Eaha te puaa taehae e hitu afii i roto i te Apokalupo pene 13?
Te pahonoraa a te Bibilia
I roto i te Apokalupo 13:1 te faahohoˈahia ra te puaa taehae e hitu afii i te mau faanahonahoraa poritita na te ao nei.
E mana, e puai e e terono to ˈna. No reira e nehenehe e parau ai e faanahonahoraa poritita teie.—Apokalupo 13:2.
E ere o ˈna i te hoê noa faatereraa no te mea te faatere ra o ˈna “i nia i te mau opu e reo e nunaa atoa.”—Apokalupo 13:7.
Hoê â huru o ˈna e na maha puaa taehae faataahia i roto i te parau tohu a Daniela 7:2-8. Oia hoi, mai te nemera o ˈna te huru, to ˈna avae mai te daba, to ˈna vaha mai te liona e e hoê ahuru tara to ˈna. Te faahohoˈa ra te mau puaa taehae i roto i te parau tohu a Daniela i te mau arii tataitahi aore ra i te mau faatereraa poritita tei faatere te tahi i muri i te tahi. (Daniela 7:17, 23) Area ra te puaa taehae i roto i te Apokalupo pene 13 te faahohoˈa ra o ˈna hoê faanahonahoraa e rave rahi faatereraa poritita i roto.
Mai roto mai teie puaa taehae “i te miti i te fauraraa mai.” Te auraa ïa, no roto mai te mau faatereraa poritita i te nahoa taata ino o tei patoi i te Atua.—Apokalupo 13:1; Isaia 17:12, 13.
Te parau ra te Bibilia te numera aore ra te iˈoa o teie puaa taehae, 666 ïa, “e numera taata hoi.” (Apokalupo 13:17, 18) Te auraa ïa, e faanahonahoraa taata te puaa taehae i roto i te Apokalupo pene 13, e ere ra i te hoê varua aore ra demoni.
Noa ˈtu aita te mau nunaa e afaro ra i nia e te tahi mau ohipa, e tahoê râ ratou no te tapea i to ratou mana faatere e no te patoi i te Faatereraa arii a te Atua. (Salamo 2:2) E amui atoa ratou no te aro i te mau nuu a te Atua faaterehia e Iesu Mesia i Aramagedo. Tera râ, e haamouhia te mau nunaa atoa i roto i teie tamaˈi.—Apokalupo 16:14, 16; 19:19, 20.
“Hoê ahuru tara e e hitu afii”
I roto i te Bibilia e faaohipahia te tahi numera ei taipe. Ei hiˈoraa, e faaohipahia te mau numera hoê ahuru e te hitu no te faahohoˈa i te taatoaraa. No te taa maitai te auraa o te puaa taehae e “hoê ahuru tara e e hitu afii” i roto i te Apokalupo pene 13, e tia ia ite eaha “te tii o te puaa taehae” itehia i roto i te tahi atu pene o te Apokalupo, te hoê ïa puaa taehae uteute e hitu afii e e ahuru tara to ˈna. (Apokalupo 13:1, 14, 15; 17:3) Ia au i te Bibilia, te auraa o na hitu afii o teie puaa taehae uteute, “e hitu . . . ïa arii” aore ra faatereraa.—Apokalupo 17:9, 10.
Oia atoa, te faahohoˈa ra na hitu afii o te puaa taehae i roto i te Apokalupo 13:1, hitu faatereraa. O te mau faatereraa poritita puai roa aˈe ïa o tei faatere i te roaraa o te tau e o tei hamani ino i te nunaa a te Atua. Mai ia Aiphiti, Roma, Asura, Babulonia, Medai Peresia, Heleni, Roma e te Hau Beretane Marite. Mai te peu e faahohoˈa na ahuru tara i te mau faatereraa a te mau nunaa atoa, te faaite ra ïa te mau hei i nia i te tara tataitahi e te faatere noa ra te mau nunaa ia ratou iho noa ˈtu te vai noa ra te faatereraa poritita puai aˈe i tera tau.