i to ˈna auraa mau: e mea faufaa roa te mau huru toropuru tataitahi no te ora.”—Scientific American.

b A hiˈo i te Réveillez-vous! no Atete 2006, api 3-12, piahia e te mau Ite no Iehova.

c Te parau ra te tahi mau taata papai titionare Bibilia e ia au i te mau taˈo o te papai Hebera, “e au ra e eita ta tatou e nehenehe e faatano i tera mau parau i nia i te hoê ati o te vahine noa tei fifi.” A tapao atoa e aita roa ˈtu te Bibilia e faahiti ra i te manaˈo e tei te faito matahiti o te pêpe i roto i te opu e haava mai ai Iehova.

d A hiˈo i te pene 5, “E nafea ia faataa ê noa mai i teie nei ao?”

e A hiˈo i te tuhaa hau, “Te mau tuhaa rii o te toto e te mau ravea tâpûraa,” no te mau haamaramaramaraa tatara-maitai-hia.

A FAATURA I TE ORA O TE MAU ANIMARA

Noa ˈtu e te faatia ra Iehova ia tatou ia tupai i te animara no te tamaa e no te faaahu aore ra no te paruru ia tatou, e titauhia ia faaohipa tatou i taua parau faatia ra ma te faito noa e te hamani maitai. (Genese 3:21; 9:3) Aita tatou e hinaaro ra e riro mai te taata aˈuaˈu animara aroha ore ra o Nimeroda, o tei tupai i te animara e au ra no te faaanaanatae ia ˈna. (Genese 10:9) E mea maitai râ ia pee tatou ia Iehova, o te haapao ra i te maitai o te mau animara atoa, te mau manu rii haihai atoa.—Iona 4:11; Mataio 10:29.

Te itehia ra e mea aupuru Iehova i te mau animara i roto i te ture a Mose. (Exodo 23:4, 5, 12; Deuteronomi 22:10; 25:4) Ia au i taua ture ra, te na ô ra te Maseli 12:10: “E haapao â te taata parau-tia ra i ta ˈna ra puaa ia ora; o te aroha râ o te paieti ore ra, o te hamani ino ïa.” Fatata te feia aroha ore e ta ratou mau ohipa i te mou.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono