Eiaha e haamoe i te feia aita e poro faahou ra
1. No te aha e mea tia ˈi ia haere tatou e faaitoito i te feia aita e poro faahou ra?
1 Ua matau anei oe i te hoê taata aita e poro faahou ra? Peneiaˈe ua faaea oia i te apiti mai i te amuiraa e ua atea ê oia. Ua farerei paha oe ia ˈna a poro ai oe i tera fare i tera fare. E mea tia ia haamanaˈo tatou e e taeae e tuahine pae varua noa tera mau taata no tatou. Te hinaaro ra tatou e haapapu i to tatou here ia ratou e e tauturu atu ia hoˈi faahou mai i roto i te amuiraa e i “te tiai e te tiaau o to [tatou] ora.”—Pet. 1, 2:25, MN.
2. E nafea tatou e nehenehe ai e faaitoito i te hoê taata aita e poro faahou ra?
2 A faaite i te tapitapi: E haapapu te niuniu-poto-raa aore ra te haereraa e hiˈo i te hoê taata aita e poro faahou ra e aita tatou i haamoe ia ˈna. Eaha ta tatou e nehenehe e parau atu? E nehenehe tatou e faaitoito ma te parau noa e te manaˈo ra tatou ia ˈna. A tauaparau noa ma te au maitai e te patu. (Phil. 4:8) No te aha e ore ai e faahiti atu i te hoê manaˈo ta tatou i au i te hoê putuputuraa aita i maoro aˈenei. E nehenehe atoa tatou e titau manihini ia ˈna i te hoê putuputuraa i mua aore ra i te hoê tairururaa e e faaherehere i te hoê parahiraa no ˈna aore ra e faauta ia ˈna.
3. Mea nafea te hoê tuahine i te itoito-faahou-raa mai?
3 Ua farereihia te hoê tuahine aita e poro faahou ra e 20 tiahapa matahiti i te maoro e te hoê taata poro i roto i te tuhaa fenua. Noa ˈtu e aita oia i hinaaro e rave faahou i te hoê haapiiraa bibilia, ua hoˈi noa mai te taata poro e hiˈo ia ˈna no te vaiiho i te mau vea apî. I muri aˈe i te tairururaa mataeinaa, ua tauaparau te taata poro no nia i te tahi mau manaˈo faufaa o te tairururaa i te tuahine aita e poro faahou ra, e i te pae hopea, ua itoito faahou mai oia.
4. Eaha to tatou huru i nia i te hoê taata o te haere faahou mai i te mau putuputuraa e tia ˈi?
4 Ia hoˈi faahou mai te hoê taata aita e poro faahou ra: Ua hoˈi faahou anaˈe mai te hoê taata aita e poro faahou ra i te mau putuputuraa, eaha to tatou huru i nia ia ˈna e tia ˈi? E feruri anaˈe na: eaha to Iesu huru i nia i ta ˈna mau pǐpǐ i muri aˈe i to ratou faarueraa ia ˈna ma te taime poto? Ua faahiti oia ma te mahanahana ia ratou mai to ˈna mau “taeae” e ua tiaturi oia ia ratou. Ua horoa atoa oia na ratou i te hoê ohipa faufaa. (Mat. 28:10, 18, 19) I muri rii noa ˈˈe, ua faaite haere ratou i te parau apî maitai “aore e mahana tuua.”—Ohi. 5:42, MN.
5. A faahiti i te tahi mau tupuraa e mea tia ia paraparau tatou i te mau matahiapo no nia i te hoê taata aita e poro faahou ra.
5 Hou e pǔpǔ ai i te hoê haapiiraa bibilia i te hoê taata aita e poro faahou ra aore ra hou e titau manihini ai i te hoê taeae aita e poro faahou ra ehia maororaa ia apiti ia tatou i roto i te taviniraa, e mea tia ia ani tatou i te aratairaa a te mau matahiapo. Ia farerei noa ˈtu tatou i te hoê taata poro aita e poro faahou ra i roto i te tuhaa fenua, e mea tia ia faaara tatou i te mau matahiapo ia nehenehe ratou e horoa i te tauturu e titauhia.
6. Eaha te oaoa ta tatou e ite mai te peu e e tauturu tatou i te feia aita e poro faahou ra?
6 Mai ta te Bibilia e faaite maramarama ra, o te feia anaˈe o te faaoti i te hororaa o te ora ˈtu. (Mat. 24:13) A hiˈo ïa i te feia o tei turori aore ra tei atea ê. Mai te peu e e faaite tatou ma te faaoromai i to Iehova here na roto i te tapitapiraa ma te aau rotahi i teie mau taata, e nehenehe tatou e oaoa i te iteraa ia ratou ia haamata faahou i ta ratou taviniraa moˈa na muri ia tatou.—Luka 15:4-10.